-

Ravnatelj DZ Metković Mihovil Štimac reagirao na priopćenje vijećnice Katarine Taslak

Tema zdravstva u Dolini Neretve ne jenjava. Na priopćenje za javnost gradske vijećnice Mosta NL Katarine Taslak u kojem je izrazila negodovanje prema nedavnim višekratnim izjave župana Nikole Dobroslavića u kojima je on ustvrdio da je zdravstvo u Dolini Neretve dobrom stanju, reagirao je i ravnatelj Doma zdravlja Metković Mihovil Štimac. Njegovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

U cilju iznošenja istine i pravilnog informiranja javnosti dužnost mi se osvrnuti na istup gosp. Katarine Taslak objavljen na portalu LIKEmetkovic.hr 23. travnja 2020.

Budući da se u većem dijelu članka govori o ustanovi kojoj sam na čelu dužnost mi je iznijeti činjenice a one glase:

– Vezano za 2 ordinacije obiteljske medicine problem nastaje koncem siječnja o.g.kad me jedna od liječnica obavještava da zbog komplikacija u trudnoći iznenada odlazi na dugotrajni porodiljni dopust. Odmah smo objavili natječaj za popunu radnog mjesta (24.01.2020) na koji se nitko ne javlja (vjerojatno iz razloga što je natječaj na određeno-do povratka liječnice). Pokušavamo i preko privatnih kontakata doći do nekoga tko bi bio zainteresiran za rad, ali u prvih 2 mjeseca bezuspješno. Nastalu prazninu popunjavamo sa raznim liječnicima, uglavnom iz vlastitih resursa. U Međuvremenu i druga liječnica odlazi na bolovanje, te ubrzo i raskida radni odnos. Raspisujemo natječaj za zapošljavanje liječnika na neodređeno i javlja nam se nekoliko kandidata od kojih izabiremo dr. Jelčić koja od 01.04.2020. radi u ordinaciji. Za drugo radno mjesto sve je dogovoreno za iskusnim liječnikom iz BiH koji će, čim novonastale okolnosti dozvole (otvaranje granica)doći i raditi u drugoj ordinaciji, do povratka liječnice, a možda i duže. Trenutno u navedenim ordinacijama rade dr. Valentina Jelčić u jednoj, a u drugoj dr. Berislav Šušnjar i dr. Maja Bilić (sekundarac pod nadzorom mentora)

– Vezano za pedijatriju-tu nije ni bilo prekida (u tekstu se navode 2 godine-netko je slab u matematici?). Svima je dobro poznato pod kojim su okolnostima dvoje iskusnih pedijatara prije dogovorenog termina otišli 01.07.2019. iz svojih ordinacija u zasluženu mirovinu. Osobno sam se potrudio pronaći dostojne zamjene do povratka naše 2 specijalizantice i za tih osam mjeseci angažirao 3 vrhunska pedijatra zaposlenika Sveučilišne bolnice Mostar(od čega su 2 subspecijalisti pedijatrije sa preko 30 godina iskustva u struci). Potreba za njihovim angažmanom prestaje 10.03.2020. kad u ordinaciju dolazi na rad zaposlenica DZ Metković spec ped. Dr. Kata Dodig. Druga naša buduća pedijatrica dr.Neda Bjeliš je prijavila završni ispit i očekujemo je kroz par tjedana u drugoj ordinaciji.

– Vezano za ginekologiju i tu smo poduzeli sve moguće. Svima je poznata situacija sa nedostatkom ginekologa u RH, tako da čak i jedan atraktivan grad kao što je Zadar ne može naći zainteresiranog ginekologa za rad i život u gradu na moru. Mi smo koncem 2014 godine u cilju planiranja kadrova, još u vrijeme dok smo imali 2 ginekologa (u međuvremenu je dr. Bubica zbog ozbiljnih zdravstvenih problema bio prisiljen odstupiti), uputili na specijalističko dr. Maju Brkić i njen povratak smo očekivali koncem 2019, zajedno sa kolegicama koje su upućene na specijalističko usavršavanje iz pedijatrije. No, zbog 2 porodiljna dopusta školovanje se odužilo i sadašnji termin povratka je u 2022 godini. Osobno od prošle godine pregovaram sa jednim mladim ginekologom sa sjevera Hrvatske i pred samom smo realizacijom njegovog dolaska u DZ Metković

– Vezano za dežurstva liječnika u „Covid ambulanti“ – kakve veze županija ima s tim? Sva plaćanja idu preko HZZO-a, a za krizne situacije vjerojatno postoje dodatna sredstva i sumnjam da će netko raditi „pro bono“ a pogotovo kad znamo da su liječnici, medicinske sestre i ostalo zdravstveno osoblje iznijeli najveći teret u ovim teškim situacijama i da su najzaslužniji što je u našem gradu relativno malo oboljelih.

– Vezano za „Dnevnu bolnicu“ tu se i nema što komentirati, osim da postoji procedura provođenja projekata koji se financiraju iz EU i po toj proceduri je i taj objekt pred samim početkom izgradnje. Da li je moglo brže i bolje ostaje svakom za razmatranje, ali osobno sam ponosan što će 25 mil. kuna investicije doći u Metković i pomoći lokalnim poduzetnicima koji će raditi na objektu.

– Dobra je i suradnja sa OB Dubrovnik koji u skladu sa svojim mogućnostima tjedno upućuju specijaliste u Metković

– Govorimo li o opremljenosti DZ Metković svi koje zanima svakodnevno mogu provjeriti vrstu i kvalitetu opreme s kojom naši djelatnici svakodnevno rade

– Posljednjih godina uspješni smo i u realizaciji EU projekata koji su usmjereni prvenstveno na edukaciju i podizanje kvalitete. Od veljače 2019 jedni smo od rijetkih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj koji imaju ISO 9001 standard kvalitete upravljanja.

– Od ožujka 2019 u Opuzenu radi „ordinacija posebnog dežurstva“ gdje pacijenti mogu preko vikenda i blagdana dobiti potrebnu skrb

– U ovim virusnim vremenima među prvima organiziramo rad Covid ambulante, a zasigurno smo prvi „mali grad u RH“ koji je počeo sa Drive In testiranjima, kako pacijenti ne bi morali ići u Dubrovnik.

Svi naši djelatnici, ovisno o zahtjevu posla opremljeni su sa kvalitetnom zaštitnom opremom a nerijetko pomognemo i ostalima koji to ne mogu nabaviti.

– Uz Dubrovačko neretvansku županiju koja brine o zdravstvenim ustanovama, interes za „nadstandard“ iskazuje i Grad Metković načelu sa gradonačelnikom gosp. Milanom koji već drugu godinu izdvaja 500.000 kuna za potrebe zdravstva u svome gradu. Za usporedbu je navesti kako njegova prethodnica nikada nije ni upitala, a kamoli dala prijedlog za izdvajanje određenog iznosa za dodatno podizanje kvalitete zdravstvene zaštite koja je toliko zabrinjava???

Još jednom vas sve molim da se naš rad i trud ne marginalizira, a pogotovo da se ne koristi u svrhu „dnevne politike“!!!

Svima zainteresiranim za provjeru istinitosti navoda stojim na raspolaganju, stoji u priopćenju ravnatelja Štimca.

Bruxelles otkrio: 98% ekoproizvodnje lažno, Hrvatska mora vratiti 3 milijarde kuna

– Kontrola iz Bruxellesa utvrdila je da je samo dva posto poticaja isplaćenih za ekološku poljoprivredu opravdano, a čak 98 posto je lažno. I sad traže da se taj novac vrati, i to za tri godine unatrag. Govorimo o milijardu kuna po godini. Vrti se prijedlog da taj povrat snosimo solidarno, da vraćamo svi jednako. Imali smo neki dan online sjednicu Hrvatske poljoprivredne komore. Ne dolazi u obzir da to solidarno vraćamo. Zašto? – govori vlasnik farme goveda Agro-palm iz Siče Antun Vrakić, inače član predsjedništva Hrvatske poljoprivredne komore, za Večernji list

Hrvatska je u proizvodnji hrane pala ispod 40 posto dostatnosti. U krizi se već sada pojavljuju razni nakupci i prekupci, a sve na štetu seljaka, kaže Vrakić te upozorava na pogrešan smjer domaće agrarne politike, koju vode interesne skupine.

Vučković: U hrani smo samodostatni tek oko 50 posto

Milijarda i dvjesto tisuća eura vanjskotrgovinskog deficita u lanjskoj godini kad je u pitanju uvoz hrane težak 3,4 milijarde eura te izvoz od 2,2 milijarde, koji i dalje raste sporijim stopama od uvoza, daju i najmanje toliko razloga da u pandemiji koronavirusa dobro promislimo što ćemo ove godine sijati, saditi, a u konačnici i žeti i brati. Jer ne samo da smo s vlastitim voćem, povrćem, mesom… samodostatni tek oko 50 posto, već bi nam se moglo dogoditi da u situaciji kad se i druge države bore s manjkom sezonskih radnika u poljoprivredi, elementarnim nepogodama, koronom… ni uvozne robe ne bude dovoljno, izjavila je jučer ministrica poljoprivrede Marija Vučković, dok je predsjednik uprave Belje Plusa Davor Bošnjaković zavapio za jačom kontrolom uvozne hrane.

Sanacija obale u Kominu ušla u drugu fazu: započelo je injektiranje stupova

Usprkos koroni, radovi na kapitalnom projektu sanacije desne obale rijeke Neretve u Kominu u dužini od gotovo 550 metara ušli su u drugu fazu. Nakon što je uklonjen dio prednasipa, postavljenog radi slijeganja materijala, započelo je injektiranje stupova, piše Rogotin.hr.

Ukupno će biti 105 stupova, a do sada je injektirana polovica. Oni će držati čitavu konstrukciju buduće obale i šetnice. Paralelno sa stupnjacima slažu se montažni elementi, a nakon toga će se naliti armirano betonska šetnica.

Investitor radova su Hrvatske vode, vrijednost investicije s PDV-om iznosi  oko 22,5 milijuna kuna, a zahvat se financira iz plana upravljanja vodama. Nakon pripreme projektne dokumentacije, koju je izradila tvrtka Geokon Zagreb d.d., proveden je postupak javne nabave. Posao je ugovoren sa zajednicom ponuditelja Pomgrad inžinjering d.o.o. i Medius d.o.o.

Neretvanski ugostitelj Pavo Jerković o turizmu u koronakrizi

Lani, baš u ovo doba godine neretvanskom močvarom je odzvanjala pjesma, piše Slobodna Dalmacija. Žamor inozemnih turista širio se među tek rascvjetalim lopočima, nazdravljalo se rakijom travaricom, sladilo suhim smokvama i arancinima u neretvanskoj lađi koja je močvarom vozala stotine turista.

I sve je to bilo prije točno dvanaest mjeseci, a danas toga ničega nema. Koronakriza učinila je svoje i vratila neretvanski turizam stoljeće unatrag. Nažalost, močvara je danas pusta i prazna, rascvjetale lopoče nema tko brati. Zbog pandemije je sve otkazano, nitko novi ne zakazuje izlete, a ovi što su zakazani, odavno su otkazani.

Otkazuju se ljetne i jesenje izletničke ture

U početku su se otkazivali proljetni aranžmani da bi sada došli u situaciju otkazivanja i ljetnih te jesenjih izletničkih tura. Umjesto turista močvarom sablasno odjekuje samo kreket žaba i pokoji krik usamljene ptice koja kao da žali za prošlim vremenima, kojih se neretvanski turistički djelatnici sjetno prisjećaju. Nije lako ni Pavi Jerkoviću, istaknutom neretvanskom turističkom djelatniku, koji se unatoč svim problemima stoički nosi s pandemijom.

– Nikome nije lako pa ni meni ni mojoj obitelji, ali realnost i sve što se događa moramo prihvatiti. Svakog dana pješačim desetak kilometara čarobnom dolinom Neretve. Uživam u ljepotama prirode, otkriva nam Jerković, kojemu je korona, kao i mnogim Hrvatima poremetila dnevnu rutinu.

– Sada kad gledam slike od prošle godine, turisti na neretvanskoj kući, izbor kralja i kraljice, naš program promatranja ptica, ne mogu vjerovati da nam se ovo događa. Sve izgleda kao neki ružan san, kaže sugovornik.

– Sve je poremećeno, ne samo turistička sezona nego kompletno svjetsko turističko tržište. To se posebno negativno odražava kod nas u Neretvi koja se nalazi na kraju svih događanja kao pasivni turistički kraj. Sve ono što smo godinama gradili kroz različitu turističku ponudu palo je u vodu zbog ove pandemije. Imali smo brojne upite i rezervacije za izlete. Očekivali smo turistički bum, a vidite što nas je snašlo. Mi u Hotel restaurantu ‘Villa Neretva’ smo ovu zimu pripremili, obnovili i sve dodatno osvježili i u Villi Neretvi i u konobi Nerertvanska kuća, a za sezonu smo pripremili i naših 8 lađa. Mi smo spremni raditi, ali nemamo za koga. Ali kako svima tako i nama, važno je preživjeti– govori neretvanski ugostitelj, Pavo Jerković, koji je svoje znanje i iskustvo godinama ugrađivao u neretvansku turističku ponudu, od safari turizma u močvara, vožnje u tradicionalnoj neretvanskoj lađi pa do turističke atrakcije berbe mandarina koja je posljednjih godina postala hit na europskom turističkom tržištu.

Možda kriza prođe do berbe mandarina

I sve ono što se mukotrpno radilo i gradilo uništila je koronakriza. Unatoč relaksiranju mjera koje donosi Vlada RH, za Neretvu je nepovratno izgubljena ova turistička sezona. Jednostavno, svijetlo na kraju tunela se ne vidi, barem ne do jeseni kada bi, ipak, program berbe mandarina mogao oživjeti. No, to je predaleka i neizvjesna prognoza.

– Kao idejni začetnik foto safari turizma u Neretvi i svih drugih sadržaja turističke destinacije Neretve, imam već sada svoje prepoznatljive programe školskih ekskurzija, izlete Matice umirovljenika Hrvatske, turističke izlete, noćne i dnevne, cvjetanje mandarina, berba jagoda i na kraju, od polovice rujna do polovice studenog, programe berbe mandarina. Zahvaljujući upravo berbi mandarina, turističku sezonu u Neretvi smo produžili za šest tjedana i to je ogromno turističko bogatstvo s kojim smo oplemenili turističku ponudu Delte Neretve, podsjeća Jerković.

Turistička sezona je upitna za cijelu RH, a posebno za nas u Neretvi, ako sezone i bude, morat ćemo poraditi na domaćim gostima – spas za turističku sezonu, s tim da ćemo trebati prilagođavati cijene i domaćim i stranim gostima. Danas treba preživjeti, reći će Jerković, koji naglašava da je turistička ponuda Neretve koncipirana na jednodnevnim izletima uglavnom inozemnih gostiju koji čine glavninu turističkih posjeta.

Ove godine ih se očekivalo i do petnaestak tisuća, ali od toga ništa. Jerković se nada da će mjere Vlade RH uroditi plodom te da će se spasiti ono što se spasiti dade.

“Upoznajmo svoju domovinu”

Iako je situacija loša, Pavo Jerković se ne predaje. Dapače, ustraje u osmišljavanju novih programa, koji bi barem malo ublažili lošu turističku sliku doline Neretve. Tu prije svega misli na školske izlete i ekskurzije koje bi se organizirale pod motom “upoznajmo svoju domovinu”. Tako bi djeca posjetila neretvansku močvaru, educirala se o prirodnim ljepotama a u konačnici to bi bila i slamka spasa za ugostiteljstvo.

Drugu slamku spasa Pavo Jerković će potražiti u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji kod biskupa Marina Barišića. Naime, njegova je ideja da se krizme i pričesti, koje su se trebale održati u travnju i svibnju, odgode za kolovoz i rujan čime bi se dao dodatni poticaj neretvanskom ugostiteljstvu. Podsjetimo, nadbiskupija je odredila da se ovogodišnje krizme i pričesti prebacuju za dogodine kada bi se krizmale i pričestile dvije generacije djece. Budući da je riječ o više stotina djece, dogodine će biti problema sa odgovarajućim prostorima za svečane ručkove.

Stoga je Pavo Jerković došao na ideju, zamoliti nadbiskupiju Splitsko-makarsku da krizme i pričesti ipak održi u ovoj godini. Nada se da će njegov apel uroditi plodom te da će crkveni oci krizme i pričesti dopustiti pokraj ljeta ili početkom jeseni.

– Tako bi pomogli sebi, crkvi i obiteljima. Definitivno to bi bio spas za nas ugostitelje. Tako bi se malo oporavili od udara koronakrize, jer su roditelji kod nas već zakazali termine za svečane ručkove. Osim toga izbjegla bi se gužva zbog velikog broja djece dogodine, kaže Jerković koji se nada popuštanju mjera socijalnog distanciranja u kolovozu kada bi se trebao održati tradicionalni Maraton lađa.

–  Neretvani su uvijek bili žilavi i čvrsti, a nadam se da socijalno distanciranje neće više biti na snazi kad bude trebao biti Maraton lađa, tako da vjerujem da će se ipak održati. Ako i ne mognu doći ekipe sa strane, neka sudjeluju samo ove neretvanske ekipe, da se tradicija ne prekida. – optimističan je Jerković.

Piše: Stanislav Soldo/SD

FOTO Stari podvožnjak u novom ‘ruhu’…

Ulični umjetnik s Crnoga puta koji je želio ostati anoniman, ako je to u našem gradu moguće biti, oslikao je podvožnjak na kraju Ulice A. Hebranga.

Na jednoj strani dominira Dalmacija čiji naziv je napisan međunarodnim pomorskim signalnim zastavama, a na drugoj Hrvatska. Naravno, tu su logo UL Crni put i Domagojevi strijelci iz Vida. Američka konfederalna zastava i argentinski stijeg iz nekog razloga preferencije su samoga umjetnika.

DETALJNE PREPORUKE HZZJ-a: Sve što biste trebali znati o ‘novoj normali’ na jednom mjestu

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZZJ) objavio sve preporuke nakon što je na jučerašnjoj sjednici Vlada je usvojila zaključak o planiranim mjerama za pokretanje gospodarskih i drugih djelatnosti u kontekstu epidemije COVID-a 19. Hrvatska bi se u ‘novu normalu’ trebala vraćati kroz tri faze u tri naredna tjedna.

Preporuke za rad trgovina, najviše može biti 15 kupaca na 100 metara kvadratnih

Radi sprečavanja širenja infekcije u trgovinama, HJZZ navodi da je potrebno osigurati fizički razmak među kupcima te između kupaca i radnika trgovine. Potrebno je također omogućiti dezinfekciju ruku kupcima na ulasku u trgovinu te smanjiti bliski kontakt radnika koji rade u odvojenim smjenama. Sve detalje možete pročitati ovdje.

Pod kojim uvjetima mogu trenirati vrhunski sportaši

Što se tiče preporuke za trening vrhunskih sportaša u pojedinačnim sportovima te seniorskim sportskim ekipama koje nastupaju u najvišem stupnju natjecanja HZJZ navodi da se održavanje treninga dopušta se športašima i športašicama I. i II. kategorije u pojedinačnim športovima koji imaju izdano rješenje o kategorizaciji koju sukladno članku 6. Zakona o sportu izdaju Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor i Hrvatski sportski savez gluhih. Detaljno možete pročitati klikom na link.

Od ponedjeljka ponovno možete u knjižnice i antikvarijate

Kako bi trebale raditi knjižnice i antikvarijati tijekom epidemije koronavirusa HZJZ je također detaljno pojasnio. Tako se dopušta posudba knjiga bez korištenja čitaonice, a radi sprečavanja širenja infekcije u prostorijama knjižnica i antikvarijata, potrebno je osigurati fizički razmak među strankama te između stranaka i djelatnika.

Nakon vraćanja posuđene knjige u knjižnicu potrebno je knjigu prebrisati dezificijensom prije odlaganja na policu. Potom djelatnik opere ruke toplom vodom i sapunom te utrlja dezinficijens. Kod izdavanja knjige djelatnik uputi stranku da ne prelistava knjigu. Knjige koje bi se zbog čestog nanošenja dezinficijensa mogle oštetiti poželjno je omotati u plastični omot. Sve detaljne upute pročitajte ovdje.

Stariji od 65 godina te kronični bolesnici izbjegavajte prenapučene prostore

Za osobe starije životne dobi i osobe s kroničnim nezaraznim bolestima u okviru postupnog ublažavanja restrikcija vezanih uz COVID-19 HZJZ je objvio poseban naputak jer na temelju dostupnih podataka o novom koronavirusu, smatra se da su spomenute skupine imaju veći rizik od razvoja težeg oblika COVID-19.

Starije osobe i osobe s kroničnim bolestima trebaju se pridržavati istih općih mjera zaštite, kao i opća populacija, uz napomenu da trebaju nastaviti koristiti svu do sada preporučenu terapiju prema savjetu liječnika. O svim detaljima čitajte ovdje.

U muzejima do 15 posjetitelja na 100 četvornih metara

HZJZ preporučuje da treba osigurati zaštitne maske i fizičku distancu za sve osoblje koje dolazi u kontakt licem u lice s posjetiteljima. Osoblje treba prilikom interakcije s posjetiteljima, koristiti zaštitnu masku koja prekriva nos i usta, na raspolaganju im treba stalno biti dezinfekcijsko sredstvo kojim će redovito dezinficirati ruke.

Ako je moguće, treba prostorno osigurati razmak od minimalno dva metra između djelatnika i posjetitelja prilikom međusobne komunikacije, poželjno je da se na blagajnama i pultovima ugradi zaštitna pregrada koja će fizički odvojiti djelatnika od posjetitelja, a treba poticati i beskontaktno plaćanje kreditnim karticama. Više o posjetima muzejima možete doznati ovdje.

Ovako ćemo se voziti u tramvajima, autobusima, vlakovima, trajektima

I na kraju HZJZ objavio preporuke za vožnju tramvajima, autobusima, vlakovima te brodskim linijama i trajektima. Svugdje se propisuje razmak među putnicima, način sjedenja, preporuča se korištenje zaštitnih maski… Detalje možete doznati klikom na link.

Kompletne preporuke vezane za zaštitne maske

Uz sve spomenuto HZJZ je objavio i upute o nošenju zaštitnih maski što je ranije izazivalo prijepore.

Navode da su prijašnje preporuke nastale temeljem informacija i uputa kojima se raspolagalo i da su iste govorile da samo osobe s akutnim respiratornim infekcijama trebaju nositi masku koja pokriva nos i usta korisnika.

‘Međutim, nošenje jednokratnih maski na javnim mjestima na kojima se ne može održavati sigurnosna udaljenost, npr. javni prijevoz, trgovine prehrambenih proizvoda ili čak na radnom mjestu, moglo bi pomoći smanjenju širenja virusa SARS-CoV-2. Maske mogu podići svijest o fizičkoj udaljenosti i zdravstveno osviještenom ponašanju’, stoji u uputi objavljenoj u petak na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Sada se preporučuje i nošenje maski od tekstila. No, ne bilo kakvog, najbolje bi bilo da je riječ o pamučnom, dvoslojnom tekstilu gustog tkanja. Kompletne preporuke vezane za zaštitne maske pročitajte na ovom linku.

Tri faze u tri tjedna

Podsjetimo, sve preporuke HZJZ je izdao jer je na jučerašnjoj sjednici Vlada je usvojila zaključak o planiranim mjerama za pokretanje gospodarskih i drugih djelatnosti u kontekstu epidemije COVID-a 19. Hrvatska bi se u ‘novu normalu’ trebala vraćati kroz tri faze u tri naredna tjedna.

Prva faza započinje 27. travnja i u njoj će se omogućiti rad svim poslovnim subjektima koji obavljaju djelatnost trgovine, osim onima koji rade u sklopu trgovačkih centara. Omogućit će se i rad svih uslužnih djelatnosti osim onih gdje postoji blizak fizički kontakt. Dakle obrti poput izrade ključeva i turističkih agencija moći će raditi. Omogućavaju se javne gradske i prigradske linije te trajekti za otoke, te rad knjižnica, muzeja, galerija i knjižara. Omogućuju se i treninzi sportaša u višim rangovima natjecanja, a na mise bi se moglo od 2. svibnja.

Druga faza počinje 4. svibnja samo ako se prva faza pokaže uspješnom. U drugoj fazi moći će početi raditi uslužne djelatnosti s bliskim kontaktom – frizeri, pedikeri, kozmetičari, brijači i njima slični.

Što je posebno važno, od 4. svibnja kreće i rad zdravstvenog sustava (privatnog i javnog) u punom opsegu i bez iznimki, naravno uz poštovanje posebnih epidemioloških mjera. Za sve njih HZJZ tek treba izraditi sve preporuke.

Treća faza planirana je za 11. svibnja. Glavna joj je osobina da se u njoj dopuštaju okupljanja do 10 ljudi, a s radom počinju kafići, škole i vrtići.

Točnije, dopuštat će se okupljanja do 10 ljudi uz poduzimanje epidemioloških mjera, omogućit će se rad trgovačkih centara, predškolskih ustanova i škola od prvog do četvrtog razreda osnovne škole. Omogućit će se i laboratorijske i druge vježbe u višem obrazovanju, vratit će se međužupanijske linije i domaći zračni prijevoz. Što se tiče kafića, oni će moći raditi, ali samo na vanjskim prostorima i terasama, a kafići u smještajnim kapacitetima moći će posluživati samo goste tih kapaciteta. Ponovno će se otvoriti i nacionalni parkovi i parkovi prirode. Za ovo se također tek očekuju detaljne preporuke HZJZ-a.

Nacionalni stožer zabranio rad trgovina nedjeljom, postoje izuzeci…

Nacionalni stožer civilne zaštite donio je danas Odluku o radnom vremenu i načinu rada u djelatnosti trgovine za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19, prema kojoj se radno vrijeme određuje izuzev nedjelje, blagdana i neradnih dana kada se ne radi.

Na samom početku Odluke piše da se ‘radno vrijeme prodavaonica, skladišta, tržnica na veliko, tržnica na malo i drugih oblika prodaje robe izvan prodavaonice određuje…sukladno članku 57. Zakona o trgovini… kao i prije proglašene epidemije bolesti COVID-19, izuzev nedjelje, blagdana i neradnih dana kada se ne radi’.

Objekti s radnim vremenom dužim od 10 sati dužni su osigurati dvokratno radno vrijeme, s tim da pauza mora biti najmanje sat vremena zbog temeljite dezinfekcije prostora.

Iznimno od navedenih objekata, nedjeljom, blagdanima i neradnim danima dopušten je rad kioscima, pekarnicama, trgovinama kruhom i pekarskim proizvodima i trgovinama na benzinskim postajama – uz strogo poštivanje svih epidemioloških uvjeta.

Odluka se primjenjuje od 27. travnja, a potpisao ju je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Gustujući u RTL-u Danas, ministar zdravstva Vili Beroš odgovorio je i mnogima koji se pitaju je li to možda zabrana rada nedjeljom svojevrsni test za stanje poslije koronavirusa.

– Dinamika kretanja i mobilnosti je jedna od najvećih parametara koji pogoduju širenju. Nismo mogli sve aktivnosti odmah pokrenuti, postepeno ih uvodimo. Ako će biti preko radnog tjedna prisutne, dobro je da se onda tijekom vikenda odmori. Ovo nije uvođenje nerada nedjeljom na mala vrata, odgovorio je Beroš.

Dubrovačka bolnica traži 20 medicinskih sestara, nitko se ne javlja na natječaj

Opća bolnica Dubrovnik početkom travnja raspisala je javni natječaj za zapošljavanje 20 medicinskih sestara i tehničara. Posao se nudi na određeno vrijeme do povratka stalno zaposlenih, a sve što treba je srednja stručna sprema i odobrenje za samostalan rad. Ravnatelj doc.prim.dr.sc. Marijo Bekić kaže kako se na natječaj u raspisanom roku od osam dana nitko nije javio, piše Dubrovački vjesnik.

– Nakon isteka natječaja su se javile dvije medicinske sestre, tako da će natječaj biti ponovljen. Tražimo sestre za rad na određeno vrijeme do povratka naših zaposlenica uglavnom s rodiljnih dopusta ili bolovanja – objašnjava ravnatelj Bekić.

Bolnica trenutačno radi smanjenim radnim opsegom, pa se uspijeva organizirati rad.

– Uspijevamo organizirati rad sukladno smjernicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite. Dio ljudi koji rade s COVID-19 pozitivnim ili suspektnim osobama je u rotaciji od 15 dana, na zaraznom odjelu, trijažnim punktovima i u Studentskom domu koji je sekundarni objekt za prijam zaraženih. Kako je bio reduciran hladni pogon, te su sestre usmjerene na djelatnosti vezane uz COVID-19 – kaže dr. Bekić.

Dosadašnje brojke i klinička slika zaraženih u Dubrovačko-neretvanskoj županiji dosad nije ugrozila organizaciju rada OB Dubrovnik. No, zapanjujući je podatak da dubrovačkoj bolnici i u redovnim okolnostima, bez pandemije koronavirusa, nedostaje između 60 i 70 medicinskih sestara i medicinskih tehničara. Podatak je, kaže ravnatelj Bekić, temeljen na sistematizaciji radnih mjesta u Općoj bolnici Dubrovnik.

Lanjskim su se prosvjedom medicinske sestre i tehničari uspjeli izboriti za svoja materijalna prava, a sad i oni s ostalima javnim službama strepe od smanjenja plaća zbog krize izazvane koronavirusom. Čelništvo Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara – medicinskih tehničara u četvrtak je bilo na sastanku u Vladi. Iako se riječ ‘smanjenje’, kažu, nije izravno spominjala, medicinske sestre strahuju da će ‘val’ zahvalnosti koji ovih dana vlada zbog njihovog izlaganja zarazi splasnuti kad na stol dođu zahtjevi za uštedama.

Ivan Večerin, predsjednik Podružnice HSSMS-MT Dubrovnik, kaže kako za svoj posao u pandemijskim okolnostima ne očekuje nagradu, ali očekuje da se stečena prava medicinskih sestara ne diraju. Još uvijek nemaju konkretnih prijedloga ni zahtjeva s Vladine strane. Predsjednica Glavnog vijeća tog sindikata, Anica Prašnjak nakon sastanka u Vlaldi izjavila je kako se sestre ne mogu ničega odreći, jer su se već dosad odrekle puno toga.

Večerin je najavio kako će nakon krize objaviti podatke do kojih su došli analizom zaposlenih sestara po odjelima, s brojkama koliko gdje sestara nedostaje. Podaci će, kaže sindikalist, šokirati mnoge, piše Dubrovački vjesnik.

Piše: Silvija Radunović/DV

VRGORAC Nepoznati vandal se provozao oranicom spremnom za sadnju lubenica

Obitelj Govorko iz Podprologa ovih se dana spremala na sadnju dinja na svojoj parceli u polju Rastok. Planove im je potpuno poremetio nepoznati vandal koji je u noći svojim automobilom prešao preko oranice koja je već bila izbrazdana i prekrivena folijama, pišu Vrgorske novine.

Sreća u nesreći je što je sadnja trebala započeti tek za koji dan, inače bi šteta bila još veća. Vlasnik je pozvao policiju koja je napravila uviđaj, a za nepoznatim počiniteljem se traga. Šteta će se, kaže, popraviti, ali tko garantira da se sve neće ponoviti nakon sadnje?

Mještani koji imaju parcele na ovom mjestu strahuju od novih ispada, kako kažu, lokalnih divljaka koji traže gdje će, u izostanku kafića i drugih mjesta druženja, potrošiti višak energije i adrenalina. Vlasnik oranice apelira na policiju i gradske službe da više pripaze na polja tijekom noći, pogotovo u ovo vrijeme intenzivne proljetne sjetve i sadnje.

Pogodio nas je jak potres, epicentar 9 km jugozapadno od Stoca

U 13:36 pogodio nas je poprilično snažan potres uz tutanj koji nije dugo trajao. Prema prvim podacima EMSC-a jačina potresa bila je 4.0 prema Richteru s epicentorm 9 km jugozapadno od Stoca.

Potres ovakve jačine ne bi trebao uzrokovati veća oštećenja na stambenim i sličnim objektima.

Zadnje objavljeno