Djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i Udruge Biom, uz podršku Policijske postaje Metković, proveli su akciju uklanjanja ilegalno postavljenih drvenih objekata u posebnom ornitološkom rezervatu Prud na području delte Neretve.
Delta Neretve je crna točka po učestalosti krivolovne prakse u Hrvatskoj, ali i jedna od crnih točaka na Mediteranu po broju ptica stradalih u krivolovu.
Drveni objekti nalazili su se uz nepropisno formirana jezerca, tzv. plane, na koja ptice slijeću kako bi se hranile i odmarale. U svrhu kreiranja umjetnih jezeraca uništavaju se tršćaci, staništa brojnih životinjskih i biljnih vrsta. U okolici plana pronađen je značajan broj potrošenih lovačkih patrona, a mjesec dana prije akcije utvrđeno je u nadzoru područja da se plane akitvno koriste. Uklanjanje je obavljeno po izdanom rješenju Državnog inspektorata, Sektora inspekcijskog nadzora zaštite prirode, Službe inspekcijskog nadzora Jadranska Hrvatska.
“Cilj uklanjanja objekata je suzbijanje krivolova u posebnom ornitološkom rezervatu Prud, u kojem lovne aktivnosti uopće nisu dozvoljene”, izjavila je ravnateljica JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije Marijana Miljas Đuračić, mag.ing.silv.
“U Hrvatskoj je upravo delta Neretve jedno od najvažnijih staništa za ptice, kao i jedno od posljednjih močvarnih područja s očuvanim tršćacima na istočnoj obali Jadrana”, izjavio je Mate Zec, dipl. ing. biol., voditelj Programa za analizu podataka i stručni suradnik za zaštitu prirode iz Bioma. “Nažalost je i crna točka po učestalosti krivolovne prakse u Hrvatskoj i jedna od crnih točaka na Mediteranu po broju ptica stradalih u krivolovu. Zadovoljni smo jer je kao rezultat jačanja kapaciteta policije i inspekcije za rješavanje problema kriminalnih radnji protiv prirode, naših višegodišnjih aktivnosti na terenu te dobre suradnje s policijom, značajno smanjen intenzitet krivolova u ornitološkim rezervatima Prud i Pod Gredom.”
“Ovu inicijativu ćemo ponavljati sve dok krivolov na području ornitoloških rezervata u delti Neretve u potpunosti ne prestane. U posebnim rezervatima je potrebno suzbijati negativne aktivnosti čovjeka na prirodne vrijednosti zbog kojih su pojedina područja zaštićena. Krivolov, gradnja i ostale radnje koje narušavaju prirodna obilježja posebnih rezervata su strogo zabranjene” – završava Marijana Miljas Đuračić.
JESTE LI ZNALI?
Hrvatska je po pitanju krivolova na lisku na visokom 3. mjestu u Europi (!). Procjenjuje se da godišnje strada oko 50 tisuća jedinki, od toga najviše na području delte Neretve. Na Neretvi se liska krivolovi po noći reflektorima, uz pomoć vabilica, iz plovila na motorni pogon te na moru i u ornitološkim rezervatima, u kojima je lov na ptice zabranjen.
Udruga Biom od 2013. godine provodi projekt Adriatic Flyway, kojeg financiraju zaklade EuroNatur i MAVA. Glavni cilj projekta je zaštita delte Neretve kao ključnog odmorišta, zimovališta i gnijezdilišta ptica na jadranskom seobenom putu. Biom kroz ovaj projekt prati stanje populacija ptica na Neretvi, organizira edukativna predavanja i radionice za lokalno stanovništvo, prati utjecaj protuzakonitog lova na ptice, a sudjelovao je i u izradi Plana upravljanja deltom Neretve, u sklopu kojeg su predložena dodatna područja za ornitološke rezervate. Kroz suradnju s ključnim dionicima i lokalnim stanovništvom nastoji se očuvati raznoliki ptičji svijet, ali i bioraznolikost ovog područja općenito.
O Udruzi Biom:
Udruga Biom jedna je od vodećih organizacija civilnog društva za zaštitu prirode u Hrvatskoj i predstavnik BirdLife-a u Hrvatskoj , najvećoj svjetskoj mreži za zaštitu ptica i prirode. Misija udruge je očuvanje bioraznolikosti zbog dobrobiti prirode i društva. Bavi se zaštitom divljih ptica te drugih vrsta i staništa, borbom protiv krivolova i drugih opasnosti za živi svijet, okuplja zaljubljenike u prirodu, organizira volontiranja, educira djecu, mlade i odrasle, provodi istraživanja te zagovara promjene koje pozitivno utječu na živi svijet. Svojim aktivnostima nastoji popularizirati znanost i širiti svijest o važnosti individualnog doprinosa očuvanju prirode.
