U sljedeću nedjelju, ako to vremenske prilike dopuste, jedna od svetih misa trebala bi biti u svetištu sv. Ante Padovanskog na Dubravici (Repu).
Popodne je skupina župljana prionula čišćenju i uređivanju prostora za sv. misu. Prema odluci biskupâ Splitske metropolije, preporučuje se, gdje je god to moguće, da se mise s pukom održavaju na otvorenom dok traje epidemija. Stoga bi se ubuduće mise na Dubravici mogle održavati svake nedjelje.
Ovih je dana, kad već Toniju Kukoču to nije pošlo za rukom, ipak jedan Hrvat dočekao svoje mjesto u kući slavnih. Doduše, ne u Springfieldu nego u Novome Sadu. Tko li je taj sretnik i tko su bili članovi povjerenstva koji su ga ondje primili, upitat ćete se. Podatak da su drame Marina Držića objavljene u 11. kolu biblioteke Deset vekova srpske književnosti te da je u kuću slavnih primljen pod geslom Držić je naš koliko i vaš teško da može iznenaditi bilo kojega pomnijeg pratitelja zbivanja na književnopovijesnoj pozornici, a i činjenica da je knjigu uredila članica SANU Zlata Bojović može sablazniti samo one koji su prespavali posljednjih stotinjak godina službene srpske (književne) historiografije. Svojatanje Držića, Gundulića i drugih hrvatskih dubrovačkih pisaca nije, naime, slučajan izgred, to je projekt koji vodeće srpske znanstvene ustanove guraju od utemeljenja. Zavirite u Rečnik SANU, i u njemu ćete pronaći i primjere iz zapadnohercegovačkih ili poljičkih govora, kojima ne govori ni jedan Srbin, a zagrebete li još malo dublje, pronaći ćete u srpskim rječnicima i primjere iz Krležinih, Šegedinovih ili Marinkovićevih književnih djela, pa ćete spoznati da se ne poseže samo za štokavcima.
Hrvatski je odgovor uvijek uobičajeno i predvidljivo mlak. Isprva se malo junačimo po novinama, pa se kakvim priopćenjem na teško razumljivom jeziku Codexa diplomaticusa oglasi HAZU, a na koncu proglasom Ministarstvo kulture i još pokoja ustanova. Obično se pripomene kako preko neistinitih navoda treba prijeći sa smiješkom ili gospodskom šutnjom. Takva nas neaktivna kulturna politika već gotovo dva stoljeća neprestano dovodi u obrambeni položaj jer to što mi znamo da su dubrovački književnici hrvatski ne znači da je to općeprihvaćeno izvan Hrvatske. Pregledajte englesku ili španjolsku inačicu Wikipedije (a vrlo je slično bilo i jest u stranim enciklopedijama), pokušajte iz njih doznati čiji je pisac Ivan Gundulić, pa ćete možda biti svjesniji hrvatskoga kulturnog grijeha propustom.
Srpska historiografsko-filološka posezanja prema Dubrovniku uvijek imaju isti obrazac. Ako je autor pravi Dubrovčanin, onda ga se obično proglasi katoličkim Romanom kojega se pohrvatilo u XIX. stoljeću ili potomkom obitelji koja je pokatoličena pri doseljenju u Grad, a ako nije ni jedno ni drugo, izmisli se kakva predaja ili ga se jednostavno proglasi Srbinom. Upravo su zbog mogućega romanskog podrijetla jedno vrijeme Držića srpski književni povjesničari zaobilazili, no kad se utvrdilo da mu prezime potječe od narodnoga imena Držimir, krenulo se u ofenzivu. Za razliku od Držića Ruđera se Boškovića odmah proglasilo Srbinom navodeći kako mu je otac Nikola iz Orahova Dola bio pravoslavac iako je don Ilija Bošković, Nikolin brat, a Ruđerov stric, ubijen kao katolički župnik u rodnoj župi, u kojoj sve do konca XIX. stoljeća nije živio ni jedan pravoslavac. Neovisnost o vjerskome ključu u pitanju etničkoga podrijetla srpska historiografija primjenjuje u katolika (jer katolik može biti Srbin), ali isto mjerilo ne primjenjuje u pravoslavaca (jer pravoslavac ne može biti Hrvat).
Nadalje, ako je netko u dalmatinskim gradovima slučajno i katolik nesrbin, onda je Roman čak i ako govori hrvatski, a ako netko u dubini Balkanskoga poluotoka govori nekim od romanskih idioma, onda je ponovno Srbin. I tako dvjesta godina! Početkom XX. st. počelo se pisati da se u Dubrovniku nikad nije služilo hrvatskim imenom, na što je u knjizi Raspre i rasprave opširno odgovorio Mirko Tomasović pobrajajući hrvatske dubrovačke književnike (a to su manje-više svi) koji su svoj jezik nazivali hrvatskim. Pritom se Tomasović čudio tadašnjim pokušajima prisvajanja Držića, koji je na pozornicima u Srbiji osvanuo tek 1946., i to na daskama HNK-a u Subotici. Da su etničkih razlika u našim stranama i prije stvaranja modernih nacija bili svjesni i stranci, svjedoči Petar Andrejevič Tolstoj koji u Boki kotorskoj (iz koje su Držići najvjerojatnije u XII. st. došli u Dubrovnik ) koncem XVII. st. jasno luči Hrvate (koje povezuje sa stanovnicima Dubrovačke Republike), Srbe i Crnogorce. Treći je, i meni najmiliji ključ jezični. Dubrovački mjesni govor na leksičkoj je i povijesnonaglasnoj razini blizak hrvatskim bokeljskim govorima, a fonološki južnočakavskima. Kako dubrovački govor povezati s ikojim srpskim, teško bi se dosjetio i Tolkien.
Slučaj Držić trebao bi nam biti višestruko poučan. Prvo, razvidno je da nam kulturna promidžba u svijetu nije na zavidnoj razini jer se i danas hrvatske dubrovačke književnike često naziva ”srpskohrvatskim” ili ‘‘dalmatinskim” (potonju odrednicu najviše vole Talijani). Na tome se da se to promijeni jako malo radilo iako smo već imali ministra (Antuna Vujića), a danas imamo ministricu kulture iz Dubrovnika. Očito nam je potrebno neko tijelo za promidžbu hrvatske kulture u svijetu i aktivnija kulturna diplomacija jer prešućivanjem ili lakonskim odgovorima ništa nismo učinili.
Srpski akademik Miro Vuksanović već najavljuje napad i na hrvatske bokeljske pisce, a s obzirom na to kako je Ministarstvo kulture umalo izigrano u nominaciji Bokeljske mornarice na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske kulturne baštine (od čega ga je u posljednji čas spasilo Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore), strah me i pomisliti kako će to završiti. Drugo, hrvatski je odnos prema našoj književnoj baštini blago rečeno sramotan jer o potpori koju uživa Zlata Bojović hrvatski filolozi mogu samo sanjati, pa umjesto da se knjige o dubrovačkoj književnoj baštini prevode na strane jezike te daruju stranim kulturnjacima i političarima, njihovi autori mole Boga da pronađu izdavača, a kad ga i pronađu, njihove knjige skupljaju prašinu. Stručnjaka ima, ali ih treba prepoznati i poduprijeti.
Jedini je problem, a možda i ključni, to što za to nećete dobiti ni centa iz europskih fondova jer se, gle čuda, od vas očekuje da sami podupirete svoju kulturu. Treće, treba izići iz domaće lige. Naime, ovakve teme obično na desnoj kulturnoj pozornici služe za međusobna podbadanja, kočoperenje u samoj Hrvatskoj i prebacivanje odgovornosti, a na lijevoj ih se baca pod tapet da se ne ustalasa svekolik region. ”Tada nisu bile formirane nacije”, već mi je utisnuta tvrdnja. ”Kao da je Italija bila ujedinjena kad je stvarao Dante, pa čiji je on književnik?”, već imam spreman odgovor. Na koncu, susjedima treba jasno i glasno poručiti kako Dubrovnik nikad nije niti će ikad biti njihov, a radom i kulturnom promidžbom pronijeti poruku čiji je u bijeli svijet. Dotad možemo biti zahvalni našim susjedima da nas vlastitim neumjerenim apetitom katkad natjeraju da promislimo o našoj baštini.
Foto: Božo Radić
Članak je izvorno objavljen na portalu arteist.hr.
– U odnosu na naše priopćenje o četvorici osumnjičenih za kaznena djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama na području Metkovića i Zagreba, obavještavamo vas kako se osumnjičeni 30-godišnjak koji je prilikom postupanja pokušao pregaziti policijskog službenika te se udaljio s mjesta događaja, nalazi u prostorijama Policijske uprave Zagrebačke gdje se provodi kriminalističko istraživanje, u poslijepodnevnim satima javili su iz PU dubrovačko – neretvanske.
Podsjetimo kako je jučerašnjim uhićenjem tri muške osobe u dobi od 72, 47 i 44 godine dovršeno višemjesečno kriminalističko istraživanje koja se od sredine studenoga prošle godine provodilo na području Metkovića i Zagreba. Kriminalističkim istraživanjem je utvrđena osnovana sumnja da su četvorica osumnjičenih počinila najmanje 23 kaznena djela „Neovlaštene proizvodnje i prometa drogama“ na način da su, s ciljem stjecanja protupravne imovinske koristi, nabavljali veće količine marihuane, kokaina i amfetamina kojeg su dalje prodavali ili posredovali u njihovoj prodaji.
Trojica osumnjičenih uhićena su tijekom jučerašnjeg dana na području Metkovića i Zagreba, dok je za jednim od osumnjičenika (30-godišnjakom) bila raspisana potraga budući je prilikom postupanja prema njemu, na području Susedgrada, vozilom nasrnuo na policijskog službenika nakon čega je pobjegao s mjesta događaja i trenutno je nedostupan. Policijskom službeniku pomoć je pružena u KBC „Sestre milosrdnice“, a 30-godišnjak će zbog navedenog biti prijavljen i za kazneno djelo „Teško ubojstvo“ u pokušaju.
Pretragom domova uhićenih osoba pronađena je digitalna vaga za precizno mjerenje i određena količina kokaina, marihuane, halucinogenih gljiva i ecstasia, a tijekom kriminalističkog istraživanja zaplijenjeno je ukupno 1,8 kg marihuane, 37 g amfetamina, 14,2 g kokaina, manja količina ecstasia, 7,4 g halucinogenih gljiva i 200 kutija cigareta.
Policijska uprava dubrovačko-neretvanska
Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao je Preporuke za sprječavanje infekcije u ugostiteljskim objektima s terasama i bez njih te u ugostiteljskim objektima u smještajnim kapacitetima u okviru postupnog ublažavanja restrikcija vezanih uz COVID-19.
Radi sprječavanja širenja infekcije potrebno je u navedenim objektima osigurati fizički razmak među posjetiteljima te između posjetitelja i zaposlenika.
Radno vrijeme ugostiteljskih objekata moguće je od 6 do 23 sata. U objektima se stolovi do dolaska gostiju drže praznima, a pribor se servira kada gosti sjednu. Preporučuje se jelovnike istaknuti na ulazu ili drugom vidljivom mjestu na odgovarajući način u plastificiranom obliku, odnosno preporučuje se ukloniti klasične oblike jelovnika. Moguće je posjetiteljima dati usmenu preporuku ili na koji drugi prihvatljivi način iskazati ponudu hrane i pića.
Ograničenje broja posjetitelja može se postići na način da se na raspolaganje stavi onaj broj stolova koji je moguće postaviti tako da su stolovi međusobno udaljeni 1,5 m. Ulazak gostiju regulira se na način da sljedeći posjetitelj ili skupina posjetitelja može ući tek kad prethodna skupina posjetitelja napusti prostor objekta. Fizički razmak između pojedinih grupa posjetitelja mora biti najmanje 1,5 m. Stolovi trebaju biti raspoređeni tako da se održi fizički razmak od 1,5 m među stolovima, odnosno među različitim skupinama gostiju. Za stolovima mogu sjediti organizirane skupine gostiju pri čemu među pojedinim skupinama gostiju u objektu razmak mora biti najmanje 1,5 m. Primjerice, članovi jedne obitelji sjede udaljeni 1,5 m od druge skupine gostiju, čak i ako se radi o dugačkim stolovima koji su namijenjeni za sjedenje više osoba.
Posjetitelji također mogu u ugostiteljskom objektu naručiti obrok ili napitak koji će uzeti sa sobom i konzumirati na terasi, odnosno na otvorenome. Prilikom naručivanja mora se poštovati fizički razmak od najmanje 1,5 m između kupaca koji čekaju u redu. Za šankom je moguće naručiti i preuzeti hranu ili napitak bez zadržavanja, odnosno nije dopušteno zadržavanje za šankom. Također, moguće je posluživanje stajaćih gostiju ako se drže fizičkog razmaka, bez visokih stolova, uz konzumaciju iz ruke.
Zaposlenik koji poslužuje gosta na vanjskim prostorima samog objekta. Određuje se jedan zaposlenik koji poslužuje unaprijed točno određeni broj stolova kako bi se što više smanjilo miješanje zaposlenika i gostiju. Između naplaćivanja usluge i posluživanja pojedinih posjetitelja zaposlenik objekta mora dezinficirati ruke.
U ovim objektima preporučuje se da posjetitelji održavaju fizički razmak od 1,5 m tijekom boravka, a naročito tijekom posluživanja obroka na buffet način, osim ako se radi o članovima iste obitelji kada nije potrebno da članovi iz iste obitelji tijekom boravka u ugostiteljskom objektu održavaju razmak od 1,5 m. Preporučuje se da buffet način posluživanja bude proveden tako da postoji pregrada između gostiju i hrane i da jedan zaposlenik poslužuje gostima hranu prema njihovom odabiru. Ostale mjere fizičke udaljenosti vezane uz obiteljske ili druge grupe posjetitelja koje u skupini koriste usluge objekta vrijede kao i za sve druge ugostiteljske objekte.
Odnosi se na prodajno i uslužno osoblje. Svima treba stalno biti na raspolaganju dezinfekcijsko sredstvo kojim će periodički dezinficirati ruke. Ako je moguće, preporučuje se prostorno osigurati razmak od minimalno 1,5 m između poslužitelja ili blagajnika i kupca prilikom izdavanja robe i plaćanja robe, odnosno ako je moguće, ugraditi zaštitnu pregradu na mjestu posluživanja i na blagajni, koja će fizički odvojiti blagajnika od kupca. Treba poticati beskontaktno plaćanje bankovnim karticama.
Ugostitelji se trebaju pridržavati najviših higijenskih standarda i prati ruke toplom vodom i sapunom što je češće moguće uz korištenje dezinficijensa za ruke, svakako prije posluživanja gostiju svakog novog stola. Prilagođeno epidemiološkoj situaciji trenutno se preporučuje da klimatizacijski uređaji budu izvan uporabe te da se prostor prozračuje provjetravanjem.
Nakon odlaska svake skupine gostiju stol, stolice i druge površine koje su gosti dodirivali potrebno je prebrisati dezinficijensom, odnosno ukloniti stolnjake čak i ako nisu vidno zaprljani.
Zabranjuje se posluživanje grickalica u zdjelicama po stolovima, na stolovima se ne ostavljaju posudice za sol/papar/ulje/ocat/druge začine već se donose nove, prethodno oprane ili dezinficirane posudice za svaku skupinu novih gostiju.
Na ulazu u objekt posjetiteljima treba biti osiguran dispenzer s dezinfekcijskim sredstvom za ruke i jasno istaknuta obavijest o obvezi dezinfekcije ruku pri ulasku. Također, na ulazu treba biti jasno istaknuta obavijest o obvezi održavanja razmaka od minimalno 1,5 m između posjetitelja te između posjetitelja i osoblja. Kvake i rukohvate na vratima, površine rukohvata i rubove vrata na hladnjacima kao i ostale površine za koje se uoči da ih kupci često dodiruju trebaju se kontinuirano prebrisavati dezinficijensom na bazi alkohola ili nekim drugim sredstvom s deklariranim virucidnim djelovanjem prema uputama proizvođača.
Zatvorene prostore u kojima borave gosti treba redovito prozračivati.
Upute za čišćenje i dezinfekciju prostora dostupne su na sljedećim poveznicama:
Osoblje treba u jutarnjim satima prije dolaska na posao izmjeriti tjelesnu temperaturu. Ako je tjelesna temperatura viša od 37,2 °C, ako se osoba osjeća bolesno ili ima bilo koje znakove bolesti (odnosi se na sve simptome i znakove bolesti, ne samo na bolesti dišnih puteva), treba se javiti nadređenom i ne dolaziti na posao dok se telefonski ne javi liječniku obiteljske medicine.
Maske za lice. Preporučuje se nošenje maski za lice u zatvorenom prostoru. Osim medicinskih maski mogu se koristiti i platnene maske za lice koje se peru na minimalno 60°C i ponovno koriste.
Upute o pravilnom korištenju maski dostupne su na poveznici.
Poželjno je da zaposlenici nose i jednokratne zaštitne rukavice.
Iz komunalnog poduzeća Metković d.o.o. obavještavaju korisnike vodnih usluga da će 8. svibnja 2020. (petak) doći do prekida u opskrbi vodom zbog radova, i to u ulicama:
Korisnici se mole za razumijevanje.
Trenutno je potvrđeno ukupno 2119 osoba zaraženih koronavirusom, a 1601 osoba je ozdravila. U posljednja 24 sata, broj novooboljelih porastao je za 7, izvijestio je danas Nacionalni stožer.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je najavio da će se donijeti još dvije odluke u sklopu mjera popuštanja: otvaraju se autoškole i ukida karantena za vozače teretnih vozila.
Zajedničkim radom policijskih službenika Odjela organiziranog kriminaliteta Policijske uprave dubrovačko-neretvanske i policijskih službenika Policijske uprave zagrebačke jučer su uhićene tri osobe, a za četvrtom je raspisana potraga
Jučerašnjim uhićenjem tri muške osobe u dobi od 72, 47 i 44 godine dovršeno je višemjesečno kriminalističko istraživanje koja se od sredine studenoga prošle godine provodilo na području Metkovića i Zagreba.
Kriminalističkim istraživanjem je utvrđena osnovana sumnja da su četvorica osumnjičenih počinila najmanje 23 kaznena djela Neovlaštene proizvodnje i prometa drogama na način da su, s ciljem stjecanja protupravne imovinske koristi, nabavljali veće količine marihuane, kokaina i amfetamina kojeg su dalje prodavali ili posredovali u njihovoj prodaji.
Osim navedenog, 72-godišnjak se sumnjiči da je u studenom prošle godine redovnom autobusnom linijom iz Metkovića uputio paket u kojem se nalazilo 200 kutija cigareta s poreznim markicama BiH, odnosno robu čija je proizvodnja zabranjena ili ograničena, a kojeg je u Zagrebu preuzeo 28-godišnjak. Zbog navedenog 72-godišnjak je kazneno prijavljen i za kazneno djelo Nedozvoljene trgovine.
Trojica osumnjičenih uhićena su tijekom jučerašnjeg dana na području Metkovića i Zagreba, dok je za jednim od osumnjičenika (30-godišnjakom) raspisana potraga budući je prilikom postupanja prema njemu, na području Susedgrada, vozilom nasrnuo na policijskog službenika nakon čega je pobjegao s mjesta događaja i trenutno je nedostupan. Policijskom službeniku pomoć je pružena u KBC Sestre milosrdnice, a 30-godišnjak će zbog navedenog biti prijavljen i za kazneno djelo Teško ubojstvo u pokušaju.
Pretragom domova uhićenih osoba pronađena je digitalna vaga za precizno mjerenje i određena količina kokaina, marihuane, halucinogenih gljiva i ecstasia, a tijekom kriminalističkog istraživanja zaplijenjeno je ukupno 1,8 kg marihuane, 37 g amfetamina, 14,2 g kokaina, manja količina ecstasia, 7,4 g halucinogenih gljiva i 200 kutija cigareta.
Dvojica uhićenih (44-godišnjak i 72-godišnjak) su jutros privedeni pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave dok protiv 47-godišnjaka kaznena prijava slijedi u redovnoj zakonskoj proceduri.
Lijepa je naša Neretvanska dolina, ali i divlja, okružena surim stijenama obraslim vegetacijom koju s vremena na vrijeme uništavaju požari.
Novi vidici na Dolinu od veljače su mogući i s novoprobijenog protupožarnog puta na slivanjskom poluotoku, od utvrde Brštanik iznad Opuzena do Glavica, dugog točno 2640 metara. Premda je poprilično ispeglan, njime se ne može proći vozilom. S obje strane se nalaze rampe koje se podižu tek rijetko, za potrebe rasterećenja prometne gužve u vrijeme sprovoda na mjesnom groblju.
Kod Glavica ovaj put se spaja s onim koji se pruža od Jadranske magistrale do Rosnoga Dola. Doznajemo da postoji plan da se ovaj put u Zavali, kod sv. Liberana, spoji s onim što povezuje Moračnu i Kute, u dužini 3,5 km.
Umjereno brzom šetnjom se od rampe do rampe dođe za manje od sat vremena. Rekreativci su je već otkrili u što smo se jučer uvjerili…
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak jučer je uoči sjednice užeg kabineta Vlade kazala kako se uskoro očekuje objava kalendara pisanja državne mature i da se ove godine neće pisati ispiti iz izbornih predmeta.
Ministrica je potvrdila da će se pisati samo ispiti iz obaveznih predmeta.
– Epidemiološke upute su takve da je jasno da se pišu samo obvezni predmeti, nema mjesta za pisanje izbornih predmeta, NCVVO je predložio novi kalendar pisanja obveznih ispita državne mature, MZO dao suglasnost za kalendar i očekujem da NCVVO objavi kalendar, rekla je ministrica za Divjka, prenosi N1.
Najpopularniji izborni predmete svake je godine Fizika, pa ju je i za ovogodišnju maturu prijavilo 7 869 kandidata, donosni portal Srednja.hr. Slijedi Biologija koju je u redovnom roku prijavilo 5 525 kandidata, dok je Politiku i gospodarstvo prijavilo 5 438 pristupnika. Zatim slijedi Kemija s 3 934 prijave, a potom Psihologija koju je odabralo 3 749 maturanata.
Bolje da propadne selo, nego običaj! – svima je dobro znana poslovica. Osim toga, da je navika druga narav, pokazuje nam gradska svakodnevnica.
Običaj ispijanja kave kod nas je ritual kojega se neki teško odriču i u ovo vrijeme epidemije. Nije riječ o nekoliko gutljaja crnoga napitka koji se može spraviti u svakoj kuhinji, već o socijalnom postojanju: Pijem kavu, dakle, postojim!
Naš jutrošnji foto-uzorak nije reprezentativan, nego više pokazuje trendove koji su kod nas prisutni već više od mjesec dana. Kada se već ne može u kafiće, dobra je i kava s nogu na zidići ili kod Mlinara… a mogli bi se uskoro otvoriti!
