-

OBAVIJEST Grad Metković objavljuje Javni poziv za dodjelu potpora u poljoprivredi

Obavještavaju se nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava sa sjedištem i poljoprivrednom proizvodnjom na području Grada Metkovića da će Grad Metković slijedeći tjedan nastaviti sa svim planiranim aktivnostima u svezi Javnog poziva za dodjelu potpora u poljoprivredi.

Nakon što je uslijed posebnih mjera zbog pandemije koronavirusa Javni poziv za dodjelu potpora u poljoprivredi bio obustavljen, Grad Metković će 15. lipnja 2020. godine (ponedjeljak) ponovno otvoriti Javni poziv za dodjelu potpora u poljoprivredi za 2020. godinu.

Javni poziv će biti otvoren od 15. lipnja 2020. do 30. studenog 2020. godine, odnosno do utroška sredstava planiranih programom za ovu godinu.

Zahtjevi podneseni prije navedene obustave su u obradi i biti će isplaćeni nakon dostave zaključka na adrese podnositelja.

Cijeli tekst Javnog poziva zajedno s potrebnim obrascima biti će objavljen na službenoj stranici Grada Metkovića: www.grad-metkovic.hr  te će isti također biti dostupni na porti Grada Metkovića na adresi: Metković, Stjepana Radića 1.

Napomena: Stranke ne trebaju zahtjevu prilagati Potvrdu o nepostojanju duga prema Gradu Metkoviću, već će Odsjek za komunalne poslove, prostorno planiranje,gospodarstvo i fondove EU po službenoj dužnosti zatražiti istu od Odsjeka za proračun, računovodstvo i financije!!!

KORONAKRIZA Čeka li nas masovna revizija minusa po tekućim računima?

Vodeće hrvatske banke zasad ne namjeravaju mijenjati politiku izračuna i odobravanja prekoračenja po tekućem računu od kojeg mnogi građani žive.

Ipak, upozoravaju ekonomisti, spirala koronakrize u koju je upala Hrvatska učinit će svoje pa se već sada može reći kako je sasvim izgledno da će se s vremenom početi smanjivati i minusi po tekućim računima, piše Index.hr.

Ako se pokaže da ti krediti imaju trend porasta nenaplativosti, banke će ih početi smanjivati. Bojim se da ćemo zbog krize imati taj trend jer raste nezaposlenost i smanjuju se plaće pa bi i banke mogle redefinirati uvjete za odobravanje minusa po tekućim računima, upozorava ekonomski analitičar Damir Novotny.

Što kažu u bankama?

– U slučaju da do toga dođe, banka će klijenta obavijestiti o smanjenju ili ukidanju prekoračenja, neovisno o vrsti razloga, te mu ponuditi obročnu otplatu umanjenog ili ukinutog iznosa na 12 obroka i uz primjenu kamatne stope koju je klijent imao ugovorenu za korištenje prešutnog prekoračenja, kažu u Zagrebačkoj banci dodajući da zasad ništa nisu mijenjali u politici odobravanja minusa po tekućem računu.

Napominju i da su svim klijentima kojima su odobrili moratorij po bilo kojoj vrsti kredita i bez obzira na smanjenje ili izostanak plaće omogućili da postojeći minus po tekućem računu zadrže 12 mjeseci.

– PBZ nije mijenjao model izračuna prekoračenja. Ujedno napominjemo da je u sklopu Covid mjera pomoći banka omogućila korisnicima prekoračenja po tekućem računu zadržavanje postojeće visine prekoračenja neovisno o promjeni u primanjima na period od šest mjeseci, ističu u Privrednoj banci Zagreb.

– Iznos prešutnog prekoračenja po tekućem računu određuje se individualno, za svakog klijenta posebno, do maksimalno tri mjesečne plaće, odnosno do najviše 50.000 kuna, a u obzir se uzima neto plaća, bez posebnih dodataka poput prijevoza ili naknade za topli obrok. Erste banka nije u posljednje vrijeme uvodila promjene kod izračuna visine prešutnog prekoračenja te nema u planu postrožiti kriterije za njegovo odobravanje. Međutim, banka redovito prati parametre temeljem kojih klijentima odobrava iznose prešutnih prekoračenja, poput smanjenja ili izostanka redovnih mjesečnih primanja, urednosti obveza prema banci i slično, stoji u odgovoru Erste banke na naš upit.

Banke u koronakrizi zamrznule minuse po tekućim računima

I u Raiffeisen banci kažu da nema promjena u odobravanju prekoračenja po tekućim računima.

– Iznos prekoračenja koji se stavlja na raspolaganje utvrđuje banka prema vlastitoj procjeni temeljem procjene kreditne sposobnosti, paćenjem i procjenom urednosti u poslovanju sukladno internim pravilima, poručuju iz Raiffeisen banke.

U OTP banci ističu da su još na početku koronakrize kao jednu od mjera pomoći građanima do 1. rujna obustavili redovito ažuriranje visine dozvoljenog minusa.

Ni nakon 1. rujna banka neće mijenjati svoja pravila, odnosno u redovite prihode računamo, kao i do sada, priljeve koje poslodavac isplaćuje uz redovna primanja. Visina prekoračenja se ažurira dva puta godišnje, pri čemu se izračunava novi prosjek temeljem redovnih prihoda u prethodna tri mjeseca, objašnjavaju u OTP-u.

Addiko banka je u travnju ove godine zaustavila promjene iznosa odobrenog prekoračenja po tekućim računima te se iznosi prekoračenja neće mijenjati do 31. prosinca 2020. godine. Početkom studenoga obavijestit ćemo klijente o novim iznosima prekoračenja po tekućem računu koji će biti na raspolaganju od 1. siječnja 2021., ističu u Addiku.

Više na Index.hr.

Nikša Kaleb u akciji: Zaroniti u uski pilot mosta na dubinu od 49 metara pravi je poduhvat

Ovih dana se u medijima dosta pisalo o pilotu Pelješkoga mosta koji je zapeo u vapnenačkoj stijeni i o kumulativnim eksplozijama kojima se nastoji riješiti nastala situacija.

U rješavanju ovoga problema posebnom se riziku izlažu naši ronioci među kojima je i Nikša Kaleb Kina. Oni prema uputama stručnjaka polažu kasete s eksplozivom na predviđena mjesta kako bi se kumulativnom eksplozijom odrezao deformirani dio pilota koji je zaglavio i koji onemogućava bušilici bušenje tvrde stijene.

Srića bistro je! – komentar je jednoga od sudionika ovoga rizičnog zahvata. Pod ronilačkom opremom je naš Kina koji se upravo uputio zaroniti na dubinu od 49 metara.

Ako je vidljivost u pilotu širokom 1,8 metara svega 30 centimetara, smatramo da je bistrina savršena, kaže nam Kina i dodaje, sve radimo na opip. 

Nakon eksplozije slijedi ispunjavanje iz pilota kako bi se omogućio ulazak nove vode i kakva takva vidljivost.

Evo kako izgleda Kinin zaron u pilot…

“Srića bistro je”

Gepostet von Niksa Kaleb am Dienstag, 9. Juni 2020

Opuzenci dobri strijelci: Grljušić prvi, Mataga drugi, Opuzen ekipno treći na natjecanju u Solinu

Na natjecanju u lovačkom trapu i parkouru koje se održalo u Solinu u organizaciji SK Voljak Opuzenci Marijo Grljušić i Mihovil Mataga osvojili su prvo i drugo mjesto, a ekipa LU Prepelica Opuzen bila je treća u ekipnom gađanju pokretne mete.

Nastupilo je 16 lovačkih ekipa s ukupno 50 pojedinaca iz Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske, Dubrovačko-neretvanske, Zadarske i Ličko-senjske županije.

Nakon održanog natjecanja rezultati su slijedeći:

  • EKIPNO:

1. DUAL TEAM 1, 137 META

2. LD PREPELICA OPUZEN, 131 META

3. LD DIANA GOSPIĆ, 125 META

4. SK VOLJAK 2, 123 META

5. SK PRIMORJE, 121 META

6. DUBROVNIK, 119 META

  • POJEDINAČNO:

1. MARIO GRLJUŠIĆ, 67+2 METE

2. MIHOVIL MATAGA, 67+1+5 META

3. DANIJEL ŠKUNCA 67 +1+4 METE

4. ANTE MATAK, 66 META

5. ELVIS GOSPIĆ, 65+4 METE

6.MATE GOSPIĆ, 55+3 METE

Sljedeće natjecanje održati će se ovoga vikenda kada će se u Solinu održati 1. kolu Kupa u skeetu na streljani u SK Voljak u organizaciji SK Mravince.

Uređuje se prostor za montažni objekt i parking za sanitet i patronažnu službu

Formiranjem COVID-19 ambulante, sanitetski prijevoz i patronažna služba Doma zdravlja Metković su ostali bez svog prostora i privremeno su smješteni u zgradi Doma zdravlja, a prostor za parkiranje sanitetskih vozila je ionako ograničen.

Predviđeni prostor za COVID-19 ambulantu do daljnjega je isti jer još nije poznato što nam donosi jesen, a jučer su počeli radovi na novom, montažnom prostoru za djelatnike sanitetskog prijevoza u krugu ustanove, kao i na uređenju parkinga za sanitetska i patronažna vozila. Dodatnim zahvatima će se povećati protočnost vozila u ovom dijelu parkinga Doma zdravlja.

U razgovoru s ravnateljem M. Štimcem doznajemo da bi najesen trebali početi građevinski radovi na Dnevnoj bolnici.

Povijesni urod jagoda: na vrgoračkim nasadima ubrano čak 600 tona

Manolada, Ilia, Greece - March 3, 2016: Immigrant seasonal farm workers (men and women, old and young) pick and package strawberries directly into boxes in the Manolada of southern Greece.

Gotovo nitko nije očekivao da će se u samo nekoliko tjedana situacija potpuno promijeniti te da će ovo biti najbolja berba u povijesti jagodarstva na vrgoračkom području. Da, dobro ste pročitali, a to je u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju potvrdio i dipl. ing. Milan Franić, potpredsjednik udruge “Vrgoračka jagoda”, koja okuplja vlasnike svih OPG-ova koji se bave proizvodnjom ovog slasnog voća.

– Kako bi neki rekli, bez katastrofe nema ni prilike. To se nama dogodilo ove godine s jagodom. Poklopile su nam se neke stvari u svijetu, i problemi koje je donio koronavirus, zahvaljujući tome uspjeli smo dobro prodati svoje jagode. Znači, tome su kumovala kretanja u Italiji i Španjolskoj, preskupa uvozna jagoda koju ove godine nisu brali Rumunji i neki drugi, nego domaća radna snaga. Pa je zato cijena kilograma uvozne jagode bila puno veća nego prethodnih godina. Zatim strah od koronavirusa u tim zemljama i okretanje naših kupaca domaćoj proizvodnji – kaže nam ovaj mladi inženjer.

No, u udruzi “Vrgoračka jagoda” ključnim događajem ovogodišnje berbe smatraju otvaranje zelenih tržnica tijekom korona-krize.

– Mi nemamo tolike količine da možemo zadovoljiti trgovačke lance, gotovo sve naše jagode išle su na zelene tržnice diljem Hrvatske i to je bila ključna stvar. Znači, na tržnicama diljem Hrvatske prodali smo oko 600 tona najkvalitetnije jagode iz Vrgorca, po prosječnoj otkupnoj cijeni od 22 kune za kilogram. Zahvaljujući jagodama, u Vrgorsku krajinu došlo je od 12 do 15 milijuna kuna. To je prilično lijepa svota s kojom proizvođači mogu podizati nove nasade, ali i zatvarati i pokrivati stara polja – istaknuo je Franić.

S obzirom na to da je ovogodišnja berba bila izuzetno uspješna, zanimalo nas je hoće li se proširiti nasadi, vide li vrgorački poljoprivrednici ponovno spas u jagodi? Naime, prošlih godina se, što zbog loše prodaje i odumiranja dijela stanovništva te iseljavanja, znatno smanjio dio površina pod jagodama. Jedan dio poljoprivrednika okrenuo se i drugim kulturama.

– Budimo realni, teško. U nas se sve planira dan za danom, a malo toga dugoročno. Za mjesec dana ide sadnja novih jagoda, ali mnoge firme koje se bave proizvodnjom sadnog materijala su propale. No, proširit će se nasadi za 300.000 do 400.000 novih sadnica, koje smo ranije dogovorili preko programa koji sufinanciraju Grad Vrgorac i Splitsko-dalmatinska županija. Po mom mišljenju ključno je zatvaranje preostalih površina pod jagodama, odnosno sufinanciranje plastenika. Tada ćemo imati sigurnu proizvodnju na koju ne mogu utjecati vremenske prilike – zaključio je dipl. ing. Milan Franić.

Na kraju povijesne sezone, proizvođači i otkupljivači zavrtjeli su dva kozlina, uz dobro vino i smijeh nazdravljalo se do kasno u noć.

Piše: Mate Primorac/SD

HZJZ o predizbornim skupovima: Trebaju biti na otvorenom, prije dolaska izmjeriti temperaturu…

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) preporučio je danas da se izborni skupovi, ako postoji mogućnost, organiziraju na otvorenom, kako bi se spriječila mogućnost zaraze koronavirusom.

Preporuke za izborne skupove odnose se na organizatore, građane, službene osobe, govornike i izvođače te ostale osobe koje će na njima sudjelovati.

Osigurati dezinfekcijska sredstva

Na ulazu u prostor gdje se skup održava, neovisno je li prostor otvoren ili zatvoren, ili neposredno nakon ulaza treba na vidljivom mjestu postaviti obavijest o obvezi pridržavanja općih higijenskih i mjera fizičkog distanciranja u skladu s preporukama HZJZ-a.

Organizatorima, osoblju i ostalim sudionicima te građanima na ulazu u prostor skupa te unutar njega na još pokojem lakše dostupnom mjestu treba biti osiguran dozator s dezinfekcijskim sredstvom za ruke i obavijest o potrebi dezinfekcije.

Za cijelo vrijeme boravka u prostorima, uključujući dolazak i odlazak, preporučuje se držanje fizičke udaljenosti između osoba (organizatora, službenih osoba, govornika i izvođača) od metra i pol. U zatvorenim prostorima Zavod preporučuje nošenje maski, osim za govornike i izvođače. Preporučuje i evidenciju osoba koje sudjeluju na skupu, odnosno prikupljanje osnovnih podataka – ime, prezime i broj telefona.

Prije dolaska na skup izmjeriti temperaturu

Osobe koje u bilo kojem svojstvu dolaze na skup prije dolaska trebaju izmjeriti temperaturu. Ako je ujutro viša od 37,2 C, te ako se osoba osjeća bolesno ili ima simptome bilo kakve bolesti, ne trebaju dolaziti.

HZJZ preporučuje da se prije svakog skupa označe sva sjedeća mjesta međusobno udaljena metar i pol, a da se u zatvorenom prostoru omoguće isključivo sjedeća mjesta.

Ako se ne može organizirati skup da svi sjede, nužno je osigurati minimalan razmak svakog prisutnog građana od metra i pol u svim smjerovima, osim ako nije riječ o članovima istog kućanstva.

Broj osoba relativan o prostoru

Najveći broj osoba u zatvorenom prostoru organizator će odrediti ovisno o veličini prostora, prema kriteriju četiri metra četvorna površine po osobi. Na otvorenom će voditi računa o veličini prostora, uz poštivanje udaljenosti od metra i pol.

Građanima koji žele biti na izbornom skupu preporučuje se da ulaze jedan po jedan i da prvi zauzima najudaljenije mjesto od ulaza, a kod izlaska prva izlazi osoba najbliže izlazu.

Nazočni trebaju držati razmak

U svim tim situacijama, kao i kod završetka programa, preporučuje se da nazočni drže razmak, ne zadržavaju se u grupama i ne približavaju jedni drugima. I organizatorima se preporučuje da sa skupa izlaze poštujući fizičku udaljenost, najbolje jedan po jedan, izbjegavajući susret sa publikom.

Razmak od dva metra preporučuje se između i od izvođača pjevačkih dionica te glazbenika s puhačkim instrumentima, kao i između publike i govornika, odnosno izvođača na sceni.

Dijele li se za izbornog skupa promotivni materijali, to radi za to zadužena osoba, održavajući pritom što veću udaljenost i što manje kontakata te učestalije dezinficirajući ruke. Hrana i piće na skupovima se poslužuju po preporukama koje vrijede za ugostiteljstvo, navodi HZJZ.

Tunel Žaba u završnoj fazi, uskoro početak radova na posljednjih 10 km ceste Neum -Stolac

Vjerujem da ćemo u idućih 15 dana dobiti suglasnost Europske banke za obnovu i razvoj za izbor najpovoljnijeg ponuđača za izgradnju zadnja dva lota magistralne ceste Stolac- Neum, od Stolova do Hutova, odnosno tunela Žaba, u dužini od 10 kilometara, i početi pripremne radove na toj dionici, izjavio je za Hrvatski Medijski Servis direktor Cesta FBiH Ljubo Pravdić.

S izgradnjom ove dionice, krajem iduće godine, bila bi završena izgradnja magistralne ceste Stolac- Neum, u dužini od 40 kilometara.

U međuvremenu intenzivno se radi na dionici od Drenovca do Stolova, iz pravca Stoca dugoj 8,7 kilometara. Izgradnja ove dionice trebala bi biti završena početkom iduće godine. Ovu dionicu gradi konzorcij kojeg čine mostarski HP Investing i Putovi Grude.

Radovi se paralelno odvijaju i iz pravca Neuma. Austrijski Strabag tako gradi dionicu Broćanac- Prapratnica, do tunela Žaba, dugu 3, 5 kilometara, dok su radovi u tunelu Žaba u završnoj fazi.

Izgradnja magistralne ceste Stolac Neum, koja će koštati 40 milijuna eura, dio je programa izgradnje i modernizacije magistralnih cesta u FBiH, kojeg kreditira Svjetska banka, Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvoj.

Šok za hercegovačke svatove: Bez gostiju iz inozemstva, rukovanja, grljenja i ljubljenja

Zavod za javno zdravstvo FBiH i Federalno ministarstvo zdravstva objavili su preporuke za održavanje proslava vjenčanja, maturskih zabava i sličnih događaja za vrijeme epidemije.

S obzirom na naredbu Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva o zabrani okupljanja više od 100 osoba u zatvorenom prostoru i više od 300 osoba na otvorenom preporuka je da se vjenčanja i proslave, kada god je to moguće, organiziraju na otvorenom uz osiguranje minimalne udaljenosti između osoba od 1-2 metra.

Ukoliko se proslava organiziraju u zatvorenom prostoru potrebno je ograničiti broj uzvanika na najmanji mogući broj u skladu s važećim naredbama o okupljanju, a preporučuje se prisustvo samo slavljenika i neophodnih uzvanika.

Kako se navodi u preporukama federalnog zavoda nije preporučljivo da proslavama prisustvuju osobe iz inozemstva i osobe starije od 65 godina.

U zatvorenom prostoru je potrebno osigurati razmak između stolova i dobru ventilaciju, a preporučuje se i vođenje evidencije prisutnih gostiju i uzvanika kao i evidentiranje njihovog rasporeda sjedenja.

U slučaju da dođe do pojave oboljelih od COVID-a 19 evidencija bi pomogla pri identificiranju kontakata.

Preporučuje se i da uzvanici sjede za stolovima i ne dolaze u bliske kontakte s drugima, osim ukoliko nisu u pitanju članovi jedne obitelji.

Ne preporučuju se pozdravi koji uključuju fizički kontakt kao što su rukovanje, grljenje i ljubljenje.

Glazbenici i pjevač bi trebalo od ostatka uzvanika da budu distancirani minimalno četiri metra uz minimalnu distancu od 1-2 metra između samih glazbenika.

Međunarodni dan arhiva: Otvaranje arhiva preduvjet je za suočavanje s komunističkom prošlošću

Dana 9. lipnja obilježava se Međunarodni dan arhiva. Hrvatska arhivistika prvi put obilježila je ovaj dan 2009. i od tada to čini svake godine.

Prije gotovo dvije godine je donesen novi HDZ-ov zakon o arhivima kojim je velik dio građe iz vremena komunizma postao nedostupan javnosti. HDZ-ov zakon, kojega je pripremilo Ministarstvo kulture, od stručnjaka je ocijenjen kao korak unazad u odnosu na ranije važeći Mostov zakon o arhvima, koji je bio na snazi samo godinu dana, piše narod.hr.

Otvaranje arhiva bitan je preduvjet za proces kojeg obično nazivamo lustracijom, a koji označava sučeljavanje i raščišćavanje komunističke prošlosti.

O potrebi sučeljavanja s posljedicama totalitarnog komunističkog sustava i donošenju posebnog zakona koji bi regulirao to područje, govore čak tri europske rezolucije.

Rezolucija 1096

Prva je Rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe broj 1096. o mjerama za uklanjanje nasljeđa bivših komunističkih totalitarnih sustava koja je stupila na snagu 1996. godine, a koju je moguće u cijelosti na engleskom jeziku pročitati ovdje. U njoj se ističe kako bi jedna od mjera za njezino provođenje svakako bila donošenje odgovarajućeg zakona kojim bi se reguliralo navedeno područje.

Rezolucija 1481

Druga je Rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe broj 1481 o osudi komunističkih zločina, koja je stupila na snagu 2006. godine, a koju u cijelosti možete pročitati ovdje.

„Totalitarne komunističke režime, koji su u prošlom stoljeću vladali Srednjom i Istočnom Europom, a koji su još uvijek na vlasti u nekoliko zemalja svijeta, karakteriziraju, bez izuzetka, teška kršenja ljudskih prava. Ta su kršenja različita, ovisno o kulturi, zemlji i povijesnom razdoblju, a uključuju pojedinačna i kolektivna ubojstva i egzekucije, smrt u koncentracijskim logorima, izgladnjivanje, deportacije, mučenje, ropski rad i druge oblike masovnog fizičkog terora, progon zbog nacionalne ili vjerske pripadnosti, kršenje slobode svijesti, mišljenja i izražavanja, slobode tiska, te nedostatak političkog pluralizma.“ – stoji u ovoj Rezoluciji, koja nadalje ističe:

“Parlamentarna skupština odlučno osuđuje teška kršenja ljudskih prava počinjena od strane totalitarnih komunističkih režima te izražava suosjećanje, razumijevanje i priznanje za žrtve tih zločina.”

U Rezoluciji također stoji: „Skupština poziva sve komunističke i post-komunističke stranke u svojim državama članicama, koje to još nisu učinile, da ponovno ocijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, da se jasno distanciraju od zločina totalitarnih komunističkih režima te da ih potpuno jasno osude.“

Rezolucija Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu

Treća je Rezolucija Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu koja je stupila na snagu 2009. godine. Nju je u cijelosti moguće pročitati ovdje. Od njezinih bitnih elemenata izdvajamo riječi iz čl. 6:

„Europski parlament žali što je 20 godina nakon raspada komunističkih diktatura u srednjoj i istočnoj Europi pristup dokumentima koji su od osobne važnosti ili potrebni za znanstvena istraživanja još uvijek bezrazložno ograničeni u nekim državama članicama, poziva na pravni napor u svim zemljama članicama prema otvaranju arhiva, uključujući i one iz bivše službe unutarnje sigurnosti, tajne policije i obavještajne agencije iako treba poduzeti korake kako bi se osiguralo da se taj proces ne bi zlorabio za političke svrhe…“

Čl. 16. iste rezolucije precizira: „Europski parlament uvjeren je kako je krajnji cilj otkrivanja i ocjenjivanja zločina počinjenih od strane komunističkih totalitarnih režima pomirenje, koje se može postići prihvaćanjem odgovornosti, moleći za praštanje i njegovanje moralne obnove…“

Zadnje objavljeno