-

‘Zasadi drvo, ne budi panj!’: Sutra se u gradu provedi akcija kolektivne sadnje stabala

Građanska inicijativa Dani kolektivne sadnje drveća, kojom se planira kolektivna sadnja drveća od 25. do 27. listopada ove godine, pokrenuta je s idejom da svatko može zasaditi drvo i na taj način doprinijeti poboljšanju vlastite životne sredine, a ujedno i dati svoj doprinos borbi protiv klimatskih promjena.

Kroz ovu inicijativu želi se posaditi što više stabala na području našeg Grada i ujedno osnažiti građane da se uključe i postanu stvaratelji budućnosti kakvu žele.

Grad Metković, kao koordinator na lokalnoj razini, donirao je sadnice stabala školama i vrtićima na području Grada Metkovića te osigurao sadnice za sadnju na dječjim igralištima i drugim javim površinama.

Sadnja stabala planira se u petak 25. listopada 2019. godine u 9,00 sati na sljedećim lokacijama:

  • ispred Ustanove za kulturu i sport Metković
  • dječje igralište na Trgu bana Jelačića
  • dječje igralište pored UOSI Prijatelj
  • dječje igralište pokraj OŠ don Mihovila Pavlinovića
  • na ulazu u Sportsku ulicu.

Cilj građanske inicijative je potaknuti građane, udruge, tvrtke i ustanove da samostalno ili u suradnji sa svojim lokalnim jedinicama samouprave u tri dana diljem Hrvatske na privatnim i javnim površinama zasade što više stabala kako bi doprinijeli ozelenjivanju svojih životnih sredina i time istaknuli važnosti i brojne dobrobiti drveća i zelenila, osobito u urbaniziranim sredinama.

Zastupnik Grmoja od ministra Ćorića zatražio žurnu analizu vode u Neretvi kod Metkovića

Saborski zastupnik Nikola Grmoja uputio je danas zastupničko pitanje ministru zaštite okoliša i energetike Tomislavu Ćoriću u kojem traži žurnu analizu vode u rijeci Neretvi kod Metkovića a slijedom informacija da su u Neretvi kod Konjica pronađeni teški metali. Prenosimo ga u cijelosti:

Institut za kvalitetu, standardizaciju i ekologiju TQM d.o.o. Lukavac u svojoj analizi utvrdio je da su količine teških metala koji prelaze dozvoljene granice za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda pronađene u rijeci Neretvi na području Konjica u Bosni i Hercegovini.
Institut je proveo fizičko-kemijsko ispitivanje sedimenta (nanosa) korita rijeke Neretve na tri lokacija u Konjicu.

U uzorcima uzeti na lokaciji 1 i 2, ustanovljeno je odstupanje željeza i kroma u odnosu na granične vrijednosti. Dok je na trećoj, uz teške metale, dokazano i odstupanje kemijske potrošnje kisika i nitratnog azora.

Slijedom navedenog molim da se žurno napravi analiza vode u rijeci Neretvi kod Metkovića, te da se žurno i odmah zatraži navedena analiza kakvoće vode rijeke Neretve iz Bosne iz Hercegovine.

Vrtićani obilježili Dan kruha: Prodajnom izložbom prikupljali su pomoć za obitelj Nuraj

Tradicionalno obilježavanje Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje bilo je danas u Dječjem vrtiću Metković. Dio programa odvio se i na Trgu kralja Tomislava gdje je uz pjesmu i recitaciju bila i humanitarna prodajna izložba kruha, kolača, peciva i drugih proizvoda.

Sav prihod od prodaje namijenjen je za potrebe obitelji Željaka Nuraja iz Bijeloga Vira koji se je nedavno teško ozlijedio u eksploziji plinske boce.

Veliku fotogaleriju možete pogledati na portalu Radio Delta.

BOĆANJE Jure Krstičević osvojio broncu na Prvenstvu Hrvatske

Odigrane su završnice Prvenstva Hrvatske za seniore u disciplinama pojedinac, parovi, bližanje i izbijanje u krug i precizno izbijanje. Na svakoj završnici nastupilo je po 16 najboljih boćara iz cijele Hrvatske.

Najveći uspjeh kao predstavnik naše Županije ostvario je Jure Krstičević član BK Metković koji je u Umagu osvojio 4. mjesto i brončanu medalju u disciplini precizno izbijanje. Naime, u boćanju se bronca dodjeljuje za treće i četvrto mjesto.

Na istom natjecanju nastupio je i Bruno Jurica član BK Omladinca koji je na kraju ostao na diobi 10.-12. mjesta.

U disciplinama bližanje i izbijanje u krug i parovima medalja predstavnicima naše Županije izmakla je za dlaku. Srećko Bajo član BK Komolac u bližanju i izbijanju u krug osvojio je 5. mjesto na natjecanju u Rijeci, isti plasman imali su Mario Bajo i Ante Farčić članovi BK Komolac na natjecanju u parovima koje je odigrano u Umagu i Poreču. Srećko Bajo nastupio je u završnici prvenstva Hrvatske u pojedincu koje je održano u Buzetu i Pazinu gdje je osvojio 12. mjesto.

Rezultati:

  • precizno izbijanje:
    1. Tomislav Kolobarić (Zrinjevac)
    2. Mari Diklić (Grgur Ninski)
    3. Nenad Tadić (Istra Poreč)
    4. Jure Krstičević (Metković)
    10.-12. Bruno Jurica (Omladinac)
    Bližanje i izbijanje u krug:
    1. Nenad Tadić (Istra Poreč)
    2. Renato Markoč (Primošten)
    3. Davor Jelovica (Vargon)
    4. Ivan Medić (Grgur Ninski)
    5. Srećko Bajo (Komolac)
  • parovi:
    1. Vedran Špelić, Steven Benolić (Istra Poreč)
    2. Nenad Tadić, Marino Križmanić (Istra Poreč)
    3. Milan Celija, Vili Lencović (Pula)
    4. Dino Botica, Dario Radošević (Otok)
    5. Ante Farčić, Mario Bajo (Komolac)
  • pojedinac:
    1. Davor Jelovica (Vargon)
    2. Milan Celija (Pula)
    3. Benjamin Guštin (Pula)
    4. Darko Bašić (Vir)
    12. Srećko Bajo (Komolac)

Neretva kod Konjica zatrovana teškim metalima. Kakva je situacija nizvodno do Ušća?

Količina teških metala koji prelaze dozvoljene granice za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda pronađene su u rijeci Neretvi na području Konjica, rezultati su to koje je na zahtjev udruge ‘Zeleni Neretva’ ispitao Institut za kvalitetu, standardizaciju i ekologiju TQM d.o.o. Lukavac, javlja bljesak.info.

Institut je, navode, proveo fizičko-kemijsko ispitivanje sedimenta (nanosa) korita rijeke Neretve na tri lokacija u Konjicu.

U uzorcima uzeti na lokaciji 1 i 2, ustanovljeno je odstupanje željeza i kroma u odnosu na granične vrijednosti, stoji u izvještaju. Dok je na trećoj, uz teške metale, dokazano i odstupanje kemijske potrošnje kisika i nitratnog azora, piše bljesak.info.

Ispitivanje su uradili potaknuti, kako tvrde aktivisti, čestim ispuštanjem otpadnih tehnoloških voda iz industrijskih zona. Aktivisti su bili primorani obaviti ispitivanje pješčanih nanosa u rijeci, budući da nisu u mogućnosti uzeti uzorak vode prilikom izravnog ispuštanja tvari iz industrijskih postrojenja koji se nalazi na obali Neretve.

– Razlog ispitivanja sedmenta korita (pješčani nanosi) jeste nemogućnost blagovremenih uzimanja uzoraka vode prilikom incidentnih ispuštanja eventualno opasnih materija iz industrije, jer tom činu mora prisustvovati ovlaštena osoba, odnosno federalni inspektor. Tome doprinosi činjenica da je Neretva rijeka brzog toka te se uzorkovanje mora obaviti doslovno u nekoliko minuta – tvrde aktivisti.

Lokacija ispuštanja otpadnih voda (br. 3) na kojoj su rezultati analize pokazali najveće onečišćenje

Povodom objavljenih rezultata analize onečišćenja Neretve, želimo da izvjestimo javnost o daljim koracima naseg udruzenja. Rezultati analize poslani su na adrese nadležnih institucija na dalje obavezno zakonsko postupanje, odnosno rješavanje problema industrijskog onečišćenja.Ovom prilikom pozivamo sve građane i institucije da se uključe u ovaj slučaj jer samo zajedničkim snagama možemo rješavati ovakve i slične probleme. Želimo samo još da napomenemo da svaki građanin ima i pravo i obavezu da prijavi ovakve i slične slučajeve nadležnim službama.

Gepostet von Zeleni Neretva Konjic am Dienstag, 22. Oktober 2019

Rezultati analize, navode iz udruge, poslani su na adrese nadležnih institucija na dalje obavezno zakonsko postupanje, odnosno rješavanje problema industrijskog onečišćenja.

Aktivisti pozivaju i ostale građane i institucije da se uključe u rješavanje tog ekološkog problema.

Podsjećaju i kako je u Neretvi u Mostaru zabilježeno je zamućivanje vode koje su ribari prijavili nadležnima te se čeka službeni nalaz policije i inspekcije koji bi trebali pokazati izvor ovog onečišćenja

Inače, kako piše bljesak.info, Neretva se uoči sezone kupanja redovito proglašava opasnom za kupanje ali se većina oglušuje na to. Za sada nije poznato utječu li i ovi nalazi teških metala u BiH na tok Neretve u Hrvatskoj.

Metkovski konobari sjajni na ‘Gand Gourmet’ međunarodnom festivalu

Gand Gourmet je međunarodni festival u sklopu kojeg se odvija individualno međunarodno natjecanje konobara, barmen, barista  te natjecanje ugostiteljskih objekata (restorana i konoba) kao timsko natjecanje konobar-kuhar. Natjecanje je bilo međunarodnog karaktera a održavalo se u hotelu Dalmacija sunny hotel.

Srednja škola Metković se i ove godine pojavila u disciplini sinkronizirano posluživanje. Srednju školu Metković su predstavljali Mirko Žuvelek, Nikola Bulum i Marijan Brkić te su osvojili drugo mjesto u pratnji svog mentora Rade Nikoletića. Pored ovog natjecanja učenici su imali i razne edukacije o vrhunskoj gastronomiji, koktelima i dr. U četvrtak se opet natječu u kratkim i dugim barskim mješavinama te očekuju jednak uspjeh.

U moru kod Molunta pronađena njemačka podmornica iz Prvog svjetskog rata

Običan zaron u Moluntu nedaleko od Dubrovnika postao je fantastično otkriće. Na dubini od 85 metara ronioci su pronašli izgubljenu njemačku podmornicu potopljenu u prvom svjetskom ratu prije više od stotinu godina.

Malo nekada ribarsko mjesto na samome jugu Hrvatske nadomak Prevlake danas je okrenuto turizmu. Njegovi mještani nisu ni slutili da se u moru samo dvije milje od lučice već više od stoljeća krije važan dio povijesti. Otkriće se nije dogodilo slučajno, piše HRT.

– Naš domaćin Vlaho Ljubenko 2006. odveo je našeg kolegu Damira Mlinarića koji je prvi zaronio na ovu olupinu. Nakon toga 2007. Damir i ja smo zajedno zaronili i napravili smo prve snimke olupine. Pregledavanjem snimki i proučavanjem povijesnih podataka došli smo do zaključka da je to minolovac D2 – ispričao je Dražen Gorički, voditelj ronilačkog tima „Dragorsub”.

Nakon 13 godina ronilački tim Dražena Goričkog Dragorsub specijaliziran za duboke urone vratio se na lokaciju s posebnom opremom i namjerom da točno odrede što leži u dubini.

– Dubine na kojima ronimo su preko 60 metara do 130 metara. Oprema je posebna i ona je konfigurirana tako da održava osnovne životne funkcije i najsličnija je opremi koju koriste astronauti u svemiru – objašnjava tehnički ronilac Uroš Jelić.

Nasuprot najmodernijoj ronilačkoj opremi je brod s kojeg se roni – izrađen je 1906. Sa 113 godine staža stariji je od bilo čega što se Draženov tim u dubinama nada pronaći.

– Kada sam zaronio iznenadio sam se što je drvena paluba na vrhu olupine. Meni je prvi dojam bio da je to onda brod jer vidi se da je propala paluba, vide se grede i onda sam naučio da su podmornice iz Prvog svjetskog rata imale drvene palube da kada su na površini da posada može hodati – ispričao je tehnički ronilac Ivan Miloš.

Svaku dvojbu vezanu uz to što je u dubini otklonio je natpis na brončanom poklopcu topa te njegova pozicija.

– Znamo da je UC 24 po tome. Daljina odgovara od otvora i top je 88 mm označen sa 8.8 cm i piše U-bot – kaže Tomislav Vugrin.

Bila je duga 55 metara a nakon isplovljavanja iz Boke pogodivši je torpedom u desni bok potopila ju je francuska podmornica Circe.

– Ovo je jedina podmornica u Jadranu. Odlično je što leži na dubini od 85 metara i bit će dostupna većini tehničkih ronilaca. Nadamo se da ćemo još puno puta zaroniti na njoj – kaže Dražen Gorički.

Vrijedan je to doprinos Draženova ronilačkog tima koji iza sebe već imaju dva  podvodna otkrića povijesno vrlo važnih brodova. Talijansku topovnjaču „Palestro” koja je sudjelovala u Viškoj bitci i oklopnjaču „Garibaldi”.

– Svakako je riječ o vrijednom pronalasku najme riječ je o podmornici iz Prvog svjetskog rata gdje znamo da su bile rjeđe u vojnoj upotrebi i pronalazak skoro cjelovite vrlo dobro sačuvane podmornice za nas arheologe zaista je jedinstveno rijetko i vrijedno – poručuje Igor Miholjek, voditelj Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda, piše HRT.

Ovaj arheološki nalaz privući će ronilačke timove iz cijeloga svijeta i dati vjetar u leđa ronilačkom turizmu na tom području. To je i jedina korist jer za ovakvo otkriće ne postoji ni naknada niti nagrada.

Josip Bezer pozvan u juniorsku rukometnu reprezentaciju Hrvatske

Nakon osvajanja srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu u Španjolskoj ovoga ljeta, većina igrača završila je svoj juniorski staž. Na scenu sada stupa nova generacija igrača među kojim je i perspektivni igrač RK Metković Mehanika Josip Bezer koji je danas dobio naknadni poziv izbornika Davora Dominikovića u juniorsku reprezentaciju.

Okupljanje je bilo jučer u Sesvetama gdje će trenirati, a zatim će otputovati u Graz na turnir na kojem još nastupaju reprezentacije Austrije i Norveške. U subotu, 26. listopada u 16:30 igraju protiv Norveške, a dan kasnije 27.listopada u 15:30 s Austrijom.

Popis igrača je sljedeći:

  1. STIPE PURIĆ, RK GORICA
  2. DAVID VLADIĆ, RK BALIĆ–METLIČIĆ
  3. FILIP BARANAŠIĆ, GRK VARAŽDIN 1930
  4. JURO ČAKARIĆ, HRK KARLOVAC
  5. ANTONIO VRBIĆ, RK GORICA
  6. GIANFRANCO PRIBETIĆ, RK NEXE
  7. VERON NAČINOVIĆ, RK ZAMET
  8. ANTONIO LJUBIĆ, RK GORICA
  9. PAOLO KRALJEVIĆ, RK GORICA
  10. ANTE IVANKOVIĆ, RK DUBRAVA
  11. IVAN FILIPOVIĆ, RK POREČ
  12. MATIJA STARČEVIĆ, RK ZAMET
  13. KARPO SIROTIĆ, RK DUBRAVA
  14. IVAN RUKAVINA, MRK SESVETE
  15. MATEO MARAŠ, RK BALIĆ–METLIČIĆ
  16. PATRIK MARTINOVIĆ, RK ZAMET
  17. ANTONIO BUDINSKI, GRK VARAŽDIN 1930
  18. JOSIP BEZER, RK METKOVIĆ MEHANIKA

Šef Veležove omladinske škole Igor Remetić novi je trener Neretve

Na izvanrednoj sjednici Upravnog odbora NK Neretva za novog trenera seniorske momčadi izabran je Igor Remetić. Predstavljanje novog trenera bit će u četvrtak, 24. listopada u 15 sati u službenim prostorijama kluba, izvijestili su večeras iz NK Neretva.

Tako će nakon Gorana Galova na vruću Neretvinu klupu sjesti Mostarac Remetić koji je ponikao u Veležu i u Metković dolazi s funkcije šefa Veležove omladinske škole. U nogometnoj karijeri kao napadač nastupao je za Velež, Bačku Topolu, švedski Östers, GOŠK Dubrovnik, HNK Čapljina, Rudar iz Kaknja.

Trenersku karijeru počeo je u Veležu gdje je vodio juniorsku momčad. Zapažen uspjeh imao je u tešanjskom TOŠK-u kojega je 2016 godine uveo ga u Prvu Ligu Federacije, a početkom 2018. je kratko vodio NK Travnik. U travnju 2018. postao je šef omladinske škole Veleža.

 

 

Hrvatska prošla prvi korak prema ulasku u Schengenski prostor

Na temelju rezultata postupka Schengenske evaluacije započetog 2016. godine, Europska komisija smatra da je Hrvatska poduzela potrebne mjere kako bi osigurala ispunjavanje potrebnih uvjeta za potpunu primjenu schengenskih pravila i standardâ, piše Jutarnji list.

Tako glasi diplomaska fraza kojom je Bruxelles definirao da je Hrvatska ispunila sve preduvjete za ulazak u Schengenski prostor. I tako ispunila izuzetno važnu zadaću: potvrdila da je naša granica sigurna kao i granice zemalja koje su već članice Schengena, njih 26, ne sve članice EU (primjerice Švicarska).

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je: ‘Odajem priznanje Hrvatskoj za ustrajnost i napore koje je uložila kako bi ispunila sve kriterije za pristupanje schengenskom području.’ I tako potvrdio da su uzaludni bili svi potezi Slovenije, dijela njezinih zastpunika u Europskom parlamentu (koji su tako sebe ozbiljno dezavuirali u europskoj javnosti: a riječ je o liberalima i socijaldemokratima, dok su se pučani Janeza Janše suzdržali) te vlade koja je pisala Komisiji tražeći da se odluka o Hrvatskoj odgodi.

No, sada slijedi drugi dio cijele priče: potrebno je dobiti političku podršku zemalja članica. A tu je situacija bitno kompliciranija. Naime, Rumunjska i Bugarska su još 2011. godine dobile ovakvo odobrenje Komisije, a do danas nisu ušle u Schengen. Razlog: protivljenje prije svega Nizozemske zbog korupcije i nepoštovanja vladavine prava.

Bilo bi uistinu na razini presedana kad bi članice Hrvatsku pustile u članstvo mimo Bugarske i Rumunjske. Jer, ima prigovora prema Hrvatskoj i od strane Nizozemske i nekih drugih članica koje smatraju da Zagreb može još pričekati. Tu je i dodatni problem koji apostrofira Francuska: ulazak novih članica u Schengen bit će moguć nakon reforme Dublinskog sustava (ulazak migranata i azilanata) i samog Schengena. Oba su se sustava, posebno Dublinski, pokazali poroznim tijekom velike migracijske krize 2015. godine.

I tako Hrvatskoj sada predstoji razdoblje čekanja. Dok se ne sluče potrebne okolnosti za ulazak u Schengen. No, ima u svemu tome jedna dobra stvar: Slovenija nas neće moći blokirati. Naime, Ljubljana nije uspjela zaustaviti ovu odluku, a kada Francuska i Njemačka definiraju da je Schengenski sustav kvalitetno reformiran i odluče da Hrvatska uđe u članstvo vrlo je teško da bi se Slovenija usudila suprotstaviti Berlinu i Parizu.

Koliko će trajati boravak Hrvatske u “čekaonici” teško je procijeniti. Ovisit će to o velikom broju čimbenika na kojem sami ne možemo utjecati. Neki procjenjuju da ćemo prije uvesti euro (za to nam treba četiri godine) nego ući u Schengen. Ali, to u ovom trenutku nije važno. Važno je da je Hrvatska potvrdila da je u stanju implementirati zahtjevan sustav pravila koje poznajemo pod skupnim terminom Schengen. A to je već velika i jako dobra vijest. Posebno kad je došla dva mjeseca prije početka hrvatskog predsjedanja EU.

Zadnje objavljeno