Iz komunalnog poduzeća Metković d.o.o. obavještavaju korisnike vodnih usluga u ulicama Petra Svačića i oca Ante Gabrića da će sutra, 6. veljače 2020., od 9 do 12 sati, doći do prekida u isporuci vode zbog radova na vodoopskrbnoj mreži.
NOVI PODACI U Metkoviću je u 2019. rođeno 25% manje djece, nego u 2018. godini
Prema anketnim podacima iz svih hrvatskih rodilišta koje je objavio portal gradonačelnik.hr, a prenio Jutarnji list, u Hrvatskoj rođeno najmanje djece otkad se vode statistike: podaci iz rodilišta govore da je tijekom 2019. u Hrvatskoj rođeno samo 36.090 djece, oko 900 djece manje nego 2018. godine.
Službene podatke o broju rođenih Državni zavod za statistiku objavit će tek u lipnju, no preliminarni podaci Zavoda na tragu su onih prikupljenih iz rodilišta. I prema DZS-u je u prvih 11 mjeseci prošle godine broj rođene djece za oko 1000 manji od broja rođenih u istom razdoblju 2018.
– Sve ukazuje da će broj novorođenih biti oko 36.000. U dob za rađanje dolaze sve malobrojnije generacije, koje odgađaju rađanje za sve kasniju dob. To je glavni razlog sve manjeg broja rođene djece. Ne pomaže ni iseljavanje – kaže dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, voditelj Centra za longitudinalne populacijske studije.
Prošle je godine povećanje broja rođenih u odnosu na 2019. zabilježilo samo pet rodilišta: u Šibeniku, Pakracu, Vinkovcima, Sisku i Bjelovaru, a rodilište u Gospiću je ostalo na nuli, s istim brojem rođenih kao i godinu prije.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u minusu su jedina dva rodilišta, ono u Dubrovniku (-0,8%) i Metkoviću (-25%). Prema ovim podacima, u Metkoviću je u 2019. rođeno 101 dijete što je 34 manje nego u 2018. (135 novorođenih) koja je bila rekordno loša natalitetna godina. Lošiji od Metkovića je jedino Sinj gdje je pad novorođenih od čak 40%.
Potpuni podaci o broju novorođenih na području Metkovića i Doline Neretve bit će poznati u lipnju kada će podatke objaviti Državni zavod za statistiku. Tada će se ovom broju pridodati i ona djeca koja su rođena u Dubrovniku ili Splitu, koji također bilježi pad od (-3,3%), ali i oduzeti ona rođena u metkovskom rodilištu, a koja prebivaju izvan Grada Metkovića.
Volonteri Zavičajne zbirke Gradac na tragu su značajnog arheološkog otkrića?
Volonteri Zavičajne zbirke Gradac na pragu su novog arheološkog otkrića koje će rasvijetliti još jedan segment naše zavičajne povijesti. Na krajnjem sjeveroistoku općine Gradac pronađeni su ostaci za koje se vjeruje da su ranokršćanska krstionica (baptisterij), piše Rogotinski portal.
Ovo nalazište 1851. godine prvi je otkrio i dokumentirao hrvatski povjesničar i arheolog Petar Kaer, što je i objavljeno u Hrvatskom arheološkom glasniku. Među ostacima popisanim na ovom nalazištu Kaer spominje kamenice sa šupljim dnom, iz kojeg je trebala isteći neka tekućina. Pritom, kao jednu od mogućnosti njezine namjene navodi religiozni obred, odnosno neko svetište. Ovu mogućnost potvrđuje smještaj kamenica na povišenom brdskom području, gdje su se u staro doba često odvijali razni vjerski obredi.
Iz povijesti Župe Gradac i obližnje Župe Staševica, razvidno je kako je na tom području postojala bazilika Sv. Anastazija (Staša) iz V. stoljeća. Međutim nije poznato gdje se točno nalazila. Imajući u vidu kako se u narodu ovoga kraja gradinu kod koje je smješteno ovo nalazište naziva “kod Tangarije” moguće je da se naziv “tangarija” povezuje sa Sv. Stašom, zaštitnikom župe, koji je po zanimanju bio tangar tkanina.
O navedenom arheološkom otkriću Zavičajna zbirka Gradac izvijestit će nadležne službe.
Ministrica Vučković održala sastanak s lokalnim čelnicima u Opuzenu
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković sastala se danas u Opuzenu sa predstavnicima gradova Opuzena, Metkovića i Ploča te općina Slivno, Kula Norinska, Pojezerje i Zažablje, kao i predstavnicima lokalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Teme sastanka su bile financiranje lokalnih projekata, strategija razvoja poljoprivrede, plan raspolaganja i upravljanja poljoprivrednim zemljištem na tim područjima, OPG-ovi u ARKOD-u bez ugovora, udruživanje poljoprivrednika u proizvođačke organizacije te osnivanje Centra za agrume, organizacija Dana mandarina i priprema za sezonu 2020, prenosi Rogotinski portal.
Opuzen i Ploče raspisuju natječaje za zakup državno poljoprivrednog zemljišta
Sudionici sastanka su razgovarali među ostali i o raspolaganju državnog poljoprivrednog zemljišta u Neretvi, suzbijanju sredozemne voćne muhe te udruživanju poljoprivrednika, što je trend u poljoprivrednoj proizvodnji Europske unije. A najvažnije od svega je da se uskoro očekuje i raspisivanje natječaja za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta na području grada Opuzena a zatim slijedi raspodjela državnog poljoprivrednog zemljišta na području Ploča, koje su pripremile program raspolaganja i čekaju suglasnost Ministarstva poljoprivrede.
Nakon sastanka ministrica poljoprivrede, Marija Vučković je dala izjavu za medije.
– Ministarstvo poljoprivrede radi projekt nacionalni projekt o proizvođačkim organizacijama i udruženjima. Kako bi se to realiziralo u tijeku je i izmjena nekoliko pravilnika a sve kako bi se proizvođači bolje motivirali za udruživanja-kazala je ministrica Vučković, naglasivši da na državnoj razini imamo sedamnaest organizacija poljoprivrednih proizvođača ali na žalost nijednu u dolini Neretve, gdje se poljoprivrednici teško odlučuju u organizacije.
– Za Neretvu bi bilo dobro imati proizvođačku organizaciju, osobito onih proizvođača koji se žele baviti svojom proizvodnjom i manje se opterećivati sa tržišnim nastupom, prodajmo i plasmanom proizvoda. Oni proizvođači koji imaju dovoljnu pregovaračku snagu ne treba ih siliti da se udružuju u proizvođačke organizacije. Također ni one koji su nabavili prijevozna sredstva i sami mogu nastupati na tržištima i zadovoljni su ostvarenim prihodima. Ali većina proizvođača kojima tržišni nastup oduzima puno vremena i koji se samo žele baviti proizvodnjom trebali bi se udružiti u proizvođačke organizacije sa profesionalnim menadžmentom koji sufinancira Ministarstvo poljoprivrede preko mjere 9.-kazala je ministrica Vučković.
Uz zadruge poljoprivrednicima na raspolaganju i društva sa ograničenom odgovornošću ili udruge.
Neugodnosti na relaciji Metković-Split: ‘Samo vi pratite taj internet i daleko ćete’
Čitateljica portala Dalmacija danas požalila se na situaciju koju je doživjela putujući danas autobusom Croatia Busa na relaciji Metković-Split.
Naime, kako je rekla, iz Metkovića je trebala krenuti za Split jutros u 9 sati i 20 minuta. Kako autobus nije na vrijeme krenuo, upitala je što se događa, da bi dobila odgovor kako s uljem nešto nije u redu.
– Čekali smo bus i mehaničare iz Međugorja te su nas ukrcali u bus na kojem piše ‘NK Croatia Zmijavci’. Na izlazu za Zagvozd, gdje inače presjedaju putnici koji idu u Imotski, opet su nas izbacili sve u novi bus. Sada smo u Dugopolju. Sad će ovi iz Vrgorca popraviti to i čekati ljude koji idu Zagreb, dok nas iskrcaju u Splitu, jada se čitateljica.
Da stvar bude gora, kada je upitala vozača zbog čega kasni, ako je na internetu objavljeno kada se kreće, on joj je rekao:
– Samo vi pratite taj internet i daleko ćete, prenijela je čitateljica navodne riječi vozača.
Redakcija Dalmacija danas je kontaktirala Croatia Bus, koji su im rekli sljedeće:
– Autobus je već u Splitu. Istina je da se dogodio kvar. Putnici su presjeli i u Split su stigli sat vremena duže od predviđenog.
Čitateljica je potvrdila da se prije desetak minuta iskrcala na Firulama, tako da bi se autobus upravo trebao nalaziti u splitskom kolodvoru.
Na službenoj stranici Autobusnog kolodvora Split navodi se da je autobus iz Metkovića trebao krenuti u 9.20 i u 11.45 biti na splitskom kolodvoru. – Croatiju bus smo kontaktirali točno dva sata nakon predviđenog vremena dolaska u Split, tako da je autobus kasnio dva sata vise od predviđenog, a ne jedan, kako su nam rekli, piše Dalmacija danas.
NAJAVA Josipa Pavičić će nam predstaviti svoju novu knjigu ‘Promatrači u zrcalu’
U Gradskoj knjižnici Metković u četvrtak, 6. veljače u 18 sati održat će promocija nove knjige Josipe Pavićić Berardini Promatrači u zrcalu.
Nekadašnja televizijska voditeljica posljednjih godina proučava tehnike za samorazvoj, voditeljica radionica i predavanja, autorica četiri knjige (Sara Santini, GL’amour i Lopov moje mladosti, Šest milimetara). U svojem najpoznatijem djelu Šest milimetara (2017.) ogoljela je dušu i iskreno, istodobno nježno i grubo s ciljem osvješćivanja, progovorila o osobnoj borbi s teškom bolešću
Suorganizator promocije je i udruga Život, udruga oboljelih od malignih bolesti.
ČAPLJINA Kineza koji radi na gradnji autoceste preventivno izolirali na 14 dana
U Dretelju, na području Čapljina kineski državljanin je proteklog vikenda izoliran zbog sumnje da je bio u kontaktu s osobama oboljelim od koronavirusa.
Voditelj Službe za epidemiologiju pri Zavodu za javno zdravstvo HNŽ Erdin Alajbegović kaže kako se radi o kineskom državljaninu koji je došao na rad u Bosnu i Hercegovinu.
Naglašava da je kineskog državljanina prilikom popunjavanja atestnog upita, federalni sanitarni inspektor odlučio staviti u izolaciju zbog preventive.
On radi na izgradnji autoceste, a izoliran je u skladu s preporukama koje su dane da sve osobe koje dođu iz Kine i za koje stoji osnovana ili neka druga vrsta sumnje da su oboljele od korona virusa, da se stave u jednu vrstu izolacije, odnosno pod zdravstveni nadzor, kazao je Alajbegović.
Čovjek je, kako tvrdi, trenutno zdrav i ne pokazuje nikakve simptome bolesti.
Pod nadzor je stavljen zato što je boravio u Kini pa postoji mogućnost da je bio u kontaktu i zbog toga ćemo pratiti njegovo zdravstveno stanje, pojasnio je.
U izolaciji će kako naglašava biti 14 dana, gdje će imati kontinuiran zdravstveni nadzor.
Ako se otklone sve sumnje da se ne radi o koronavirusu, bit će pušten na rad, pojasnio je Alajbegović.
Vraća nam se zima! U unutrašnjosti Dalmacije moguć i snijeg…
Idilični prizori snijega, prije osam godina u Dalmaciji, barem će s temperaturnim vrijednostima vratiti nezaboravni osjećaj pored mora.
Još će u utorak, u prvom dijelu dana, temperature biti van prosjeka za ovo doba godine. Poprilično toplo vrijeme ipak se neće dugo zadržati. Jak jugozapadnjak i jugo do kraja dana okrenut će se u sjeverni i sjeverozapadni vjetar, a na Jadranu buru. Olujne vrijednosti bilježit će se podno Biokova i Velebita.
Temperature će biti prikladnije ovom dobu godine, a za danas i sutra Državni hidrometeoroški zavod izdao je žuto i narančasto upozorenje.
Prognostičari najavljuju snijeg u Dalmatinskoj zagori koji će najobilniji biti na višim predjelima, a susnježica bi, po navodima, trebala doći i do obale.
Ivan Šolić, poznatiji kao Mali Vakula, na društvenim je mrežama situaciju koja nam predstoji kratko i smiješno opisao.
– Izvadite robu na sušila, pustite svekrve nazad u kuću, naložite špakere, izaberite dobre filmove, dignite sve 4 u zrak! Vraća nam se zima!, napisao je.
Ne kažu uzalud kako je ‘veljača prevrtača‘. Sintagma će se pokazati točna u samo nekoliko sati jer će proljeće brzo zamijeniti zima.
PAVO JERKOVIĆ Ostavio unosan posao i pokrenuo revoluciju u dolini Neretve
Pavo Jerković trideset se godina bavi turizmom i ugostiteljstvom u dolini Neretve, gotovo pola života. Neki će reći da život piše romane, a ovaj “stari” Neretvanin mogao bi napisati desetke romana o ljepotama Neretve, lađama, gastronomiji, jeguljama i žabama, i zasigurno bi to bilo čitano štivo, piše Slobodna Dalmacija.
Jerković je zaljubljenik u Neretvu, s kojom se potpuno srodio otkako je daleke 1990. godine napustio dobar posao u Njemačkoj i vratio se u svoj rodni kraj, gdje je otvorio tada prestižni ugostiteljski objekt “Villa Neretva”. Nakon toga uslijedio je čuveni “safari” u lađi neretvanskom močvarom, koji je proslavio Neretvu u Europi i svijetu.
Zatim je krenuo i Maraton lađa – natjecanje lađa rijekom Neretvom, čime je neretvanska delta postala prestižna turistička destinacija. No, za to je trebalo puno truda, rada i nadasve volje, a toga Pavi Jerkoviću ne nedostaje.
Safari donio novu vrijednost
– Kad sam krenuo sa safari-turizmom, neki su se čudili, bilo je i podsmijeha, ali to je donijelo novu vrijednost dolini Neretve – govori nam Pavo, koji je ideje za svoj životni projekt crpio na turističkim putovanjima u Španjolskoj. Upijao ih je i oživotvorio u neretvanskoj močvari, koja je nekada bila leglo komaraca, a danas je turistička meka.
Dolina Neretve pravi je raj za brojne inozemne posjetitelje, koji su oduševljeni domaćom gastronomijom, brudetom od jegulja i žaba te nadasve netaknutom prirodom. Turistička sezona u neretvanskim močvarama traje od ožujka do studenog, da bi se u jesen upotpunila berbom mandarina. U proljeće se planiraju izleti u mandarinska polja, kad procvjetaju mandarine, što je novina u ovdašnjoj turističkoj ponudi. Uz neizostavni foto-safari, izletnički program u delti Neretve upotpunjen je i posjetima Arheološkom muzeju Narone i Prirodoslovnom muzeju u Metkoviću.
O značenju delte Neretve dovoljno govore i mnogobrojni nalazi prstenovanih ptica koje su zimi ili tijekom proljetne i jesenske seobe bile u ovim krajevima. Do sada je poznato 110 vrsta selica koje se odmaraju u dolini Neretve, tu su razne vrste pataka, čaplji, čigri, eja, žalara, čurlina i prutki, što je prava poslastica za ljubitelje ptica i prirode.
– Posjetitelji u posljednje vrijeme izbjegavaju muzeje. Njima je najveće zadovoljstvo biti u prirodi na otvorenom i promatrati ptice. Takozvani birdwatching novost je u ovdašnjoj turističkoj ponudi. Gost uzme dalekozor i promatra ptice na čeki. Tu mu se organizira ručak i to je za njih nezaboravan doživljaj. Također, gosti vole i loviti ribu. Ono što uhvate, bilo ploticu, peškelja ili soma, odmah skuhaju na brudet. Posjetitelji delte Neretve uživaju upravo u domaćem ručku, a cilj je gostima ponuditi autohtona jela koja su kuhali naši stari – otkriva nam Jerković.
Sve brojniji i Skandinavci
Riječ je o specijalitetima doline Neretve, pohanim žabama, brudetu od jegulja, domaćem kruhu ispod peke, a sve to zalije se kapljicom dobrog domaćeg vina.
Među gostima koji posjećuju Neretvu prevladavaju Francuzi, Slovenci, Nijemci i Austrijanci, zatim slijede turisti iz skandinavskih zemalja.
– Za nas turističke djelatnike velika je radost kad nam se vrati stari gost i dovede i svoje susjede i prijatelje. Donose nam fotografije i pokazuju da su tu bili prije desetak godina – govori Jerković, idejni začetnik safari-izleta, koji su postali nezaobilazan dio ovdašnje turističke ponude.
Bit svega je neretvanska lađa, staro autohtono plovilo koje je bilo zaboravljeno sve dok nije izvučeno iz mulja i preuređeno za izletničke svrhe.
– Nije bilo nimalo lako restaurirati neretvansku lađu. Nije ta lađa bila namijenjena prijevozu turista, nego tereta i životinja. Kad sam postavio prvu tendu na lađu i klupu za sjedenje, to je za mene bio svemirski brod. Pa kad vidite da se to sviđa gostima, sretni ste i radujete se s njima – otkriva Jerković.
– Neretva je otkrivena posebno u predsezni i posezoni. Vraćaju se gosti koji su bili i desetak puta, i uvijek im nešto novo ponudimo. Nema većeg zadovoljstva nego kad se stari gost vrati i donese nam i poklon, sretan zbog onoga što je vidio u delti Neretve. Upravo nas to čini drugačijima od velikih turističkih središta. Gost je kod nas čovjek, a ne broj. A tu su i neretvansko gostoprimstvo i gastronomija – naglašava Jerković.
Jegulje i žabe nisu baš svima mile. Neki imaju i predrasude pa ne žele kušati, boje se da je jegulja zmija. Ali iskusni ugostitelj i tome je doskočio.
’Naša teća se poliže’
– Dugo sam razmišljao kako ponuditi brudet od žaba i jegulja onima koji ga nikada nisu probali. I tako sam došao na ideju “neretvanskog deserta”. Gosti misle da je to neki starinski kolač ili slatko, a mi izrežemo puru na fete i stavimo teću brudeta. Pa da vidite kako se brzo teća poliže, ništa ne ostane. Jedu i oni koji nisu namjeravali. To nam je potvrda da smo uspjeli – kaže Jerković.
Neki posjetitelji neretvanskih močvara ne čude se samo jeguljama i žabama, nego i kruhu ispod peke. Pitaju što je to. A mi smo ove godine uredili veliko ognjište u “Neretvanskoj kući”, gdje gost može gledati kako se mijesi domaći kruh, a može ga i sam umijesiti i ispeći – otkriva nam Jerković. I to je posebnost koja čini Neretvu drukčijom od ostalih velikih turističkih centara.
U dolini Neretve inozemnim gostima nudi se domaća atmosfera. Ljudi uživaju u jedinstvenom krajoliku, u lađama se voze močvarom, kušaju autohtone specijalitete, degustiraju domaće rakije, sokove i likere od mandarina i smokava. Osim jednodnevnih izleta, često se organiziraju i višednevni aranžmani, koji uključuju još detaljnije upoznavanje ljepota doline Neretve, odlaske u obližnje Gospino svetište Međugorje ili u Mostar.
Jerković ponosno ističe da Neretva ima najbolje ocjene gostiju s kruzera koji pristaju u Opuzenu. To su pretežno posjetitelji iz Amerike, Engleske ili Kanade, koji bježe iz svoje civilizacije u neretvansku močvaru.
– Možete misliti, oni se najprije voze morem, pa rijekom Neretvom i onda dolaze u močvaru. Tamo im se priprema noćna večera uz glazbu i ples. To je za njih nezaboravan doživljaj. Neretva je prirodni dar od Boga, ali Bog nam je dao i gostoprimstvo, jer kad gosti dođu u Dubrovnik ili Makarsku, oni su samo brojevi u masi, a ovdje kod nas primljeni su na drukčiji, domaćinski način i oni to cijene.
Ne trebate znati svjetske jezike, ali gostu se možete nasmiješiti, zaželjeti mu dobrodošlicu i dali ste mu srce – govori Jerković.
Iako brojni gosti otkrivaju Neretvu i uživaju u njezinim ljepotama, ipak se može bolje. A da bi neretvanskom turizmu krenulo nabolje, Pavo Jerković predlaže da čitava dolina Neretve ima jednu turističku zajednicu koja će promovirati destinacijski menadžment, slično kako je to organizirano na Hvaru ili u Imotskoj krajini.
Nažalost, u dolini Neretve svaka općina i grad ima svoju turističku zajednicu i nema dovoljno sluha da se krene u zajednički turistički nastup na tržištu, rezimira naš sugovornik, koji smatra da bi se državne institucije trebale pozabaviti turizmom delte Neretve, poglavito zbog blizine državne granice, koja je ograničavajući faktor. Gosti često iz Dubrovnika pođu u Neretvu na izlet pa se vrate s graničnog prijelaza na Bistrini i Kleku jer je gužva prevelika i satima se mora čekati u koloni.
– To je nedopustivo u današnje vrijeme. Prošlog je ljeta 150 gostiju s kruzera u Dubrovniku koji su krenuli na izlet u močvaru čekalo na graničnim prijelazima Bistrina i Klek četiri sata. Tim je ljudima to neshvatljivo, koliko god se mi trudili objasniti im da je Neum BiH, a Hrvatska u Europskoj uniji. Pelješki most za nas će biti spas – kaže Jerković, te predlaže rješenje za probleme na granici u sezoni, ali njegovi apeli očito ne dopiru do mjerodavnih institucija.
Problemi s inspekcijom
– Ako gosti imaju odjavu u Gružu, zna se tko su. Treba im dati policajca u pratnju da mogu neometano prelaziti granicu na Kleku i Bistrini. Iz Dubrovnika idu u Crnu Goru, ali ne mogu u dolinu Neretve. To nam je veliki problem – ističe Jerković. Osim toga, granični prijelaz Vukov klanac u općini Zažablje u sezoni nije otvoren za međunarodni promet kao onaj u Imotici.
– To bi nam bio spas. Od Neuma do jezera Kuti deset je minuta vožnje, ali kažu da to ne dopuštaju u BiH jer nema uvjeta za carinsku službu – ističe Jerković, koji se pomalo pribojava i za budućnost neretvanske jegulje i žaba, koje polako nestaju. Istina, žaba još uvijek ima, ali se zbog zarastanja močvarnih kanala sve teže love. Druga je priča s jeguljom, koja se lovi u malim količinama, a oni koji je love ne mogu izdati račune pa ugostitelji imaju velike probleme s inspekcijom.
– Bez jegulje i žaba mi smo ništa. To je okosnica naše gastronomske ponude. Prije ulaska u EU određena je kvota od 500 kilograma izlovljene jegulje u Neretvi i to je tako do daljnjega. A svaki neretvanski ugostitelj godišnje troši više od tone jegulje. Svi hvale neretvanski brudet, a nitko nas u dolini Neretve ništa nije pitao kad se određivala kvota izlovljavanja jegulje – ljuti se Jerković.
– Tako vam je to kod nas – dobacuje nam na odlasku turistička legenda, koja živi svoj san.
Močvara, nekada carstvo i leglo komaraca, danas je prestižna turistička destinacija, a o neretvanskoj lađi govori se i na “kraju svita”, piše Slobodna Dalmacija.
Piše: Stanislav Soldo
Foto: Denis Jerković
Raste strah od zaraze: Hoće li koronavirus usporiti Pelješki most?
Na gradilištu Pelješkog mosta trenutačno je 500-tinjak kineskih radnika i ne planira se dolazak novih iz Kine, potvrdili su nam to u hrvatskom predstavništvu tvrtke China Road and Bridge Corporation (CRBC), glavnom izvođaču radova na mostu koji će spojiti Hrvatsku. Međutim, uskoro trebaju doći prvi brodovi s dijelovima čelične konstrukcije mosta.
Krajem siječnja je u Kinu na godišnji odmor i proslavu Kineske nove godine otišlo 12 radnika, odnosno srednjih menadžera, a u CRBC-u su nam kazali da je njihov povratak na gradilište Pelješkog mosta do daljnjeg odgođen, piše Vecernji list.
A razlog tome su mjere opreza zbog koronavirusa.
Anketa za posade brodova
U CRBC-u kažu da poduzimaju sve potrebne mjere zaštite te da se radovi na mostu izvode prema planu. Dr. Miljenko Ljubić, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, potvrdio nam je da ih je CRBC obavijestio da je povratak 12 kineskih radnika odgođen do daljnjeg. No na gradilište sredinom ovog mjeseca stižu brodovi s prvim segmentima čelične rasponske konstrukcije mosta, koji se proizvode u dva pogona u Kini.
Dr. Ljubić kaže da imaju najavu da će ti brodovi stići u Hrvatsku oko 20. veljače i da je na njima 15-ak ljudi. Ruta putovanja tih brodova ide preko Singapura i Sueskog kanala do Luke Ploče, a prema Hrvatskoj su krenuli još 25. siječnja iz pogona koji su udaljeni nekoliko stotina kilometara od Wuhana, odakle je krenula zaraza koronavirusom. Dr. Ljubić kaže da će ljudi na tim brodovima biti pod sanitarnim nadzorom u svakoj luci u koju pristaju na svom putovanju.
U CRBC-u su nam pak kazali da na brodovima nema radnika koji bi ostali na gradilištu, a to znači da se radi samo o članovima posada. A kad ti brodovi dođu u luku Ploče, zdravstveno stanje ljudi na njima će provjeriti djelatnici Službe za epidemiologiju i granične sanitarne inspekcije. Dr. Ljubić objašnjava da će se ti ljudi anketirati i pitati jesu li u zadnjih 14 dana imali neke od simptoma zaraze koronavirusom.
Ako takvih bude, bit će izolirani. No, valja napomenuti, brodovi će iz Kine putovati za Hrvatsku najmanje 25 dana, a inkubacija koronavirusom traje 14 dana. Dr. Ljubić kazao nam je da je služba koju on vodi u stalnom kontaktu s CRBC-om.
Mjere zaštite na gradilištu
U pogonima u Kini proizvodnju nosive čelične konstrukcije nadziru hrvatski inženjeri iz tvrtki IGH i Investinženjering. Direktor Investinženjeringa Damir Stipanov kazao nam je da su se svi inženjeri vratili u Hrvatsku i da njihov povratak u Kinu ovisi o razvoju situacije s koronavirusom.
U Hrvatskim cestama, koje su investitor radova na gradilištu Pelješkog mosta, kažu da su uključeni u sve aktivnosti koje su prethodno poduzete u suradnji između izvođača radova i županijskog zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Kažu da su CRBC i Zavod unaprijed poduzeli sve potrebne mjere da spriječe mogućnost potencijalne ugroze gradilišta.
– Poduzete su apsolutno sve mjere opreza te nema potrebe za bojazni. Zaštita na gradilištu je uspostavljena, mjere su poduzete i provode se sukladno jasnim naputcima – poručuju iz HC-a
Piše: Josip Bohutinski/VL
