-

VREMENSKA PROGNOZA Jest nestabilno, no već sljedeći tjedan ćemo iskusiti ljetne temperature

Još danas na jugu Hrvatske nas očekuje djelomice sunčano vrijeme s promjenljivom naoblakom, odnosno lokalno su mogući pljuskovi i grmljavina, uz slab jugozapadni vjetar i najviše dnevne temperature do 25°C.

Međutim, u danima koji slijede oblaka će biti manje, barem onih koji bi nam mogli priuštiti poneki pljusak. Tijekom vikenda će biti sve toplije i sunčanije s temperaturom do 28 °C.

Ipak nam stiže ljeto, a njegove vremenska obilježja ćemo iskusiti u tjednu koji slijedi, osobito u njegovu drugom dijelu kada se očekuju temperature oko 30°C. Iznimka će biti samo utorak, kada se očekuje nešto više oblaka i mala mogućnost za pokoju kap kiše.

Više o lokalnoj vremenskoj prognozi možete vidjeti OVDJE.

Priprema automobila za ljetovanje: preventivom protiv neugodnih iznenađenja

Tijekom ljeta puno se više putuje nego zimi, jer čim osvanu lijepi dani i pojavi se mogućnost za boravak na zraku, uz more, rijeku, jezero ili bilo gdje na odmoru, vrlo je važno da vozilo bude spremno za dulja putovanja. Razdoblje godišnjih odmora, planiranje i odlazak su pred nama. Pandemiju koronavirusa smo manje-više iskorijenili, a pri kraju je i školska godina, tako da se možemo okrenuti ljetovanju, bilo da je riječ o odlasku na more, u planine i tko zna gdje sve.

Stoga nije naodmet podsjetiti na neke stvari koje treba provjeriti prije polaska na putovanje automobilom, osobito zbog činjenice da u srcu turističke sezone često svjedočimo brojnim prometnim nezgodama koje izazovu gužve, začepljenja te kilometarske kolone, čak i na autocestama. Najvažnije je znati, ako se spremate na dulji put, da ne čekate posljednji trenutak za pripremu vašeg automobila. Još je gore ako smatrate da takav “luksuz” uopće nije potreban. Neprovjeren i neispravan automobil može i najljepše putovanje pretvoriti u noćnu moru, koja može završiti i s vrlo lošim, ako ne čak i tragičnim posljedicama.

Evo pet glavnih elemenata na koje treba obratiti pažnju i detaljno ih provjeriti prije odlaska na dulji put, osobito u ljetnim mjesecima.

1. Izmijenite ulje i filtar

Kontrolirate razinu ulja u motoru i po potrebi ga dolijte. Ljeti je, radi boljeg hlađenja, dobro da bude na maksimumu. Ako se približio interval izmjene, ne cijedite ulje do posljednjeg kilometra. Izmijenite ga zajedno s uljnim filtrom. Tako ćete motoru olakšati rad u uvjetima povećanog toplinskog opterećenja i produljiti mu vijek. Provjerite i razinu ulja u mjenjaču te ga po potrebi dolijte.

2. Izmijenite ispucali remen

Detaljno pregledajte remenje. Zupčasti se remen pregledava skidanjem zaštitnog poklopca. Motor ubacite u petu i polako gurajte, dok se ne zaokrene cijeli remen. Primijetite li bilo kakvu pukotinu, izmijenite ga, jer njegovo iznenadno pucanje može izazvati havariju motora. Jednako je važan klinasti remen koji okreće vodenu pumpu i alternator.

3. Provjerite akumulator

I kod suvremenih “maintenance free” akumulatora preporučljivo je prije ljeta provjeriti razinu elektrolita u akumulatoru i po potrebi doliti destiliranu vodu. Pregledajte kleme, pažljivo ih očistite i namastite. Ako je akumulator na izdisaju, obvezno ga izmijenite prije odlaska na put.

4. Prekontrolirajte klima-uređaj

Gotovo da nema automobila na našim cestama koji nema klimatizacijski uređaj. Da se ljeti ne biste kuhali, provjerite funkcionalnost klima-uređaja, ali i ventilacijskog uređaja. Ako ventilator ne radi, provjerite njegovu ispravnost, odnosno ispravnost električne instalacije. Detaljno provjerite ispravnost polužnog mehanizma te propusnost svih ventilacijskih otvora. Po potrebi ih detaljno očistite. Ako imate klima-uređaj, a sada ih većina novih automobila ima, provjerite stanje rashladnog medija i po potrebi ga dopunite plinom. Najlakše ćete primijetiti da nešto nije u redu s klima-uređajem ako on slabije hladi, odnosno ako puše topli zrak umjesto rashlađenoga.

5. Provjerite propusnost rashladnih cijevi

Tijekom ljeta sustav za hlađenje izložen je povećanom opterećenju. Posebno su “na udaru” gumene cijevi za protok rashladne tekućine. Svi su spojevi kritična mjesta na kojima može curiti rashladna tekućina. Primijetite li vlažnost na spojevima, pritegnite i po potrebi izmijenite obujmice.

Više na portalu Slobodne Dalmacije.

Pogledajte kako mladi matematičari iz Zagore rasturaju šijavicu

Šijavica (šije-šete, šijanje, u Italiji: mora, mura) je stara igra za dva igrača. Igrači istovremeno pokazuju ispružene prste jedne šake i pokušavaju pogoditi zbroj pokazanih prstiju, istovremeno izvikujući broj u rasponu od 2 do 10. Izvikuju se modificirani talijanski brojevi “šije”, “šete” (sei, sette), te od njih potječe naziv igre. Iako igra ima elemente sreće, do izražaja dolazi vještina igrača.

Kako prenosi Dalmacija danas, društvenim mrežama danas kruži video kojemu nije odolio ni Bernard Jurišić. “Ne znam ni koji su, ni čiji su, ali su apsolutne legende!” – napisao je Jurišić u opisu videa na kojem skupina djece vrlo strastveno igra ovu tradicionalnu igru.

Mi smo u međuvremenu doznali da se radi o djeci iz Sutine u Dalmatinskoj zagori, a naš izvor tvrdi da su djeca vrsni matematičari, što i nije teško zaključiti nakon što odgledate ovaj genijalni video mladih genijalaca iz Zagore.

Helikopterom na Babinu Gomilu prevezena oprema za kamere za otkrivanje požara

Danas je Neretvansku dolinu nadlijetao helikopter HRZ-a kojim je pilotirao Metkovac Tomislav Barbir. Cilj je bio prevesti opremu za postavljanje nadzorne kamere na Babinu Gomilu (Rujnicu).

Kako nam je rekao županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović, danas je prevezena sva oprema a od sutra je planirano postavljanje kamere na Babinu Gomilu. Ista takva bi trebala biti i na brdu Predolac. Obje visokokvalitetne nadzorne kamere bit će u funkciji od ovoga ljeta a nadzor će se vršiti iz JVP Metković.

Godinama se postavlja pitanje kako stati na kraj paliteljima koji u jesenskom i zimskom razdoblju koriste buru ili jugo da bi zapalili što veće površine tršćaka.

– U tijeku je realizacija projekta ‘Promicanje održivog razvoja i prirodne baštine doline Neretve’ kojom će se postaviti dvije nadzorne kamere, na Predolcu i na Babinoj Gomili (Rujnica), kojima će se pokriti područje koje za sada ne pokriva videonadzor Hrvatskih šuma. Cilj je spriječiti požar tršćaka, odnosno rana detekcija požara u suradnji s vatrogasnim službama i policijom, izjavila je još u veljači ove godine Marijana Miljas Đuračić, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.

Dolaze dobra vremena za Matiju Vuicu: povratak glazbi nakon šest godina

Glazbenica i kreatorica, Metkovka Matija Vuica predstavila je novi spot za pjesmu “Nama dobra vremena dolaze”

– Zaglušujuća tišina dugo je bila dio svakodnevnice, ali u tišini sve najbolje čuješ. Tišina je iznjedrila ovu pjesmu u izolaciji u kojoj smo svi bili i ta nemogućnost odlaska na posao zapravo je probudila moju drugu ljubav koja je dugih 6 godina bila potisnuta jer je moda zauzela sve pozicije. U nasem kućnom studiju snimili smo predivnu baladu koja u svakom životnom trenutku nosi poruku nade. Nisam ni slutila da će mi toliko značiti i da će mi donijeti toliko novog uzbuđenja i neke začudne treme. I zato jedva čekam da je čujete i pogledate spot koji bilježi ona mjesta koja smo u tišini obilazili i koja su nam bila cijeli svijet gotovo 2 mjeseca – kazala je Vuica koja je predstavila i svoje haljine.

– Moje haljine nastale su u polurazrušenom ateljeu, ali baš zbog svega toga, zbog svih strahova, porušenih krovova, napuklih zidova, prijatelja koje nismo zagrlili, otkazanih vjenčanja i putovanja; moj optimizam je još veći i ništa mi neće ovaj život pokvarit jer: “NAMA DOBRA VREMENA DOLAZE – dodala je Vuica.

U ovim teškim trenutcima, koje svi skupa proživljavamo, pronalazim veselje u stvaranju pjesama, kako bi one mogle potaknuti ljude na buđenje vlastitih snaga skrivenih duboko u njima. Matijina vrhunska izvedba daje dodatnu vrijednost pjesmi i stvara oko nje jednu mistično – emotivnu atmosferu. Video je također uspio postići jednu nadrealnost uz pomoć ljudi koji su radili na njemu. Baš sam zadovoljan. Video je započeo Zoran Happ, nastavio Amarie film, a montirao i dodatno oblikovao Ivan Marevich, piše vecernji.hr.

Pet novih slučajeva koronavirusa u Čapljini, Stocu i Mostaru

U Hercegovačko-neretvanskoj županiji trenutno je na virus korona pozitivno pet osoba, od toga po dvoje iz Stoca i Mostar te jedno iz Čapljine, rekao je za Bljesak.info Pero Pavlović, glasnogovornik Kriznog stožera Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko –neretvanske županije.

Prema podacima Federalnog zavoda za javno zdravstvo u protekla 24 sata u Federaciji BiH testiran je 471 uzorak, od kojih je 24 pozitivno na COVID-19.

Jug Hrvatske i dalje coronafree

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji nema novih slučajeva zaraze koronavirusom, preostali uzorci od ponedjeljka su negativni, a u utorak je na analizu poslano 6 uzoraka od čega su 4 negativna, a ostali su u
obradi.

U BiH iskušavaju ‘švedski model’: već danima bilježe velik broj zaraženih koronavirusom

U Bosni i Hercegovini u srijedu je potvrđeno 56 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a predstavnici zdravstvenih vlasti potvrdili su da sada eksperimentiraju primjenu “švedskog modela” kontrole širenja epidemije.

U cijeloj jzemlji od utorka testirano je 793 uzoraka i zaraza je potvrđena kod 32 osobe s područja Republike Srpske, odnosno 24 osobe iz Federacije BiH.

Pojedinačno je najveći broj novozaraženih u Sarajevu gdje je 10 novooboljelih te u Banjoj Luci gdje je zaraženo 8 osoba.

Podaci objavljeni u srijedu nastavak su trenda koji traje gotovo tri tjedna otkako u BiH svakodnevno bilježe dvoznamenkasti broj novozaraženih čime je ukupni broj potvrđenih slučajeva od ožujka sada veći od 3100 uz 168 smrtnih ishoda.

Pomoćnik ministra zdravstva Federacije BiH Goran Čerkez u srijedu je kazao da dvoznamenkasti dnevni broj novozaraženih nije razlog za uzbunu jer je to ishod proračunatog rizika temeljenog na procjeni da se redovite aktivnosti ne smiju prekidati zbog teških ekonomskih posljedica koje to nosi.

Potvrdio je da u BiH zapravo eksperimentiraju “švedski model” pristupa prema epidemiji koji se više oslanja na samodisciplinu, a manje na restrikcije.

“Sada smo u sistemu gdje najveću ulogu igra svijest. Ako dođe do masovnijeg obolijevanja na lokalnoj razini, onda će se morati provoditi restriktivnije mjere u tim lokalnim zajednicama. Tako će doći do kombinacije tzv. švedskog modela i restriktivnih mjera”, kazao je Čerkez za portal Klix.

WATERCARE Plutače na ušćima Neretve i Cetine dizat će ‘ekouzbunu‘

Dičimo se Jadranskim morem, njegovim plavetnilom i ljepotom, otocima i valama, no spremno ćemo obalu betonirati, uništiti i more onečistiti otpadom.

Prvi put će u svrhu očuvanja čistog mora i Županija provesti projekt Watercare. Radi se o inovativnom sustavu nadzora i uzbunjivanja koji ima za cilj smanjenje utjecaja mikrobiološkog onečišćenja mora i to uslijed velikih padalina, piše Slobodna Dalmacija.

Svi znamo da smo u krškom području, pa rijeke i ponornice do mora donesu sav otpad kojeg nesmotreno čovjek odbaci, ali i naplavine uslijed velikih kiša, u pravilu zemlje i pesticida s obrađenih polja.

Stoga je čak 10 partnera, po pet hrvatskih i talijanskih, od EU-a dobilo 2,8 milijuna eura, od čega našima pripada ukupno 1,1 milijun eura.

Projekt je službeno počeo prvim danom 2019. godine, a predviđeno trajanje je dvije i pol godine, s tim da postoji mogućnost produžetka zbog pandemije koronavirusa. Provodi se na pet pilot područja, dva u Italiji i tri u Hrvatskoj.

Znači, kod nas ćemo pratiti situaciju na području Cetine i Neretve, te Raše u Istri, dok će Talijani nadgledati rijeku Pescara i potok Arzilla u Fanu. Na tim područjima bit će postavljene plutače s integriranim uređajima za implementaciju “Watercarea” za praćenje kvalitete vode – kaže doc. dr. Maja Krželj, voditeljica projekta sa Sveučilišnog odjela za studije mora u Splitu

Ujedno, za 17. lipnja najavljuje konferenciju i javnu tribinu Voda i klimatske promjene – kako do čistog mora bez zagađenja koja će biti održana u splitskom hotelu Cornaro.

Naime, dobivanjem informacija i potrebnih podataka s mjesta gdje se rijeke ulijevaju u more, znanstvenici će detektirati moguće zagađenje, a daljnjim potezima pokušati kontrolirati kakvoću voda, što je važno i za lokalno stanovništvo u smislu poboljšanja kvalitete života građana, ali i za razvoj turizma, jer svi želimo čišće more.

Razvoj sustava za uzbunjivanje bi u slučaju mikrobiološkog onečišćenja voda na tim pilot područjima, pružio trenutno upozorenje korisnicima. Sustav će biti sposoban predvidjeti događaje nekoliko sati unaprijed te na taj način omogućiti preventivno prepoznavanje potencijalnih ekoloških rizika od mikrobiološkog onečišćenja kupališta uzrokovanih velikim količinama padalina – objašnjava doc. dr. sc. Krželj. koja je i doktorirala na temi ekologije mora i ekoloških promjena u moru.

Činjenica je kako zbog klimatskih promjena dolazi do sve češćih epizoda većih količina oborina u kraćem vremenskom razdoblju što uzrokuje poplave, nagli porast vodostaja i riječnih dotoka, te plavljenja i izlijevanja lokalnih rijeka i potoka sa značajnim posljedicama na okoliš.

Sve to pogoršava kakvoću morske vode, gdje može doći do mikrobiološkog onečišćenja, izlijevanjem komunalnih otpadnih voda, a može doći i do promjene u eko-sustavu, pa i šteta u lokalnoj marikulturi.

Piše: Sandra Barčot/SD

OBAVIJEST Program preventivnih sistematskih pregleda namijenjen hrvatskim braniteljima

I ove godine Ministarstvo hrvatskih branitelja u suradnji s Ministarstvom zdravstva provodi program preventivnih sistematskih pregleda koji su namijenjeni svim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, pa tako i onima s područja Dubrovačko neretvanske županije.

Kako je poznato da je riječ o populaciji koja je, zbog svega proživljenog, podložnija raznim oboljenjima, išlo se u ovu akciju s ciljem što ranijeg otkrivanja onkoloških, kardiovaskularnih i drugih kroničnih nezaraznih bolesti, ali i skretanje pozornosti hrvatskim braniteljima na važnost ranog otkrivanja bolesti odnosno što ranijeg početka liječenja bolesti te motiviranje hrvatskih branitelja da aktivno sudjeluju u očuvanju, unapređenju i kontroli svog zdravlja.

Sistematski pregledi uključuju laboratorijsku dijagnostiku, ultrazvučne te specijalističke preglede, a obavljaju se u Općoj bolnici Dubrovnik.

Svi koji žele proći ponuđene preglede pozivaju se da se za sve dodatne informacije i prijavu obrate Područnoj jedinici Ministarstva hrvatskih branitelja u Metkoviću, Kralja Zvonimira 22 svaki radni dan u vremenu od 7-15 sati ili pozivom na broj telefona 020-690-040.

Preminuo je Nikola Vučković, autor grba i zastave Grada Metkovića i Domagojeva štita

Nikola Vučković, akademski kipar, slikar, ilustrator i dizajner iz Metkovića koji je živio i radio u Širokom Brijegu, preminuo je u 65. godini života.

Sa suprugom akademskom slikaricom Draganom Nuić-Vučković, inače profesoricom likovne umjetnosti u širokobriješkoj Gimnaziji fra Dominika Mandića, u obiteljskoj kući na Pecari držao je NV galeriju u kojoj su često organizirane brojne izložbe.

Nikola Vučković rođen je 5. siječnja 1956. godine u Metkoviću. Školu primijenjenih umjetnosti završio je u Splitu, a diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu 1980. u klasi prof. Alije Kučukalića. Bio je član HULU-a Split i ULUBIH-a.

Izradio je 11 spomenika i skulptura za javne prostore u Hrvatskoj i BiH. Autor je spomenika žrtvama Domovinskog rata Dubrovačko-neretvanske županije u Bistrini kod Slanog te spomenika žrtvama Drugoga svjetskoga rata župe Hrasno. Autor je grba i zastave grada Metkovića te velikoga i maloga štita kneza Domagoja, koji se dodjeljuju pobjednicima Maratona lađa na Neretvi. Povijesni izvor za grb Metkovića pronašao je u poznatome Katalonskom portulanu (peljaru) na kojemu je područje donje Neretve označeno zastavom s dva plava i dva bijela (srebrna) kvadrata.

Posljednjih nekoliko godina u skulpturi i reljefu u materijalu gipsu, gazi i žici obrađuje temu Kristove muke.

Izlagao je na mnogim samostalnim i skupnim izložbana u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji i Maleziji. Radio je kao redovni profesor kiparstva i kiparske tehnologije na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu te gostujući profesor kiparstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.

Zadnje objavljeno