-

Donesen novi paket financijskih potpora za vinski sektor

Europska komisija je donijela dodatni paket izvanrednih mjera potpore za sektor vina nakon krize uzrokovane koronavirusom i posljedica te krize u ovom, jednom od najteže pogođenih poljoprivredno-prehrambenih sektora zbog naglih promjena potražnje te zatvaranja restorana i barova diljem EU-a, što kućna potrošnja nije mogla nadoknaditi.

One uključuju privremeno odobrenje subjektima da sami organiziraju tržišne mjere, povećanje doprinosa Europske unije nacionalnim programima potpore za vino te uvođenje predujmova za kriznu destilaciju i skladištenje.

“Sektor vina jedan je od najteže pogođenih krizom koronavirusa i povezanim mjerama ograničavanja kretanja koje su poduzete diljem EU-a. Znatna potpora već je pružena prvim paketom Komisijinih namjenskih mjera za to tržište. Unatoč tome, zbog neizvjesnosti koja je posljedica razmjera krize u cijelom EU-u, ali i svijetu, te stanja utvrđenog pomnim praćenjem tržišta, odlučili smo predložiti novi paket mjera za ovaj resor. Uvjeren sam da će se njima brzo postići konkretni rezultati te u kratkom roku osigurati stabilnost.“, izjavio je Janusz Wojciechowski, povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj

Dodatne mjere obuhvaćaju:

  • Privremeno odstupanje od pravila Europske unije o tržišnom natjecanju: člankom 222. Uredbe o zajedničkoj organizaciji tržišta (ZOT) Komisiji se omogućuje da u situacijama velike tržišne neravnoteže donosi odluke o privremenim odstupanjima od određenih pravila EU-a o tržišnom natjecanju. Tako je donesena odluka o privremenom odstupanju za sektor vina, kojim se subjektima omogućuje da se u razdoblju od najviše šest mjeseci sami organiziraju i provode tržišne mjere na svojoj razini u cilju stabilizacije, poštujući načela funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Primjerice, moći će planirati zajedničke promotivne aktivnosti, organizirati privatno skladištenje i zajednički planirati proizvodnju.
  • Doprinos EU svim mjerama u okviru nacionalnih programa potpore povećat će se za 10%, na ukupno 70%. Prethodnom iznimnom mjerom taj je doprinos već povećan s 50% na 60%.
  • Komisija će državama članicama omogućiti da subjektima isplate predujmove za aktivnosti destilacije i kriznog skladištenja koje su u tijeku. Njima se može pokriti do 100% troškova, što će omogućiti da u potpunosti iskoriste sredstva iz svojih nacionalnih programa potpore za ovu godinu.

Koristi od povećanja doprinosa EU-a imat će i sektor voća i povrća (povećanje s 50% na 70%) za programe kojima upravljaju organizacije proizvođača. Na taj će im se način osigurati dodatna fleksibilnost u provedbi njihovih programa.

Ovime se dopunjuje nedavno doneseni paket mjera, kojim je sektoru vina omogućena fleksibilnost u okviru programa potpore tržištu. Riječ je, primjerice, o povećanoj fleksibilnosti alata za kontrolu proizvodnog potencijala i mogućnosti uvođenja privremenih novih mjera kao što je destilacija vina u kriznim slučajevima ili potpora za krizno skladištenje vina.

Osim toga, Komisija je nedavno objavila dva poziva na podnošenje prijedloga za programe promidžbe radi potpore sektorima koji su najviše pogođeni krizom, uključujući i vinski, a oni će biti otvoreni do 27. kolovoza 2020.

Noćenje na Jadranu osam do 10 eura! Idući tjedan cijene padaju za 30 posto jer najskuplji je – prazan apartman

Navali, narode, nikad jeftinijeg odmora na Jadranu! Tako bi se u najkraćem moglo opisati ono što se ovih dana događa s cjenicima obiteljskog smještaja, ali i hotela koji su mahom spustili cijene za kraj srpnja od 20 do 40 posto, ovisno o smještaju, položaju i kategoriji. Tako se smještaj u apartmanima za kraj srpnja može naći već od 8 do 10 eura po osobi, što bi za četverokrevetni apartman bilo 40 eura po noćenju. Na stranicama velikih agencija koje posreduju u nalaženju smještaja vidljivo je označeno da je, recimo, za idući tjedan sve sniženo za 30 posto, a za početak kolovoza za 20 posto.

Kako i ne bi kada se sve dalmatinske županije tek bore za četvrtinu lanjskog broja gostiju, i to na način da ih je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u dosadašnjem dijelu godine tek 13 posto od lanjskog broja, a u Splitsko-dalmatinskoj 19 posto lanjskog prometa. Nešto je bolje u Zadarskoj s oko 40 posto lanjskih ostvarenja, dok je Šibenska županija na 27 posto lanjskih brojki do sada, pa sniženja ne čude.

– Sve je stvar ponude i potražnje, a najskuplji je prazan apartman. Ja godinama govorim da su kod nas cijene smještaja prenapuhane, ali dok su one imale svoje kupce, to je prolazilo. Sada su mnogi spustili cijene, a neki apartmani i s tolikim sniženjima još uvijek su precijenjeni. Činjenica je da kako se spusti cijena pojedinog objekta, tako počnu za njega stizati rezervacije. I to je tako jer gosti prate, gledaju i znaju da ako mogu dobiti jeftinije, traže radije to – kaže nam Tomislav Fain, predsjednik Udruženja hrvatskih putničkih agencija (UHPA) i vlasnik agencije.

Takva sniženja smještaja usred sezone nisu karakteristika samo Dalmacije koja se još bori za goste, nego se na isti način postupa i u Istri, gdje i najveći hotelijeri daju akcije, sniženja, popuste za ranu prodaju, popuste za last minute prodaju… I u Istri se krevet u apartmanu bez problema može naći za 10 eura po osobi, baš kao i u Baškoj Vodi, Crikvenici, Rogoznici, na Braču, Korčuli ili Biogradu.
– Držala sam cijene kao lani sve donedavno, a onda vidjela da mi se počelo otkazivati, a bolje su se punili susjedi koji su dali popuste. Onda sam i ja spustila cijene i interes se stvarno povećao. Šta ću, bolje mi je dobiti 50 eura za noć nego da stoji prazan. A ako mi gosti stoje tjedan dana, ipak sam zaradila jer sama čistim pa nemam taj trošak. Takva je godina, šta možemo, sve što zaradimo je dobro – iznosi nam svoju poslovnu logiku iznajmljivačica iz Brela.

I doista, već površan pogled na najveće portale i agencije za posredovanje u smještaju na Jadranu pokazuje kako su velika sezonska sniženja u tijeku. S tom razlikom što su ovdje sniženja usred sezone. Tako se apartmani duž cijele obale i na otocima mogu naći za srpanj i kolovoz već od 40 eura za 4 osobe, za šest osoba od 50 eura, ali ima i onih koji drže cijene na 100 i više eura za noć i sudeći prema tablici slobodnih termina dobro su popunjeni.

– Svatko određuje cijene kako mu se čini da je najbolje i tu nema pravila. Neki ne snižavaju, a interesa ima, dok drugi idu u velike popuste pa svejedno nemaju gostiju. Donedavno su gosti gledali samo epidemiološku situaciju i ravnali se prema njoj, a sada već uspoređuju i cijene i traže jeftinije jer znaju da je trenutačno ponuda puno veća od potražnje i žele profitirati na tome – kaže nam vlasnik turističke agencije iz Makarske.

Napreduje izgradnja nove ceste Neum – Stolac. U rujnu otvaranje tunela Žaba za promet

Magistralna cesta M-17.3 Stolac – Neum čija je dužina 36 kilometara trebala bi biti u funkciji 2021. godine.

Javno poduzeće Autoceste FBiH objavilo je 360 video snimak izgrađenih dijelova ceste i to dionice Stari Neum – Babin Do dužine 5,3 km, Babin Do – Oštrovac dužine 1,7 km i tunel Oštrovac dužine 190m, te Oštrovac – Broćanac (5,075 km).

Podsjećamo, u okviru Projekta izgradnje magistralne ceste M-17.3 Neum Stolac, tunel Žaba (Hutovo) dužine 970 metara probijen je 17. srpnja prošle godine, a prvobitna očekivanja su bila da će kompletni radovi biti završeni u svibnju ove godine. Ipak, prema riječima inžinjera Sandra Salihovića, direktora gradilišta tunela Žaba, tunel bi u najboljem slučaju mogao biti otvoren u rujnu.

FOTOGALERIJA Lađari Stabline bez premca do titule 16. lađarskog kupa Župe Bagalovići

Na Neretvi, od Krvavca do Metkovića i natrag, u dužini od 15 km, vozila se danas lađarska utrka koja se smatra najvažnijom provjerom forme prije Maratona lađa koji će biti za manje od mjesec dana. Pobjednik bez premca je UL Stablina koja je prva napravila okret pod Lučkim mostom u Metkoviću i prva ušla u cilj, ostavivši 200-tinjak metara iza sebe ekipe Sv. Ilija Metković i Crni put koje su podijelile drugo i treće mjesto.

Crni put je bio na drugoj poziciji veći dio utrke, ali ih je na povratku, negdje kod Kule Norinske, prestigao sv. Ilija koji je u upornom nadmetanju uspio sačuvati poziciju do cilja. Gusar iz Komina je predvodio treću skupinu koja se borila za četvrto, peti i šesto mjesto. UL Gospa Karmelska je peta, a HRM šesti. Zagreb, pobjednik nedavno održanoga lađarskoga kupa na Jarunu i jedan od favorita na kraju je utrku završio na sedmom mjestu.

Svakako treba spomenuti ekipe koje su dobile nagradu za fair play: UL Opuzen i UL Rogotin koje su na startu ostale potopljeni, ali ih to nije zaustavilo. Opuzen je doveslao posljednji, a Rogotinjani do jedanaestog mjesta.

Prije početka utrke bilo je postrojavanje ekipa na rivi u Krvavcu, nakon himne blagoslovio ih je župnik Bagalovića don Damir Bistrić. Po završetku su dodijeljene nagrade najboljima a potom je bilo tradicionalno druženje uz piće, hranu i pjesmu koju je osigurao organizator utrke udruga Oba Krvavca.

Poredak 16. lađarskog kupa Župe Bagalovići:
1. Stablina
2. Sv. Ilija
3. Crni put
4. Gusari Komin
5. Gospa Karmelska
6. HRM
7. Zagreb
8. Općina Slivno
9. Stablina II
10. Škrapa Momići
11. Rogotin
12. Baćina
13. Jerkovac juniori
14. Sv. Ilija II
15. Jerkovac
16. Veterani 4. gbr
17. Slivno II
18. Gospa Karmelska II
19. Opuzen

VAŽNO! Od ponedjeljka su obavezne maske u zdravstvenim ustanovama pa tako i u Hitnoj

Sukladno Odluci o nužnoj mjeri nošenja maski za lice koju je 10. srpnja donio Nacionalni stožer civilne zaštite, od ponedjeljka (13. srpnja) obavezo je koristiti zaštitnu masku za lice u trgovinama, zdravstvenim ustanovama, javnom prijevozu, a za djelatnike i u ugostiteljskim objektima.

Napominjemo da je ulazak u prostore bolnica, privatnih ordinacija, domova zdravlja, Hitne medicinske službe moguć isključivo uz nošenje maske za lice ili medicinske maske.

Ističemo Hitnu medicinsku službu jer je lako moguće da u žurbi ljudi zaborave na navedenu obavezu. Isto tako pacijenti trebaju imati strpljenja i razumijevanja za obveznu trijažu prilikom ulaska u ispostave hitne medicine koja uključuje mjerenje temperature i naputak o pravilnoj obveznoj dezinfekciji ruku.

DVD Metković: Uz Božji blagoslov u novu vatrogasnu sezonu

Danas popodne u sjedištu DVD-a Metković u Pavlovači župnik fra Ante Bilokapić zazvao je Božji blagoslov nad članove vatrogasnoga društva i njihova vozila među kojima je novo transportno vozilo marke Ford.

Tome je prethodio pozdravni govor zapovjednika postrojbe Gorana Medaka. Uz župnika blagoslovu je nazočio i naš mladomisnik fra Ivo Rastočić te zamjenik gradonačelnika Robert Doko.

MMT Eugen Erjauc: Završeno je natjecanje po skupinama, osam ekipa se bori za trofej

Završeno je natjecanje po skupinama 10. Memorijalnog malonogometnog turnira Eugen Erjauc.

U četvrtfinale koje će se odigrati u utorak, 14. srpnja, plasirale su se ekipe: Samoj pucaj, Rubin Kazan, MNK Crni put, MNK Killersi Iskopi Boras, Ispod Strehe, UL Jerkovac, CB Magic i CB Ćakula.

Finale je na rasporedu 18. srpnja kada ćemo znati pobjednika 10. izdanja MMT Eugen Erjauc.

Veći dio Hrvatske noćas će zahvatiti nevrijeme, u Dalmaciji umjerena do jaka bura

Prema Hrvatskoj se sa sjeverozapada približava frontalni poremećaj koji će se brzo premjestiti dalje na istok, a iza kojeg će priteći osjetno hladniji zrak.

Promjena vremena uglavnom se neće osjetiti u Dalmaciji, a naoblačenje uz kišu, pljuskove, grmljavinu i jak vjetar najprije će zahvatiti Međimurje, Hrvatsko zagorje te područje uz granicu sa Slovenijom.

Prema večeri i u noći mogući su lokalni pljuskove, ponegdje i izraženije, osobito u sjevernoj Dalmaciji.

Nakon vrućeg subotnjeg dana, u nedjelju će biti malo svježije, puhat će bura koja će pod Velebitom biti s olujnim udarima. Svježije i sa slabom naoblakom u Dalmaciji će biti i na početku sljedećega tjedna.

 

NOVA IMENOVANJA Msgr. Kutleša je nasljedni nadbiskup Splitsko-makarske nadbiskupije, a msgr. Palić novi mostarsko-duvanjeski biskup

Msgr. Dražen Kutleša imenovan je nadbiskupom koadjutorom Splitsko-makarske nadbiskupije, a mons. Petar Palić novi je biskup Mostarsko-duvanjski biskupije i apostolski administrator Trebinjsko-mrkanske biskupije, prenosi Bitno.net.

Apostolska Nuncijatura u Republici Hrvatskoj ima čast obavijestiti da je Sveti Otac Franjo imenovao nadbiskupom koadjutorom Splitsko-makarske nadbiskupije preuzvišenog msgr. Dražena Kutleša, dosadašnjeg Porečkog i Pulskog biskupa.

Istovremeno je imenovao Preuzvišenog msgr. Petra Palića, dosadašnjeg Hvarskog biskupa i Generalnog tajnika Hrvatske biskupske konferencije za Mostarsko-duvanjskog biskupa i Apostolskog administratora Trebinjsko-mrkanske biskupije.

Vijest o imenovanju objavljena je u Rimu i u Hrvatskoj, u subotu, 11. srpnja 2020. u 12.00 sati.

Zbog manjeg poreza na plaće gradovima i općinama dvije milijarde kuna manje

Najava smanjenja poreza na dohodak mnoge je ugodno iznenadila, jer se takvi potezi Vlade u pravilu ne očekuju odmah nakon izbora, ali ono što je sigurno, nisu joj se baš svi obradovali, piše portal Novac.hr.

Prihodi od poreza na dohodak od 2018. idu u cijelosti u lokalne proračune, a prema podacima Ministarstva financija, oni su lani iznosili 14,6 milijardi kuna. Ostane li premijer Andrej Plenković ustrajan u odluci da će se od 1. siječnja iduće godine stopa poreza na dohodak od 36 posto smanjiti na 30 posto, a ona od 24 posto na 20 posto, gruba računica poreznih stručnjaka pokazuje da bi lokalne jedinice mogle ostati bez oko dvije milijarde kuna.

S obzirom na to da bi sadašnje ustrojstvo lokalne samouprave teško podnijelo gubitak tolikih prihoda, nameće se pitanje krije li se u Vladinoj najavi smanjenja poreznih stopa na dohodak i malo ambiciozniji plan. To bi se moglo i zaključiti, ako je suditi po izjavama tijekom predizborne kampanje, među kojima je i ona ministra uprave i član Središnjeg odbora HDZ-a Ivana Malenice. Uz smanjenje broja ministarstava, Malenica je rekao da će se “prepoloviti broj lokalnih dužnosnika, učiniti sve da javna uprava bude efikasna i učinkovita”. To uključuje spuštanje digitalizacije na lokalnu samoupravu i povezivanje svih lokalnih tijela i ustanova sa središnjim državnim registrima, brojnim uslugama, aplikacijama i platformama.

Kojom dinamikom će Vlada ići u promjene tek će se vidjeti, ali može se očekivati da će sa smanjenjem stopa poreza na dohodak paralelno ići i s mjerama kojima će riješiti problem gubitka prihoda lokalnih jedinica. Kada su prilikom proteklih krugova poreznih izmjena lokalne jedinice ostajale bez dijela prihoda, ministar financija Zdravko Marić uglavnom je nalazio način da ih kompanzira iz središnjeg proračuna ili da im prepusti druge prihode, primjerice od poreza na kamate. Ako bi se sličan scenarij dogodio i ovaj put, Danijel Nestić s Ekonomskog instituta smatra da to ne bi bilo dobro iz jednostavnog razloga jer bi značilo povećavanje ovisnosti lokalnih jedinica o centralnoj vlasti, iako Hrvatska već sada ima visoku razinu centraliziranosti.

– Možda je sada prilika da se preispitaju fiskalni kapaciteti i smanji broj lokalnih jedinica. To se, naravno, ne mora raditi dekretom središnje vlasti, već Vlada može postaviti kriterije kojima će motivirati općine na spajanje – kaže Nestić, ističući da ti kriteriji, osim najmanjeg broja stanovnika, moraju biti vezani uz sposobnost obavljanja funkcija i usluga. Osim toga, time se nameće i nužnost da se lokalnim jedincima osigura veća samostalnost i fleksibilnost u prikupljanju vlastitih prihoda. Stoga Nestić smatra da bi se trebalo ponovno otvoriti i pitanje uvođenja poreza na nekretnine kao izvornog prihoda lokalnih jedinica. Iako je ta priča aktualna već sedam godina, pokazalo se da je problem bio spremnost sustava za njegovo uvođenje, kao i veliki otpor dijela javnosti. Temu poreza na nekretnine ministar Marić proteklih je godina uglavnom izbjegavao, ističući da “svi dobro znamo kako je prošao prošli pokušaj”. Porez je trebao biti uveden 1. siječnja 2018. , u okviru porezne reforme, a kroz dva saborska čitanja prošao je i zakon o lokalnim porezima koji je predviđao ukidanje komunalne naknade, spomeničke rente i poreza na kuće za odmor, odnosno objedinjavanja triju nameta u jedan.

Piše: Marina Klepo/Novac.hr

Zadnje objavljeno