-

FOTO Vatromet na Pelješkom mostu: Postavljeni prvi elementi rasponske konstrukcije na S5

By
K. J.
-

Jučer je na gradilištu Pelješkoga mosta bio vatromet, uobičajena je to praksa kineskih radnika kojom označavaju početak važne etape na izgradnji mosta. Počelo je postavljanje elemenata rasponske konstrukcija na središnjim stupovima.

Na poziciji S5 su jučer postavljena prva dva čelična elementa rasponske konstrukcije, golemi elementi široki 23 metara, po kojima bi se za dvije godine trebao odvijati promet. Na svaki stup će biti postavljena po dva ovakva elementa. Na gradilište je stigla i prva skupina specijalnih zavarivača iz Kine.

U Kini je u tijeku proizvodnja 47 takvih čeličnih blokova koji bi za oko dva mjeseca trebali biti na gradilištu.

Most će imati dva prometna traka, po jedan u svakom smjeru i po jedan zaustavni. Ugradit će se i vjetrobran tako da most neće biti zatvaran.

U Županiji bez novozaraženih koronavirusom, izliječen pacijent iz Dubrovnika

By
LIKEmetkovic.hr
-

Prema zasad dostupnim podacima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata nije zabilježen nijedan novi slučaj zaraze koronavirusom.

Od uzoraka poslanih u petak, svi preostali su negativni, a od jučer poslanih 18 uzoraka na analizu, 10 je negativnih, a za preostalih 8 još se čekaju rezultati, javljaju iz županijskog Stožera Civilne zaštite.

Danas imamo i jednu izliječenu osobu, i to iz Dubrovnika.

Od početka pandemije na analizu u Zagreb poslano je 2912 uzoraka.

S današnjim danom hospitalizirana su 2 pozitivna pacijenta smještena na Zaraznom odjelu OB Dubrovnik.

U samoizolaciji je ukupno 5 osoba, a u posljednja 24 sata nije utvrđeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 36 slučaja kršenja samoizolacije.

Stožer Civilne zaštite najjužnije županije i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

DOBRA VIJEST Lufthansa se u lipnju vraća u Dubrovnik, a Aegean u Split, Dubrovnik i Zagreb

By
LIKEmetkovic.hr
-

Njemački zračni prijevoznik Lufthansa najavio je ponovno pokretanje flota u lipnju letovima u turistička odredišta, među kojima je i Dubrovnik, objavljeno je u nedjelju, piše Dubrovački vjesnik.

– U drugoj polovini lipnja Lufthansa ponovno uvodi letove prema 20 turističkih destinacija, potvrdio je jedan glasnogovornik Lufthanse pisanje dnevnika Bild am Sonntag.

Među tim ciljevima se pored Mallorce, Krete, Venecije, Rhodosa i Ibize nalazi i Dubrovnik.

Od lipnja bi u promet bilo uključeno ukupno 160 od 760 zrakoplova iz flote Lufthanse i kompanija poput Eurowingsa i Swissa koja se nalaze u sklopu ovog koncerna.

Istodobno traju pregovori između države i Lufthanse o spašavanju najveće njemačke zrakoplovne kompanije koja je zbog pandemije koronavirusa zapala u financijske poteškoće.

Prema nekim informacijama, vlada Lufthansi planira pomoći s oko devet milijardi eura. Zauzvrat bi država, barem na neko vrijeme, ušla u vlasničku strukturu Lufthanse.

I poznata grčka aviokompanija Aegean Airlines ima u aktualnom ljetnom planu letjeti prema tri hrvatske destinacije:  Dubrovniku, Splitu i Zagrebu. Inače, podsjetimo kako je linija prema Zadru ukinuta još 2019. godine.

Prema spomenutom redu letenja, linija Atena – Dubrovnik u prometu će biti od 25. lipnja i to dva puta tjedno, Airbus zrakoplovom A320. Zrakoplovi ovog tipa kod Aegeana imaju kapacitet od 174 sjedala. Vrijedi naglasiti kako Grci planiraju povećanje na pet tjednih letova planirano već od 03. srpnja.

Linija Atena – Split najavljena je od 6. srpnja čak četiri puta tjedno, ali s zrakoplovom A319, kapaciteta 144 sjedala.

Na kraju, linija Atena – Zagreb ponovno će prometovati od 1. srpnja, tri puta tjedno, zrakoplovima A319 i A320 (kapacitet 144 odnosno 174 sjedala).

Treba reći kako je Aegean Airlines do sada u Zagreb letio zrakoplovom DashQ400 bitno znatno manjeg kapaciteta no četiri puta tjedno. Također je na određenim letovima isti tip zrakoplova korišten prema Splitu i Dubrovniku.

Nadbiskup Barišić potvrdio da neće biti krizme u ovoj godini

By
LIKEmetkovic.hr
-

Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Marin Barišić uputio je povodom svetkovine Duhova pismo krizmanicima, roditeljima i kumovima, svećenicima, vjeroučiteljima i vjernicima u kojem još jednom objašnjava razloge zbog koji su odgođena ovogodišnja slavlja krizme za sljedeću godinu.

Nakon dugog promišljanja, potaknuti pastirskom odgovornošću, kako bi izbjegli mogućnost povratka ili proširenja pandemije, biskupi Splitske metropolije donijeli su tešku odluku da se slavlja sakramenta Krizme odgode za iduću godinu.

Više je važnih razloga za to:

  •  vjeronaučna priprava zbog svih ovih okolnosti bila je neredovita, nepotpuna i nedovoljna
  • s obzirom na veliki broj župa u našoj nadbiskupiji, vrlo je teško pronaći i uskladiti toliko termina za slavlja Krizme
  • vidljivi znakovi podjele ovog sakramenta su polaganje ruku i mazanje uljem na čelu pri čemu se za svakog krizmanika koristi ista posudica s uljem. Dakle, nužan je fizički kontakt krizmatelja i krizmanika.

Premda su gore navedene činjenice dostatan razlog za odgodu slavlja sakramenta Krizme, svjestan sam da to uzrokuje određene poteškoće. Ipak, usudio bih se reći da nam ove poteškoće donose prednost. U kojem smislu? Možda nas je u ustaljenom i uspavanom ritmu našega života i redovitih slavlja trebalo nešto probuditi. Nešto, pa taman to bio i koronavirus. Nije li potrebno da se svi zaustavimo i probudimo, da vidimo ozbiljnije, osobno i kao župna zajednica: gdje smo, tko smo, što nam znači vjera, Crkva, sakramenti, Krizma?! U tom smislu odgoda ne znači udaljavanje, već približavanje Krizmi, piše nadbiskup Barišić.

Uz svetkovinu Duhova i odgodu slavlja Krizmi: Nemojmo dopustiti da Krizma ostane na razini običaja!

Splitsko-makarski nadbiskup obratio se krizmanicima, njihovim roditeljima i kumovima, vjeroučiteljima i svećenicima obrazloživši razloge ovogodišnje odgode slavlja Krizmi. "Nemojmo dopustiti da Krizma ostane samo na razini običaja, nego neka nam ova odgoda slavlja sakramenta pruži mogućnost iznova otkriti njegovu važnost!", istaknuo je nadbiskup.

Gepostet von Splitsko-makarska nadbiskupija am Samstag, 23. Mai 2020

KOMENTAR Kako je (ne)radna nedjelja postala glavna tema predizborne kampanje?

By
K. J.
-

Predizborno vrijeme je u političkom smislu vrijeme dodvoravanja glasačkom tijelu. Politički akteri se trude iznaći teme koje će pogoditi u srce potencijalnih birača.

Je li radna, odnosno neradna nedjelja jedna od tih tema? Izgleda da jest. Četiri godine je vladajuća garnitura imala vremena regulirati ovo pitanje na način kako ga sada predlaže: 14 radnih nedjelja u godini. A imali su poticaj javnosti za tako nešto. No sada je trenutak! Izbori su na pragu, vrijeme je dodvoravanja.

Jučer vidimo da i unutar Nacionalnog stožera ne vlada suglasje kada je riječ o (ne)radnoj nedjelji. Prvo gđa Grba najavljuje ukidanje epidemiološke mjere zabrana rada nedjeljom, a potom ministar Božinović negira njezinu najavu.

Osobno ne smatram da će rad trgovačkih centara nedjeljom spasiti gospodarstvo od recesije jer možemo potrošiti samo onoliko koliko imamo na bankovnom računu, i malo više ulaskom u dozvoljeni minus. Osim toga, slobodni ponedjeljak ne može nadomjestiti nedjelju u jednoj obitelji: jer bit nedjelje nije tek u neradu, već u življenju obiteljskih odnosa u kojem obiteljski ambijent ne sliči autobusnom kolodvoru gdje se ljudi susreću u redovitim vremenskim intervalima onako usput.

Isto tako, smisao ljudskog postojanja nije ekonomski: čovjek svojim bićem nadilazi materijalno, i veseli mu se tek kao dijete igrački, i stoga materijalno ne može ispuniti rupu ljudske potrebe osmišljavanja životne stvarnosti.

Dobro je da nedjelja bude neradna, ljudi će se lako prilagoditi, i trgovine, točnije trgovci, na kraju će doći na svoje. A onaj tko je odlučio potrošiti novac, potrošit će ga bez obzira što su nedjeljom zatvoreni trgovački centri. Naglašavam centri, jer su oni najglasniji za ovu dehumanizairajuću hajku na neradnu nedjelju. Vremena će uvijek biti jer šesta dana je više od jednoga.

Anketa o koronavirusu: Više od 40 posto Hrvata ne bi se cijepilo

By
LIKEmetkovic.hr
-

HRT je objavio rezultate istraživanja HRejtinga u središnjem Dnevniku, a riječ je o koronavirusu i otvaranju državnih granica uoči turističke sezone.

Dva su mjeseca prošla od početka pandemije i uvođenja mjera Nacionalnog stožera crvenog križa. Ispitanici su odgovarali na pitanje:

Plašite li se korone (COVID-19)?

Da se jako plaši reklo je 9% ispitanika. Plaši se, ali puno manje nego na početku epidemije 18,4% ispitanika. Ne plaši se, ali je oprezno 43.9%, a 28,4% ih je kazalo da se uopće ne plaši. Tek je 0,3% ispitanika kazalo da ne zna ili se ne može odlučiti.

Na pitanje o cijepljenju ispitanici su također zanimljivo odgovarali. Znanstvenici diljem svijeta u ubrzanoj su potrazi za cjepivom protiv virusa COVID-19 te su ispitanici odgovarali na pitanje što bi učinili nakon otkrića i znanstvenog testiranja cjepiva.

Namjeravate li se cijepiti?

Da, sigurno odnosno vjerojatno reklo je 47,3%. Da se neće cijepiti, vjerojatno ili nikako kazalo je 41,2% posto anketiranih, a ne zna ili se ne može odlučiti njih 11,5%.

Treba li Hrvatska otvoriti državne granice pred turističku sezonu?

Da, bez ili s ograničenjima misli čak 80% anketiranih. Ne ih je odgovorilo 15,2%, a da ne zna ili se ne može odlučiti ih je 4,8%.

Istraživanje je za HRT provela agencija Promocija plus na uzorku od 1400 ispitanika koji jamči razinu pouzdanosti odgovora od 95%, uz statističku pogrešku od samo plus/minus 2,62%.

Davor Bernardić održao radni sastanak s članovima SDP-a u Metkoviću

By
LIKEmetkovic.hr
-

Davor Bernardić predsjednik SDP-a Hrvatske i predvodnik Restart koalicije danas je u Metkoviću održao radni sastanak sa članovima SDP-a s područja doline Neretve.

Između ostalih sastanku je prisustvovao i predsjednik SDP-a Splitsko-dalmatinske županije i saborski zastupnik Arsen Bauk, predsjednik SDP-a Dubrovačko-neretvanske županije Krešimir Kuran te gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević. Tema je bila nadolazeći parlamentarni izbori i aktualna politička situacija.

Bernardić je, između ostalog, poljoprivrednicima doline Neretve obećao snažno zalaganje da se kroz zadrugarstvo, veću cijenu proizvoda i klaster s turizmom, omoguće plasiranje proizvoda. Istaknuo je kako u dolini Neretve žive vrijedni i pošteni ljudi, koji žele dostojanstveno živjeti od svoga rada.

– Tužna je činjenica kako sve više mladih odlazi u zemlje zapadne Europe u potrazi za radnim mjestima i boljim poslom. Taj trend ćemo pobjedom 5. srpnja promijeniti – rekao je između ostalog predsjednik SDP-a Hrvatske.

Tko će biti na listi u našoj izbornoj jedinici, nije htio otkriti, piše PločeOnline.

Prošlo je 49 godina od tragične smrti Josipa Pupačića: Tko još ne pamti njegovo ‘More’?

By
K. J.
-

Evo me, moj svijete, na raskršću i
tvom i mom.
Oprostimo se. – Ti plačeš.
Moj križ svejedno gori.
Udaljuješ se; bez pozdrava,
bez riječi, bez Boga.
I odlazim prema istoj nepoznatoj
zvijezdi.

Tako se u pjesmi Moj križ svejedno gori, lirskom slutnjom, oglasio hrvatski pjesnik Josip Pupačić, malo prije tragične smrti 23. svibnja 1971. u zrakoplovnoj nesreći na Krku u kojoj su poginule i njegova supruga Benka i kći Rašeljka. Svako kasnije čitanje tih potresnih stihova ne može se shvatiti drukčije nego kao kobno predskazanje vlastita kraja.

Josip Pupačić, podrijetlom iz Poljičke republike, rođen je 19. rujna 1928. u Slimenu pokraj Omiša. Nakon klasične gimnazije u Splitu odlazi na studij književnosti u Zagreb. Od 1959. asistent je pri Katedri za stariju hrvatsku književnost Filozofskog fakulteta, a u Lyonu i Londonu je lektor i profesor hrvatskog jezika.

Pupačić je zajedno sa svojim naraštajem oko časopisa Krugovi tražio dublji, istinitiji životni realitet. Odmjerenom strukturom svojih refleksivnih metaforičkih pjesama očituje iskonsku vezanost uz podrijetlo i zavičaj. Ne privlači ga pritom toliko egzotika mediteranskog krajolika koliko svijest o pripadnosti neprekinutom lancu što ga tvore preci i potomci, te svijest o ljudskom bivanju u jedinstvu sa zemljom kojoj pripadaju.

U tu se bliskost uklapa i Pupačićeva vezanost uz more i njegovo vječno beskrajno bivstvo. Najbolji je lirski izraz te tematike antologijska pjesma More. Pesimističan osjećaj života prouzročen tragičnim događajima u obiteljskom i osobnom životu, primjerice u pjesmi Tri moja brata o smrti trojice braće, uzdiže Pupačićevo lirsko obzorje do svemirskih razmjera, do smisla vlastita i općeg opstanka.

Između prve Pupačićeve zbirke Cvijet izvan sebe 1958. i zadnje Moj križ svejedno gori 1971. stanovita kriza u pjesnikovu stvaralaštvu poklapa se s njegovim sukobima s nekim pojavama u društvu. No izvore produbljenosti svojega lirskoga izričaja Pupačić je uvijek, pa tako i u zadnjoj zbirci, iznova nalazio u čudesnoj zavičajnoj utemeljenosti, sjećanju na djetinjstvo i lirskom oblikovanju i očitovanju proživljenog, što njegovu poeziju uzdiže u same vrhove novije hrvatske književnosti.

Pupačićeva zavičajna lirika uvijek je privlačila i nadahnjivala ljude s ovih krških, morem oplakanih područja. Njegovo More je doživjelo čak četiri uglazbljenja, među kojima i ono našega Darka Matičevića koje je izvedeno na Međunarodnom festivalu šansone CHANSONFEST 2003. godine u kazalištu Komedija u Zagrebu, uz festivalski orkestar pod ravnanjem maestra Alana Bjelinskog.

DOBRA VIJEST! Prvi put od izbijanja epidemije zbilježeno nula novooboljelih

By
LIKEmetkovic.hr
-

U protekla 24 sata u Hrvatskoj nije zabilježen niti jedan slučaj zaraze koronavirusom, objavio je Nacionalni stožer civilne zaštite u subotu.

– Osamdeset i deveti dan od pojave koronavirusa, 2243 ukupno oboljelih i 2023 oporavljenih. Danas se veselimo broju zbog kojeg smo bili odgovorni i disciplinirani. Nula je novooboljelih, poručio je ministar Beroš.

Ukupno je preminulo devedeset i devet osoba, a šest osoba je trenutačno na respiratoru, do kej 121 osoba na liječenju.

Dosad je testirano ukupno 60.864 osoba, u posljednja 24 sata testirano je 953 osoba.

RUKOMET Čupić se nema gdje vratiti

By
K. J.
-
24.01.2018., Arena, Zagreb - Europsko rukometno prvenstvo, skupina I, 3. kolo, Hrvatska - Fancuska. Ivan Cupic Photo: Marko Lukunic/PIXSELL

Nakon što je PSG preko Daniela Narcissea zabio za izjednačenje u finalu Lige prvaka 2017., Vardaru je ostalo svega sedam sekundi da pokuša doći do pobjede. Kako je ispalo, tih sedam sekundi bilo je sasvim dovoljno vremena da Luka Cindrić izvede loptu s centra Alexu Dujshebaevu i da ovaj gurne Ivana Čupića u zicer na kojem je ostao oči u oči s Thierryjem Omeyerom.

“Na kraju je bilo sve toliko jednostavno“, derao se službeni komentator EHF-a dok je Vardar slavio naslov sa zvukom sirene. “Dajte loptu Ivanu Čupiću i pustite ga da zabije.“

Ukratko, to je bilo točno ono što je trebalo napraviti. Čupić do tog trenutka nije imao gol iz igre, zabio je dva sedmerca i proveo je relativno malo vremena na terenu, ali u zadnjem napadu je izašao na parket. To je vrijeme kad na teren izlaze vođe, tada igraju oni koji će loptu hladno provući u prvi kut, točno tamo gdje je Omeyer otvorio mrvicu prostora kako bi ga navukao na šut i onda zatvorio vrata.

Koliko je Čupić važan kao vođa još bolje se pokazalo lani kada je Vardar u Köln otišao kao topovsko meso. Igrači mjesecima nisu primili plaću, krpali su sami troškove odlaska na Final Four i taman kada je izgledalo da ludilo i entuzijazam ipak nisu dovoljni jer je Barcelona na poluvremenu vodila sa sedam razlike, u svlačionicu je ušetao Čupić i počeo skupljati komade razbijene vojske kako bi je poveo prema još jednom naslovu. To je navijačima bilo možda i značajnije od onog prvog naslova. U tom trenutku Čupić je pokazao da nije samo profesionalac, nego da mu je stalo. Pokazao je da je Vardarlija.

Zbog toga nije bilo nikakvo iznenađenje kad je izašla vijest da će Čupić ostati u novom Vardaru nakon što je Mihajlo Mihajlovski odlučio preuzeti projekt koji je Sergej Samsonjenko napustio. Kuda da uopće ide? Čupić je navršio 34 godine, veći dio karijere je iza njega, ostvario se u svakom mogućem rukometnom smislu i došao je u godine kad bitne postanu neke druge stvari, tu su žena i djeca, neki novi način života koji će brzo postati stvarnost na koju nije navikao. Vardar je njegov dom i odlučio je ostati. Istu stvar su odlučili i Timur Dibirov, Stojanče Stoilov i Christian Dissinger, pristat će na manje novca i ostat će u Vardaru, ali stvar kod Čupića je u tome što je on to rekao prvi, a to šalje neku poruku.

Znao je Čupić da će svi ovi potpisati, ali on je time želio poručiti da će on ostati što god se dogodilo. Pokazao je svojim ponašanjem da je spreman odreći se dijela novca koji mu po svakom kriteriju pripada jer mu je stalo. Postavio se kao vođa i dao je drugima primjer koji mogu pratiti.
Međutim, ovo nije priča o Ivanu Čupiću. U konačnici, njegove priče su ispričane. Kadetsko Europsko prvenstvo 2004. i sve one utakmice koje je odigrao kao dijete Metkovića; tri Lige prvaka i sedam medalja koje je osvojio igrajući za Hrvatsku na velikim natjecanjima; svi oni sedmerci, suhi listovi i neuhvatljivi udarci; pa čak i ona ozljeda u kojoj je ostao bez pola prsta na šuterskoj ruci. Sve to skupa je već odavno poznato.

Ovo je priča o hrvatskom rukometu, ispričana kroz to da je Čupić postao Vardarlija,

Cijeli članak možete pročitati na portalu Telesport.hr.

1...1.3081.3091.310...2.070Page 1.309 of 2.070

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr