-

Ne otuđuju se samo bicikli, već i vatrogasni aparati

U više navrata u posljednje vrijeme smo pisali o krađi bicikala na području Metkovića, a potom nas je policija izvijestila da se iste stvari događaju u Opuzenu i Pločama.

Jutros smo dobili informaciju od stanara zgrada u Ulici A. K. Miošića u metkovskom kvartu Pržine da su jučer predvečer otuđena dva vatrogasna aparata koja su se nalazila u stubištu zgrade. Desetak dana prije toga nestao je aparat u susjednoj zgradi. Stanari su o ovome obavijestili policiju.

Za sada nemamo informacija da ovakvih slučajeva krađe ima i u drugim dijelovima grada, ali ne isključujemo takvu mogućnost. Stoga pozivamo naše sugrađane da zaključavaju ulaze u zgrade.

Foto: Ilustracija

Planuo platan, simbol Arboretuma u Trstenom, vatrogasci na terenu

Danas u 10.43 sati JVP Dubrovački vatrogasci zaprimila je dojavu požara na platanu pred Arboretumom u Trstenom. Na teren su upućena tri interventna vozila i šest vatrogasaca. Akcija gašenja je u tijeku, javljaju Dubrovački vatrogasci.

Foto: JVP Dubrovnik

 

Utvrđivanje granice: Hrvatska postavila ogradu na dijelu granice s BiH

Republika Hrvatska jučer je postavila ogradu, odnosno pomičnu barijeru u blizini Graničnog prijelaza Izačić na sjeverozapadu BiH. Razlog je jačanje granice zbog migrantske krize.

Ograda je postavljena na teritoriji Hrvatske u mjestu Ličko Petrovo Selo. Hrvatski graničari na taj način dodatno će ojačati svoju granicu i spriječiti eventualne pokušaje migranata da uđu na tlo susjedne zemlje, doznaje Klix.ba.

Iz Ministarstva unutarnjih poslova RH je potvrđeno da su na GP Ličko Petrovo Selo postavljene pomične fizičke barijere (ograde).

S obzirom na to da je u Schengenskom katalogu EU za nadzor vanjskih granica, povratak i ponovni prihvat navedeno kako granične prijelaze i neposredno okolno područje treba tehnički nadgledati, a granične provjere i nadzor trebaju biti osvijetljeni. Granični prijelazi, u pravilu, trebaju biti odvojeni ogradom (iznimke se mogu napraviti u slučaju graničnih prijelaza za lokalni granični promet), navodi se u odgovoru.

Dalje se kaže da je Zakonom o nadzoru državne granice propisano kako graničnom prijelazu pripada prostor koji je potreban za obavljanje granične kontrole i drugih graničnih formalnosti, kao i neposredna okolica s objektima koji su potrebni za nesmetano i sigurno odvijanje prometa i obavljanje granične kontrole te drugih graničnih formalnosti.

Temelji za postavljanje pomične fizičke barijere (ograde) napravljeni su i ranije na nekim graničnim prijelazima u Hrvatskoj, kao naprimjer na graničnim prijelazima Gejkovac, Pašin Potok, Erdut i Batina, kazali su za i dodali da će ih biti postavljeno još ukoliko se ukaže potreba u skladu s analizom rizika migrantske krize.

Na nedavno održanom sastanku ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radončića i Davora Božinovića, ministra unutarnjih poslova Hrvatske, ocijenjeno je da se BiH susreće s vrlo teškim problemom migrantske krize te BiH nema dovoljan broj graničara niti tehničke opreme kako bi se adekvatno nosila sa situacijom.

Ukoliko želimo da imamo sigurnu EU, očekujem da i oni bolje sagledaju sve dimenzije krize, rekao je Radončić.

Nekoliko dana poslije bh. državni ministar je rekao da blizu 100.000 ljudi čeka u Grčkoj da na proljeće preko BiH krene prema Hrvatskoj. Očito je da su naši susjedi ozbiljno shvatili potencijalni novi val migranata, pa su na vrijeme počeli jačati granicu.

Bh. granica je veoma porozna i vlasti očekuju veliku pomoć od lokalne do državne razine, ali i međunarodnu pomoć.

Ministar unutarnjih poslova Hrvatske Davor Božinović je na sastanku istaknuo kako Hrvatska i Bosna i Hercegovina, sa više od tisuću kilometara granice, trebaju surađivati na dnevnoj bazi.

Županijski SDP: U CGO Lučino razdolje lobisti nam nameću zastarjelu tehnologiju

Hrvatska nema planski ni strateški pristup gospodarenja otpadom niti imamo viziju kako taj problem riješiti. Kad već nismo ispunili sve direktive koje smo trebali, došli smo u fazu da u gospodarenje otpadom možemo implementirati najnovije tehnologije. No, mi i dalje guramo tehnologije koje su u ovom trenutku zastarjele – rekao je predsjednik županijskog SDP-a Krešimir Kuran na konferenciji za medije.

Istaknuo je kako je jedna od zastarjelih tehnologija i MBO – mehaničko biološka obrada otpada, kakva se planira uvesti u Lučinom razdolju.

-Taj MBO je prije 10 godina bio aktualan, a danas ga možemo smatrati samo kao privremeno rješenje. Dugoročno, u skladu s direktivama EU, bile bi sve one tehnologije koje podupiru prelazak s linearne na cirkularnu ekonomiju, a to MBO tehnologija nije. Mi s MBO tehnologijom možemo samo 20 posto otpada reciklirati, a to je uglavnom i nekvalitetan otpad, jer kad se visokovrijedne stvari miješaju s ostalim otpadom i takav otpad nije visokokvalitetan – ističe Kuran.

– Mi nismo protiv Centra, ali smatramo kako postoje tehnologije koje bi bile puno jeftinije i ekološki prihvatljivije nego što je MBO tehnologija. Nismo stručnjaci i ne možemo predložiti koja bi bila najbolja, ali postoji nekoliko njih koje zapad sve više prihvaća. Zapadne zemlje napuštaju MBO tehnologiju, a očito postoje lobiji u EU koji traže žrtve koje će prihvatiti stare tehnologije, a pronalaze ih u tranzicijskim zemljama kao što je Hrvatska te nam kroz te lobije i dalje plasiraju te tehnologije kao neko veliko rješenje. Na županu je najveća odgovornost – rekao je Kuran. Spomenuo je i kako se u samom Plan gospodarenja otpadom navodi kako MBO tehnologija nije dovoljna za postizanje ciljeva recikliranja komunalnog otpada.

– Bez odvajanja bio otpada i opasnog otpada od ostalog otpada na kućnom pragu ne možemo dobiti kvalitetan materijal – rekao je Kuran.

Na sve se nadovezala županijska vijećnica i potpredsjednica SDP-a DNŽ Kristina Ćurćija, koja navodi kako je Uredba o gospodarenju otpadom usvojena prekasno te se gradovi nisu mogli za 6 mjeseci prilagoditi.

Ono za što se SDP zalaže jest model odvajanja otpada već na kućnom pragu. Na taj način u Centar za gospodarenje otpadom ne bi dolazio kombinirani otpad već bi se on razvrstavao već u domovima.

– To se u ovom projektu neće raditi. Nemate mogućnost sortirati otpad na kućnom pragu – govori Ćurćija. Navela je primjer Luke Dubrovnik čiji je tadašnji direktor Božo Memed još 2016. godine počeo s razvrstavanje otpada s cruisera. Napravio je mini sortirnicu te je u dvije godine odvojio preko 800 tona korisnog otpada koji nije završio na Grabovici, a Luka je pri tome i zaradila. Upravo takav model, smatra Ćurćija, trebao bi se primjenjivati u Dubrovniku. I to odmah.

– Dok takva mogućnost ne postoji, gradimo nešto što nema budućnosti. Tko će snositi posljedice ovakvog projekta? Ovo nije dobar projekt, već se sad to pokazuje. Hrvatska mora odmah krenuti s izgradnjom sortirnica i potaknuti građane na odvajanje otpada na kućnom pragu. Treba biti više sortirnica, a ne da otpad iz Dubrovnika završava u balama unutar Centra, a onda će se pincetom vaditi i odvajati ono što se odvojiti može. To je posao bez posla – ističe Ćurćija.

SDP će podržati prijedlog Mosta o tematskoj sjednici Županijske skupštine na ovu temu.

– Nadamo se da će biti bolje organizirana nego ona po pitanju zdravstva te da će se omogućiti i oporbi da predloži stručnjake koji će na njoj sudjelovati, a ne da to samo bude ingerencija pozicije, da zovu ‘svoje stručnjake’ – ističe Kuran.

– Ako župan nema što kriti, ne znam čega se boji. Zašto se ne bi suprotstavili različiti stručnjaci, njihove ideje i prijedlozi jer nama svima je cilj što bolji sustav gospodarenja otpadom u županiji i da bude što manje štetan. Svaka građevina pa i ta mora djelovati na okoliš, ali moramo pronaći najbolje rješenje. Jer ovo je dugoročno rješenje i ako sad pogriješimo, pogriješili smo za mnoge generacije. Ako župan nema što kriti, a ja nažalost mislim da ima, jer kad gledate kako se s dugo otezalo s objavom nekih dokumenata, tražila su se neka opravdanja, građani se s pravom pitaju što se krije iza toga. Jesu li stvarno neki lobisti toliko jaki da nam proturaju tehnologije koje zapad više neće. Možda su lobisti, a možda su masoni – rekao je Kuran. Naglasio je kako nisu protiv Centra, niti protiv lokacije u Lučinom razdoblju, ali jesu protiv ekološki neprihvatljive tehnologije.

Nova kategorizacija: Sitnice zbog kojih se više ne pada na tehničkom pregledu vozila

Oštećeni vanjski retrovizori, napuklo vjetrobransko staklo, neispravan ventilacijski sustav, izostanak kutije prve pomoći ili rezervnih žaruljica do prije nepune dvije godine bili su nedostatci zbog kojih se nekada padalo na tehničkom pregledu automobila, piše Slobodna Dalmacija.

Po novoj, europskoj kategorizaciji nedostataka kvarovi se dijele na manje, veće i opasne pri čemu se oni manji tek bilježe i zbog njih se ne pada na tehničkom pregledu. Puno je lakše podnijeti vijest da zbog utvrđenog i sitnijeg nedostatka ne treba brže bolje rješavati nastali problem u roku od 15 dana, barem ako se želi proći bez plaćanja novog tehničkog pregleda. Vlasnike se samo upozorava na pronađene nedostatke koje treba otkloniti, no bez određenog vremenskog roka.

Obvezna oprema baš i nije uvijek obvezna jer vozač neće pasti na tehničkom ako nema reflektirajući prsluk ili je on oštećen ili neodgovarajućih karakteristika. Isto vrijedi i u slučaju izostanka ili manjkavosti kutije prve pomoći i kompleta rezervnih žarulja. Ipak, kod sigurnosnog trokuta nema oprosta. Ako je znatnije oštećen ili nedostaje to se smatra većim nedostatkom i dovodi do sigurnog pada na tehničkom.

Prolazi čak i oštećeno vjetrobransko staklo. Manje oštećenje ili napuknuće vjetrobranskog stakla sad se smatra manjim nedostatkom. Pritom je važno da oštećenje ne smeta pogledu vozača, odnosno nije u području brisanja brisača. Ako stražnju registarsku pločicu osvjetljavaju dva izvora svjetlosti tehnički se ne ponavlja ako jedno nije u funkciji. No ako postoji samo jedno svjetlo, ono mora biti u funkciji i osvjetljavati registarsku oznaku. U suprotnom riječ je o većem nedostatku koji dovodi do pada tehničkog.

Auspuh, odnosno ispušni sustav ne mora biti savršen. Površinska korozija na ispušnom loncu smatra se manjim nedostatkom i nije razlog za pad na tehničkom. No, strukturna korozija, propusnost ili pak veća oštećenja ili loše pričvršćena toplinska ili mehanička zaštita ispušnog sustava vode do pada na tehničkom. Istodobno, u spremniku tekućine za pranje stakla nije važno ima li je ili ne.

Izostanak tekućine za pranje stakla više ne vodi u pad, a ne smeta ako signalna lampica upozorava da nedostaje tekućine. Sve dok su perači ispravni i pri aktiviranju poluge za pranje stakala može se čuti kako radi električna pumpa za pranje stakala, vozač ne treba ponavljati tehnički pregled.

Sada prolazi i površinska korozija. Naime, korozija na karoseriji se i prije tolerirala sve dok se površinski i komadi hrđe ne mogu odlomiti. Sad je svrstana u manji nedostatak i vozači imaju godinu dana za popravak korozije. Što se tiče rezervnog kotača on ne treba biti pod propisanim tlakom da bi se prošlo na tehničkom pregledu. S obzirom da su stanice za tehnički pregled opremljene uređajem za punjenje pneumatika ovaj propust moguće je otkloniti na licu mjesta. Doduše, rezervni kotač mora obvezno biti u automobilu, osim kada ga zamjenjuje oprema za popravak ili vozilo ima run-flat gume.

I na kraju, površinska oštećenja karoserije, poput ogrebotina i udubljenja se toleriraju i ne dovode do pada na tehničkom pregledu sve dok ne utječu na funkcionalnost. Primjer za tako nešto su udubljena vrata koja se i dalje mogu bez problema otvarati. Ista je stvar s bubrenjem boje kao i loše pričvršćenom ili oštećenom unutarnjom plastikom blatobrana.

Iz svega proizlazi da se neće ponoviti 2017. godina kada je čak 440.000 vozila ponavljalo tehnički pregled, a mnogi padovi na tehničkom pregledu bili su uvjetovani nepravilnostima koje nemaju izravan utjecaj na sigurnost vožnje. Novi, tolerantniji režim u stanicama za tehnički pregled vrijedi samo za nepravilnosti koje nisu opasne po upravljanje motornim vozilom. Nažalost, većina utvrđenih nepravilnosti i dalje nije tog tipa, piše Slobodna Dalmacija.

Piše: Zdravko Juričko/SD

PELJEŠKI MOST Sutra u Ploče stiže brod s 22 mornara, Kinezi kažu da su svi zdravi

Brod sa segmentima čelične rasponske konstrukcije za Pelješki most, koji je 25. siječnja iz Kine krenuo za Hrvatsku, sutra, 23. veljače, trebao bi stići u luku Ploče.

Tu su informaciju za Večernji list potvrdili u Hrvatskim cestama i u tvrtki China Road and Bridge Corporation (CRBC), glavnom izvođaču radova na Pelješkom mostu. Na tom brodu nema kineskih radnika koji bi ostali u Hrvatskoj nakon iskrcaja tereta, nego su na njemu samo članovi posade, piše Večernji list.

A u CRBC-u su kazali da su na brodu koji sutra stiže u luku Ploče ukupno 22 člana posade i da su svi zdravi. U Zavodu za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije jučer su rekli da još nisu dobili najavu dolaska broda iz Kine u pločansku luku u nedjelju. Dr. Miljenko Ljubić, voditelj Službe epidemiologije ZJZDNŽ-a, objasnio je da će posada broda, kad stigne u luku Ploče, proći kontrolu granične policije i granične sanitarne inspekcije.

Posadu će anketirati i pitati jesu li u posljednjih 14 dana imali neke od simptoma zaraze koronavirusom te, ako se pokaže potreba, stavit će se pod zdravstveni nadzor. Ruta broda iz Kine išla je preko Singapura i Sueskog kanala do luke Ploče. Mornari će do dolaska u Hrvatsku na njemu provesti gotovo mjesec dana, a valja napomenuti da inkubacija zaraze koronavirusom traje 14 dana.

Na brodu čiji se dolazak u luku Ploče očekuje sutra ukupno je 29 segmenata koji čine prvi kontingent čelične rasponske konstrukcije budućega Pelješkog mosta. Početak montaže konstrukcije mosta predviđen je za ožujak. Prema podacima Hrvatskih cesta, pošiljka obuhvaća bazne segmente središnjih stupova u moru te pojedine segmente čelične rasponske konstrukcije predviđene za bočni dio mosta.

Segmenti čelične rasponske konstrukcije za Pelješki most proizvode se u dva pogona u Kini koja su pak nedavno privremeno zatvorena zbog koronavirusa. Kako su nam objasnili u CRBC-u, u tim je tvornicama privremeno zaustavljena proizvodnja radi sigurnosti i zaštite radnika. Hrvatski inženjeri koji su u pogonima u Kini nadzirali proizvodnju čelične rasponske konstrukcije za Pelješki most svi su trenutačno u Hrvatskoj i njihov ponovni odlazak u Kinu odgođen je do daljnjega. Otkako je izbila epidemija koronavirusa, na gradilište Pelješkog mosta nisu dolazili novi radnici iz Kine, a povratak onih koji su u međuvremenu bili otišli na godišnji odmor u svoju domovinu zbog koronavirusa također je odgođen do daljnjega.

Na gradilištu je trenutno 500-tinjak kineskih radnika. CRBC se obvezao da će Pelješki most izgraditi u roku od 36 mjeseci od dana uvođenja u posao, a to znači do kraja srpnja 2021. Kako će se epidemija koronavirusa odraziti na taj rok, ovisi naravno o tome koliko će trajati kriza vezana za taj virus.

U svakom slučaju, riječ je o izvanrednim okolnostima na koje kineski izvođači radova nemaju nikakav utjecaj.

Piše: Josip Buhotinski/VL

ZAPANJUJUĆE BROJKE! Hrvati su u 2019. u kladionicama potrošili 5,6 milijardi kuna

Prema podacima Ministarstva financija, od 1. siječnja do kraja studenoga 2019. godine u sportskim je kladionicama uplaćeno čak 5,141 milijarda kuna, ili ako ćemo gledati mjesečne uplate u prosjeku 467,4 milijuna kuna, piše Slobodna Dalmacija.

U istom spomenutom razdoblju kladioničarima je pak isplaćeno 3,978 milijarda kuna.
Budući da podaci ne uključuju sportske uplate kladioničara od prosinca prošle godine, cifra bi se, kad stignu kompletni podaci lako mogla popeti i do vrtoglavih 5,6 milijarda kuna, odnosno milijardu više nego 2018. godine.
Iako su se prijašnjih godina ti iznosi uplata vrtili oko iznosa od oko 4,5 milijardi kuna, u 2019. godini vidljiva je značajna promjena, čak i bez konačnog godišnjeg obračuna.

U 2015. godini uplaćeno je pak 4,479 milijardi, isplaćeno 3,498 milijardi. Godinu nakon 4,627 milijardi uplaćeno, a 3,682 je isplaćeno.

Slično je sa uplatama bilo zaključno do 2018. godine dok se u 2019. nešto očigledno promijenio, kladioničari su uplaćivali znatno više, vidljiv je već spomenuti iznos od 5,141 milijardi kuna. Hrvati su se stoga lani, čini se, kockali nešto češće nego li su prijašnjih godina.

Broj trgovačkih društava koji se bave igrama na sreću s godinama se ipak smanjivao.
Prije 10-ak godina, bilo ih je svakako više – u 2009. godini igre klađenja priređivalo je 11 trgovačkih društava, a u 2019. godini primjerice pravo priređivanja igara klađenja imalo je četiri manje – ukupno 7 trgovačkih društava.

Uplate za igre klađenja, poznata je stvar, primaju se na uplatnim mjestima kladionica, putem samoposlužnih terminala i preko interneta, a kako pojašnjavaju iz Ministarstva financija u 2019. godini, oko 50 posto uplata odnosilo se isključivo na uplate preko interneta.

Valja podsjetiti kako od ovoga unosnog biznisa koristi ima i država.
Država će na osnovi lanjskih uplata prosperirati i podebljati proračun – zbog iznosa naknade u iznosu od pet posto koje se zaračunavaju za svaku uplatu u kladionici.

Za spomenuto razdoblje od 01. siječnja 2019. godine do 30. studenog 2019. godine priređivači igara klađenja uplatili su pak 252.836.041 kuna u korist državnog proračuna. Jasno je da Hrvati godišnje na klađenje potroše i puno više, jer dio odlazi u ilegalne kladionice.

A velika količina novca se iz Hrvatske odlijeva preko interneta, odnosno online klađenja u stranim kladionicama koje pak nemaju dozvolu za priređivanje u Hrvatskoj. Na taj način dobar dio iznosa gubi i država, piše Slobodna Dalmacija.

FOTO Dan i noć maškaranih mjesta Doline Neretve na Trgu kralja Tomislava

Od kasno popodne na Trgu kralja Tomislava u Metkoviću širi se miris neretvanske kužine, Dan je i noć maškaranih mjesta Doline Neretve uz delicije neretvanske kužine.

Devetnaest ekipa, kažu organizatori, ugrijalo je teće i prionulo poslu koji je, dok ovo pišemo, došao kraju. Za glazbenu podlogu zaduženi su Neven i prijatelj. Još nije kasno, navratite na Trg ispred Hotela.

Branko Medak nastupima osvaja publiku: “Pripremam duet s hrvatskom divom i novi album”

– Imao sam čast nastupiti već dva puta na Splitskom festivalu, a ove godine pripremam i svoj drugi album s pjesmama dalmatinskog prizvuka, kazao je Branko Medak za portal Dalmacija danas.

Od djetinjstva je glazba njegova ljubav, a punih 10 godina glazbu živi putem klavira, harmonike, gitare i tenorskog glasa koji u trenucima odzvanja poput glasa trogirskog slavuja, Vinka Coce. S glazbenom sastavom Vertigo svira punih 12 godina diljem Lijepe naše, ali i van granica.

Prije dvije godine Croatia Records objavila je debitantski album s 12 pjesama među kojima su najpoznatije Dalmacija uvik fali, Repatice, Karma južnjačka duet s Davorom Radolfijem, te Feral i Imat tebe cilu kojima je osvojio srca mnogobrojne publike i u kojima se osjeti onaj istinski zvuk Dalmacije.

Mnoge od tih pjesama su i nagrađivane na festivalima kao sto su Melodije hrvatskog juga, Marko Polo fest itd. Prvi put nastupa na Splitskom festivalu 2017. godine, a već iduće godine s pjesmom Kad zapiva Dalmacija osvojio je treću nagradu splitske publike, a njegova suradnja sa Davorom Radolfijem i pjesma Karma južnjačka proglašena je jednim od najboljih dueta te godine. Posebnost ovog Neretvanina iz Metkovića je osobita ljubav prema etno glazbi koju pokazuje u sviranju lijerice, dipli, gusla i gajdi.

“Za mene je već pet godina uspješne glazbene karijere. Imao sam čast nastupiti već dva puta na Splitskom festivalu, a ove godine pripremam i svoj drugi album s pjesmama dalmatinskog prizvuka. Uz sjajne duete s Tedijem Spalatom i Davorom Radolfijem u pripremi je možebitni i treći vjeruje Medak, s jednom od hrvatskih glazbenih diva.

Njegovi glazbeni nastupi su sjajni, fascinantni jer neretvanski slavuj uz odličnu glazbenu feštu imitira poznate svoje kolege, kolegice, pa su mu prigodne imitacije Željka Bebeka, Tereze Kesovije, Josipe Lisac i mnogih drugih.

Već su dogovoreni brojni koncertni nastupi, svadbene svečanosti i prigodni izleti, želeći svojoj publici podariti  kvalitetnu dalmatinsku pismu.

I na kraju Branko zahvaljuje svima koji su mu pomogli da dođe do ovog trenutka. Posebno  Denisu Batinoviću-Pekmi, Želimiru Škarponi, Daliboru Musapu, Nedu Zubanu, Ivici Brnasu-Fudi i Lući Lu koja je napisala pjesmu Karma južnjačka, a koju je otpjevao u duetu s prijateljem Davorom Radolfijem….

Neretvanska mladež: Neretvani će i ove godine ostati bez oko 300.000 eura potpore

Zbog nekih nepoznatih razloga Hrvatska poljoprivredna komora (HKP) i Hrvatska voćarska zajednica, opstruirale su zahtjev Udruge ‘Neretvanska mladež’ da se Proizvodno vezana potpora (PVP) za voće spusti s 2 na 0,5 hektara. Iz toga razloga Neretvani će i ove godine ostati bez oko 300.000 eura, kažu u Udruzi proizvođača agruma i povrća Neretvanska mladež.

Ministarstvo poljoprivrede se 18. veljače 2020. očitovalo o ovom zahtjevu Neretvanske mladeži. U očitovanju se obrazlaže da zbog zahtjeva HKP-a i sektorskih udruženja za dodatnom analizom zbog promjena uvjeta i kratkoće vremena za notifikaciju promjene PVP-a za 2020. ostaje pri dosadašnjoj odluci da donja granica PVP-a za voće bude 2 ha.

U međuvremenu Ministarstvo je formiralo Povjerenstvo za izmjenu uvjeta PVP-a za 2021. godinu koje je doradilo prvobitni prijedlog na način da se za mandarinu predviđeni minimalni prag spusti na 0,3 ha.

U Ministarstvu napominju da su kroz Program potpore za proizvođače mandarina 2019. godinu dodijelili 20 milijuna kuna potpore koju je ostvarilo 1.602 proizvođača na ukupno 1.646 hektara, što iznosi 12.150 kn po hektaru na kojima je zasađena mandarina ili klementina prema Upisniku poljoprivrednika u ARKOD-u.

Zadnje objavljeno