-

S pregršt medalja iz Bola: Odlični rezultati metkovskih biciklista u XCO kupu Hrvatske

U subotu je u Bolu utrkom Na dva kola oko Bola završena sezona XCO kupa Hrvatske. Za Biciklistički klub Metković ovo je bila sezona za pamćenje. U konkurenciji 30 klubova osvojili su odlično četvrto mjesto.

Vito Prusac (U7) je u svom stilu dopedalao do drugog mjesta i srebrene medalje, a isti rezultat ostvario je i u ukupnom poretku XCO kupa.

Dominaciju u kategoriji U9 potvrdila je Iva Dominiković osvojivši zlatnu medalju isppred Cvite Talajić koja je bila srebrena. U ukupnom poretku XCO kupa u ovoj karegoriji naše cure su zauzele prve 3 pozicije i to redom Iva Dominiković, Erika Malezija i Cvita Talajić.

Kod dječaka u kategoriji U9 Jure Kuzman osvojio je srebrenu medalju ispred Antonija Krstičevića koji se okitio broncom. U ukupnom poretku ove kategorije Antonio Krstičević brončani, Jure Kuzman četvrti.

U kategoriji U 11 djevojčice Lucija Kuzman je osvojila brončanu medalju dok je Mara Talajić ciljem prošla kao četvrta. U ukupnom poretku kupa na postolje se kao bončana popela Lara Bokšić, Mara Talajić je četvrta, a Lucija Kuzman šesta.

U istoj kategoriji, ali za dječake, odličan je bio Mate Krstičević koji je osvojio brončanu medalju. Iza njega su ciljem prošli David Leontić kao četvrti, te Jure Vištica kao peti. U ukupnom poretku kupa Jure Vištica četvrti, ispred Mate Krstičevića i Davida Leontića koji su na petom, odnosno šestom mjestu.

U kategoriji U13 dječaci Marko Talajić je došao do bronce, a to mu je bilo dovoljno da osvoji drugo mjesto u ukupnom poretku XCO kupa.

Kategorija U15 dječaci Vinko Bulum osvojio je četvrto mjesto u ukupnom poretku XCO kupa, nažalost nije poradi bolesti mogao nastupit u Bolu.

U kategoriji Veteran B Dado Talajić je osvojio peto mjesto, a u ukupnom poretku kupa je deveti. Andreas Dominiković šesto mjesto kategorije rekreativac. Ova kategorija se ne boduje za XCO kup Hrvatske.

Veliku fotogaleriju iz Bola možete pogledati na FB stranici Biciklistički klub Metković.

STUDENCI U rijeci Studenčici pronađeno beživotno tijelo mlade djevojke

Beživotno tijelo 19-godišnje L.B. iz Mostara pronađeno je u nedjelju oko 19:00 sati u rijeci Studenčici u mjestu Studenci kod Ljubuškog, potvrdio je za Bljesak.info izvor iz MUP-a Županije Zapadnohercegovačke.

Tijelo je pronašao ribar, a iz rijeke su ga izvukli pripadnici Gorske službe spašavanja iz Ljubuškog i Čitluka. Očevid su izvršili policijski pripadnici Policijske uprave Ljubuški.

U tijeku je evakuacija tijela utopljenice u Studencima, Rijeka Studenčica. Na poziv HMP Ljubuski, i PU Ljubuski na…

Gepostet von Gorska služba spašavanja Ljubuški am Sonntag, 6. Oktober 2019

 

1. HRL Jug: RK Metković Mehanika upisao pravu pobjedu, i to u gostima kod Mornara

RK Metković Mehanika u drugom kolu 1. HRL Jug upisala je prvu pobjedu, i to gostujući u Crikvenici kod Mornara (27:28).

U nimalo lakoj utakmici Metkovci gotovo od početka imali prednost od nekoliko golova. Međutim, Mornar nije dopustio da to bude laka pobjeda, čak su u nekoliko navrata upjevali izjednačiti, ali ne i povesti. Na odmor se otišlo pri rezultatu 11:13 za Metković.

Veliku ulogu u pobjedi Metkovića ima je u vratar Željko Kozina koji je upisao 11 obrana te raspoloženi Rudolf Ćužić koji je postigao osam golova. Uz njega, tu su još bili Damir Mataga i Josip Bezer s po pet, Mihael Krešić s četiri, Jure Kozina i Domagoj Čule s po dva i Nikola Bartolović i Kristijan Marević s po jedan pogodak.

Kod gostiju najefikasniji bili su Oliver Lušić sa sedam, Ivan Čirjak sa šest i Marijan Car s pet pogodaka u mreži Metkovića.

U trećem kolu koje će se igrati 12. listopada u Metković dolazi riječka Kozala.

1. ŽNL: ONK Metković prekinuo pobjednički niz, u Kominu bez golova, a u Krvavcu čak pet

Danas je odigrano 3. kolo Prve županijske nogometne lige u kojem su bila čak četiri susreta s neriješenim ishodom.

U konavoskom derbiju u susretu Konavljanina i Slavena pala su tek dva gola, po jedan sa svake strane, kao i u susretu Smokvice i Župe dubrovačke. Onaj drugi između Sokola i Croatia prošao je bez golova, kao i susret Gusar i Žrnova u Kominu u kojem su gosti od 78. minute igrali s igračem manje. Zbog dva žuta kartona isključen je bio K. Redžepaj.

Golijada je danas bila u Krvavcu i kojoj je loše prošao Maestral koji je čak četiri puta vadio loptu iz svoje mreže, a tek jedom je to priuštio svom gostu Hajduk 1932 pogotkom Darka Jerkovića. Sudac Toni Babić je imao pune ruke posla, dodjelio je čak sedma opomena, dvije domaćim, a pet gostujućim igračima zbog oštrih startova, prigovora i povlačenja igrača.

ONK Metković je prekinuo uspješan niz iz prva dva kola. Neugodni Orebić je poveo 2:0 već do 28. minute, a Metkovci su uspjeli izjednačiti golom Nikole Jelčića u 37. minuti iz slobodnog udarca te u 55. minuti preko Josipa Plećaša. Imali su Metkovci i stativu u 65. minuti, ali su Orebićani u 80. minuti zabili pobjedonosni gol za 3:2. U 90. minuti su zbog nasrtaja isključeni Vladimir Ravlić (Orebić) i Tomislav Miletić (Metković).

Fotografija ŽNS Dubrovačko-neretvanski.

Raspored 4. kola koje se igra u nedjelju, 13. listopada:

  • Vela Luka: Hajduk 1932. – ONK Metković
  • Čibača: Župa dubrovačka – Orebić
  • Gruda: Slaven – ŠD Smokvica
  • Gabrili: Croatia – Konavljanin
  • Žrnovo: Žrnovo – Sokol
  • Krvavac: Maestral – Gusar

Fotografija ŽNS Dubrovačko-neretvanski.

PLOČE Udruga ‘Prvi hrvatski ročnik’ obilježila 28. obljetnicu ustrojstva prve ročne postrojbe u RH

Svetom misom u pločankoj crkvi, koju je predvodio don Ante Bitunjac, obilaskom grobova prerano preminulih pripadnika postrojbe i polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na gradskom groblju Laniština i kod spomenika poginulim braniteljima u Pločama, zajedno s predstavnicima gradske vlasti i braniteljske udruge, Udruga Prvi ročnik hrvatske vojske Ploče obilježila je 28. obljetnicu početka služenja vojnog roka kao Prva ročna vojska u RH, prenosi Rogotinski portal.

Podsjetimo, 5. listopada 1991. osnovana je 1. satnija mornaričko-desantnog pješaštva HV-a, odnosno HRM-a, u sklopu Ratne luke u Pločama. Bila je to prva postrojba koju je utemeljio HRM, prema zapovijedi admirala Svete Letice od 28. rujna 1991. Postrojba je bila sastavljena od 48 novaka s područja tadašnje općine Ploče, generacije 1972./73. godine. Svečanu prisegu položili su u Pločama 8. prosinca 1991. Za prvoga zapovjednika postrojbe imenovan je Vlaho Orepić, a zapovjednici vodova bili su Željko MatkovićMartin Nikolac i Željko Nikolac-Galac. Prvi ročnici HV-a te 1991. bili su smješteni u pločanskoj vojarni Sidrište, gdje ih je pločanski župnik don Petar Mikić prvih dana listopada i blagoslovio, u sklopu blagoslova prve vojarne u Hrvatskoj.

Vrijedno je podsjetiti se imena prvih hrvatskih ročnika, oni su: Josip Barbir, Joško Barbir, Robert Barbir, Zvonimir Batinović, Ante Beader, Perica Bebić, Nediljko Bogunović, Tomislav Borić, Zlatko Bošković, Frano Božić, Jurica Butigan, Zvonimir Dropulić, Valter Dugandžić, Leo Franić, Zoran Franić, Marijo Gradac, Goran Grbavac, Toni Grgurinović, Dragan Jelčić, Vjekoslav Jerković, Joško Jovica, Darko Kačić – Miošić, Mario Korljan, Nedjeljko Kušurin, Ernesto Lutman, Ante Marinović, Romano Marinović, Zoran Marinović, Damir Marković, Dragan Martić, Ivo Medak, Tomislav Medak, Mate Ostojić, Vedran Perić, Andrej Puljan, Matko Radonić, Mate Roso, Matko Sinković, Mario Stanković, Mario Šetka, Marinko Štrbić, Ozren Štrbić, Damir Šunjić, Slaven Šunjić, Dalibor Tomašević, Stašek Veža, Dario Žderić i Jurica Žderić.

‘Leptirići’ šetnjom obilježili Svjetski dan cerebralne paralize

Danas u popodnevnim satima članovi Udruge  cerebralne i dječje paralize doline Neretve Leptirići  šetnjom uz Neretvu obilježili su Svjetski dan cerebralne paralize.

Njihovu pozivu su se odazvali i sugrađani, zamjenica župana Žaklina Marević, gradonačelnik Dalibor Milan.  Nakon šetnje druženje je nastavljeno uz domjenak  u prostorijama Udruge.

 

Vlada je prihvatila sve zahtjeve sindikata. Što se sve sad mijenja s mirovinama?

NAKON što je premijer Plenković objavio da vlada prihvaća sve zahtjeve sindikata okupljenih oko referendumske inicijative “67 je previše”, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava krajem rujna objavilo je u javnom savjetovanju Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

U tom su nacrtu u potpunosti ugrađeni zahtjevi referendumske inicijative. Istovremeno, u javnom savjetovanju su i izmjene Zakona o radu (ZOR), odnosno članka 112. tog zakona koji govori o načinima prestanka ugovora o radu. I dok ZOR danas kaže da, među ostalim, ugovor o radu prestaje kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore.  Za one koji ne žele u mirovinu sa 65 godina, ubuduće će ugovor o radu prestati kada radnik navrši 68 godina života i 15 godina mirovinskog staža, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore.

Vlada prepisala sindikalne zahtjeve

Oba zakona u javnom savjetovanju nalaze se 15 dana, do 8. listopada, nakon čega će ih Vlada uputiti u hitnu saborsku proceduru kako bi se nova pravila počela primjenjivati s prvim danom iduće godine. To znači da će se od iduće godine u mirovinu odlaziti sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a u potpunosti se odustaje od postupnog podizanja dobi za umirovljenje na 67 godina života, prenosi Faktograf.

Kako su sindikati tražili, razdoblje u kojem će žene moći ostvarivati pravo na starosnu mirovinu s nižom dobnom granicom produljuje se do 2029. godine. Prema aktualnom mirovinskom zakonu, izjednačavanje žena s muškarcima za odlazak u mirovinu sa 65 godina završava s krajem 2026 godine, a nakon toga kreće prijelazno razdoblje u kojem se i ženama i muškarcima podiže dob umirovljenja, kako bi od 2033. svi u starosnu mirovinu odlazili sa 67 godina.

Od početka iduće godine do 31. prosinca 2029. godine, propisana starosna dob za starosnu mirovinu za žene, svake godine povećavat će se za tri mjeseca (umjesto četiri) „uz iznimno povećanje od dva mjeseca u 2020. u odnosu na 2019. godinu“. Od prvog dana 2030. godine i žene i muškarci ostvarivat će pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima – navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Radi usklađivanja s predloženim produljenjem prijelaznog razdoblja izjednačavanja uvjeta za starosnu mirovinu žena u odnosu na muškarce, predlaže se i produljenje razdoblja u kojem se osiguraniku-ženi koja prvi put stječe pravo na mirovinu i ima najmanje 35 godina mirovinskog staža, povećava polazni faktor za određivanje starosne mirovine.

U prijevremenu mirovinu sa 60, maksimalno umanjenje mirovine od 12 posto

U prijevremenu starosnu mirovinu, moći će se ići s navršenih 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Osim toga, pravo na prijevremenu starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika osiguravat će se s navršenih 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju.

Nadalje, polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine se smanjuje sa sadašnjih 0,3 posto na 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu. To znači da bi radniku koji u mirovinu ode pet godina prije no što ostvari uvjete za punu starosnu mirovinu, mirovina trajno bila umanjena za 12 posto (umjesto sadašnjih 18 posto).

Istodobno, predlaže se prijelazno razdoblje od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2029. godine u kojem se postupno izjednačavaju uvjeti za prijevremenu starosnu mirovinu za osiguranike-žene s uvjetima za osiguranike-muškarce. Tako će se povećavanje starosne dobi i mirovinskog staža za žene smanjiti sa četiri na tri mjeseca svake godine (uz iznimno povećanje od dva mjeseca u 2020. u odnosu na 2019. godinu). Od siječnja 2030. godine i muškarci i žene stječu pravo na prijevremenu starosnu mirovinu sa navršenih 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

Trošak za mirovine u ovoj godini 19,7 milijuna kuna veći

Za isplatu mirovina mjesečno je potrebno nešto više od 3,37 milijardi kuna, što je godišnje gotovo 40,1 milijarda kuna. Ti troškovi, prema predviđanjima resornog ministarstva, dodatno će rasti zbog izmjena mirovinskog zakona u skladu sa zahtjevima referendumske inicijative „67 je previše“. Tako bi dodatan trošak proračuna u ovoj godini iznosio 19,7 milijuna kuna, dok bi trošak u idućoj godini rastao na 73,9 milijuna kuna „zbog izmjena uvjeta za stjecanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu, izmjene uvjeta za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika te manjeg umanjenja prijevremene starosne mirovine po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu“.

Iz istog razloga, navodi se u obrazloženju zakonskih izmjena, smanjili bi se prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske za 9,2 milijuna kuna u idućoj te 34,9 milijuna kuna u 2021. godini.

No, „održivost cjelokupnog sustava socijalne sigurnosti u okviru promjena u sustav mirovinskog osiguranja“, trebale bi osigurati izmjene ZOR-a, odnosno mogućnost produljenja radnog odnosa i tri godine nakon stjecanja dobnih uvjeta za starosnu mirovinu. Radnik koji ne želi raditi do 68 godina, što će mu od iduće godine biti omogućeno izmjenama ZOR-a, „kao i do sada može raskinuti radni odnos“.

Osim osnovnog mirovinskog zakona i ZOR-a, u postupku izmjena su i Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, svi kako bi se uskladili s budućim odredbama ZOR-a i mogućnošću ostanka na tržištu rada do 68 godina života. Iz istog razloga mijenjat će se i Zakon o državnim službenicima te Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi.

Dio umirovljenika, međutim, ostat će uskraćen. Svima koji su ove godine otišli u prijevremenu mirovinu ona je umanjena za 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, a najviše 18 posto za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu. Riječ je o 5.886 umirovljenika koji su pravo na prijevremenu mirovinu stekli od početka ove godine do kolovoza. S obzirom na to da se predloženom izmjenom mirovinskog zakona uvažavaju isključivo zahtjevi sindikata koji su prikupili, nakon provjere, vjerodostojnih 708.713 potpisa potpore građana, u dublje diranje zakonskih odredbi se nije išlo, piše Faktograf.

Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona traje do utorka.

Mlada novinarka Zrinka Medak proučavala ulogu medija u brendiranju manifestacije Maratona lađa

Otvorena i komunikativna Kominka Zrinka Medak, nakon završenog studija novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu odlučila se vratiti u rodnu dolinu Neretve u kojoj bi željela ostati i raditi te tako biti promjena u društvu, promjena u svojoj okolini.

„Smatram za sebe da sam dosta otvorena i komunikativna osoba. To jako bitno i važno za mene kao novinarku. Upravo se kroz takvu socijalnu dimenziju kroz novinarstvo može pomoći ljudima. Svima nam je jasno, mediji u Hrvatskoj i Svijetu imaju značajnu moć“ – ističe mlada novinarka Zrinka Medak.

Osim toga Zrinka nam u razgovoru ističući negativnosti nadodaje kako je novinarstvo izuzetno podcijenjeno zanimanje.

„Novinari moraju raditi za dobrobit društva, upravo zbog onih novinara koji imaju druge motive, ostali kvalitetni novinarski kadar pati“ – zaključuje Zrinka.

Tijekom studiranja Zrinka Medak se praktično usavršavala na fakultetskim novinama „Global“. Rekla nam je da fakultet studentu ipak ne daje dovoljno praktičnog naspram teorijskog znanja, što je zasigurno korijeniti problem brojnih fakulteta u Hrvatskoj.

 „Maraton lađa – uloga medija u brendiranju manifestacije“

Svoj diplomski rad pod nazivom  „Maraton lađa – uloga medija u brendiranju manifestacije“ posvetila je spomenutoj manifestaciji Maratona lađa na Neretvi. Događaj na koji iz godine u godinu dolazi sve manje gostiju.

„To je za mene tužno jer u Maratonu lađa vidim veliki potencijal koji nije niti polovično iskorišten. Istraživala sam kako je Maraton lađa predstavljen u najvećim hrvatskim portalima  te sam izabrala vremensko razdoblje od 2008. do 2018. godine“ – otkriva Zrinka Medak.

Proučavajući objavljivačku politiku najvećih portala u Hrvatskoj, Zrinka je u jednoj od hipoteza svog diplomskog rada zaključila da se mnogo više piše o političarima koji posjete drugu subotu u kolovozu Maraton lađa na Neretvi, nego o konkretnom događaju koji je taj dan središnji turistički događaj u cijeloj zemlji.

„Maraton lađa ima jako veliki problem brendiranja, u velikih medijima se prije Maratona lađa objavi mali broj članaka, glavne informacije dobivamo tek na dan Maratona lađa, a tada je već kasno za privući posjetitelje. Što se tiče promocije, to je na žalost isto na vrlo niskoj razini. Puno bolje zaslužuje Maraton lađa, ipak je to brend koji traje preko dva desetljeća i za koji čitava dolina Neretve živi cijelu godinu“ – ističe Zrinka u hipotezi vezanoj za njezin diplomski rad.

Zrinka zaključuje da je Maraton lađa „manjkavo“ brendiran, te smatra da je nužno angažirati osobu koja bi samo radila PR vezan za ovu manifestaciju i ovaj veliki neretvanski i hrvatski brend.

Loša promocija manifestacije

„Bitno je raditi na najavi, plakatima, reformirati promociju jer jasno je, vjerujem građanima, pa i  svima nama, ovo ne ide na dobro. Nadam se da je to vidljivo, zato trebamo nešto poduzeti“ – ističe mlada novinarka Zrinka te nadodaje: „Ja sam upravo zbog toga željela napisati svoj diplomski rad.  Zbog svoje ljubavi prema Neretvi i Maratonu lađa za kojeg i ja živim cijelu godinu. Mislim da nema te Neretvanke, Neretvanina kojeg ne dotaknu sve negativnosti organizacije, i konkretno loše promocije zbog koje Maraton lađa na Neretvi iz godine u godinu sve više trpi i samim time pada u očima gostiju i neutralnih promatrača“ – zaključuje Medak.

Vjeruje da će nakon svega, njezin rad potaknuti pozitivnu promjenu, koju želi i očekuje te se nada da ćemo barem male korake te promjene vidjeti već sljedeće ljeto na novom Maratonu lađa.

Na kraju razgovora nam je otkrila da se nakon fakulteta u Zagrebu odlučila vratiti u rodni Komin, sigurna je i smatra da će doprinijeti kroz svoj angažman, kroz novinarsku ljubav poboljšanju i Maratona lađa i životu ljudi dolini Neretve. Svjesna moći medija, želja joj je biti promjena, upravo kroz medije!

Na Malom Prologu proslavljen blagdan Gospe Ružarice-Gospe od Ružarja

Prve nedjelje u listopadu na Malom Prologu slavi se blagdan Gospe Ružarice-Gospe od Ružarja zaštitnice mjesta. Svetu misu na platou ispred istoimenene crkvice s  župljanima župe Otrić-Stuge i proložanima predvodio je župnik don Domagoj Jelača. Na početku svete mise održana je procesija s kipom Gospe od Ružarja oko crkve koja je, nedavno uređena radom i odricanjem župljana. Procesija je obnovljena prije dvije godine nakon četrdeset godina stanke. Za ovu prigodu fasada crkve je ispjeskarena te je zasjala u novom ruhu. Nakon svete mise nastavljeno je zajedničko druženje župljana uz domjenak a ugodnoj atmosferi pridonio je i lijep sunčan dan.

Blagdan Gospe od Ružarja slavi se inače 7.listopada a seže u XVI.stoljeće kada se Europa našla usred turskih osvajanja. Papa Pio V. Pozvao je 1569.g. kršćanski svijet na molitvu svete krunice, a blagdan Gospe od svete krunice uspostavio je papa Pio V. na spomen i zahvalu nakon kršćanske pobjede nad Turcima kod Lepanta 7.listopada 1571.godine kada je ujedinjena kršćanska mornarica porazila tursku flotu.

FOTO Svečanom misom završena proslava jubileja ‘300 godina Župe sv. Ilije proroka’

Svečanim misnim slavljem kojega je predslavio mons. Marin Barišić, nadbiskup i metropolit splitsko makarski, u suslavlju s nadbiskupom Martinom Vidovićem, provincijalom Provincije Presvetoga Otkupitelja fra Markom Mršom, svećenicima Neretvanskog dekanata i onima rodom iz Neretve, završila je desetodnevna proslava velikog jubileja – 300 godina Župe sv. Ilije proroka u Metkoviću.

Na početku nadbiskup Marin je pozdravio sve prisutne vjernike, među kojima i predstavnike građanskih vlasti. Prisutan je bio i metkovski paroh Boris Čolović.

Pjevanjem je misno slavlje uveličao Mješoviti župni zbor pod ravnanjem s. Mile Deak. Na kraju mise, fra Ante Crnčević je pročitao pozdrav kardinala Josipa Bozanića koji je bio spriječen predvoditi današnje slavlje zbog sudjelovanja na kardinalskom konzistoriju u Vatikanu. Vjernicima se obratio i provincijal fra Marko Mrše te župnik fra Ante Bilokapić je na svemu zahvalio ponajprije Svemogućem Bogu, Blaženoj Djevici Mariji i svima koji su sudjelovali ili na drugi način doprinijeli obilježavanju ovoga velikog jubileja Župe sv. Ilije proroka u Metkoviću.

Foto: Župa sv. Ilije proroka Metković

Homilija mons. Marina Barišića na misi povodom 300 godina Župe sv. Ilije proroka u Metkoviću

Draga braćo i sestre,

svečanim misnim slavljem radosno i zahvalno slavimo tristotu obljetnicu utemeljenja i života naše župe sv. Ilije u Metkoviću. Ovaj jubilej danas slave s nama i svi oni čiji je život bio utkan u ovo vrijeme, a sada se raduju s nama iz vječnosti – punine vremena. Ovih tristo godina satkano je od rađanja i umiranja, radosti i žalosti, nadanja i stradanja, obilja i oskudice, poplava i suša, bolesti i ratova, osvajača i nasilnika, želja, slobode i pravde, tolikih zima i ljeta. Bila su to teška, burna i nemirna vremena. Nešto od toga je zapisano, nešto pamćenjem prenašano i sve to iskustveno proživljeno. No, u svoj toj složenoj različitosti i nesigurnosti vremena, naši djedovi i bake, očevi i majke, osjećali su se ponosni, zaštićeni, štoviše bogati… Bogati jer su živjeli u istini vjere da je sam Bog u punini vremena iz ljubavi prema nama ušao u naše vrijeme i radi nas i našega spasenja čovjekom postao. Živjeli su u uvjerenju da smo u Isusu Kristu obdareni svakim blagoslovom zemaljskim i nebeskim. Bili su ponosni i zahvalni Bogu Ocu što smo njegovi posinjeni sinovi i kćeri, a međusobno braća i sestre. Uza sve poteškoće ostali su nepokolebljivi i vjerni Bogu.

Upravo kao vjernici, pouzdavajući se u Božju ljubav, milosrđe i pravdu, u svojim nevoljama, a osobito  u ratovima, nasilju i nepravdama, i oni su poput proroka Habakuka postavljali pitanje: Zašto Gospodine…? Dokle Gospodine? (Hab 1, 2-3). Ovo dokle, bio je znak njihove vjere da je zlo ograničeno i pobijeđeno Kristovom ljubavlju, njegovom smrću i uskrsnućem, a dobro trajno ostaje. Svjesni da je u Isusu Kristu vječnost zahvatila naše vrijeme, svaku godinu od ovih tristo godina nazivali su: ljeto Gospodnje – ljeta Gospodnjega…! Na tom tragu vjere naših otaca i majki, slavimo danas tristotu obljetnicu župe sv. Ilije u Metkoviću – ljeta Gospodnjega 2019. Ovo ljeta Gospodnjega znači s Kristom, a ne poslije Krista.

Vjera u Boga i ljubav prema bližnjima uvijek je bila prepoznatljiva vrlina, ne samo grada Metkovića nego i čitave Neretvanske doline, plodne duhovnom i poljoprivrednim kulturama. Tako ova plodna vjernička župna zajednica, natapana milošću Božjom i svjedočanskim življenjem tolikih generacija i pojedinaca, mogla je dati obilat urod za našu Crkvu, narod i društvo. Ne umanjujući vrijednost drugih poziva i poslanja, želio bih spomenuti samo neke duhovne mladice tri-stoljetnog hrasta župe svetog Ilije u Metkoviću: mučenika biskupa Josipa Carevića – ubijena od partizana 1945; oca fra Stanka Petrova – duhovnika, pisca i znanstvenika; oca fra Nikolu Gabrića – profesora i ljubitelja starina; monsinjora Fabijana Veraju – podtajnika kongregacije za proglašenje svetih. U Metkoviću je djelovao i mučenik don Rade Jerković – kateheta mladih. Tu je devet živućih redovnika i svećenika iz ove župne zajednice. A osobiti ponos župne zajednice svetog Ilije, grada Metkovića, Neretvanske doline i čitave domovine Hrvatske, jest sluga Božji, isusovac otac Ante Gabrić, pojam i primjer misionara, koji je dugi niz godina naviještao Radosnu vijest braći i sestrama u Indiji. Bio je misionar i u svojoj Hrvatskoj jer za vrijeme bezbožnog ateizma, nekoliko puta navraćao je u svoju Neretvu i Hrvatsku. Puno su nam značili njegovi pohodi, njegove riječi i primjer svetačkog života. Ljeta Gospodnjega 1978, bio je povijesni događaj za grad Metković, jer je sa ocem Antom ovdje bila i najveća misionarka, danas sveta majka Tereza.

Duhovna zvanja ove župe plod su molitve, rada i života u obitelji, kao i tolikih vrijednih župnika – otaca franjevaca naše provincije Presvetog Otkupitelja, koji pastoralno vode ovu župu od samog njenog utemeljenja 1719 godine. Neki od živućih župnika i kapelana prisutni su i na ovom slavlju. Poznato je da su svećenici iz drugih sredina teško dolazili u Neretvu, a još teže odlazili iz Neretve. Ovaj narod Neretve puno je primio od svojih duhovnika, ali isto tako i sami svećenici duhovno su se obogaćivali i rasli zajedno sa svojim narodom i za svoj narod.

U životu i radu župne zajednice sv. Ilije, veliki doprinos dala je i prisutnost sestara družbe Maloga Isusa koje nam je rijeka Neretva donijela iz Bosne i Hercegovine – Sarajeva 1912 godine. U takvom kršćanskom ozračju rađale su se generacije, živjele i umirale. Vjera se živjela u obitelji, crkvi, na radu u polju, susjedstvu i gradu. Uvijek se svoje držalo, a tuđe se poštivalo. Grad Metković i dolina Neretve nikada nisu bili plodno tlo za strane ideologije. Za vjeru u Boga, za zdravu ljubav prema Domovini i svakom čovjeku, toliki su osobno platili i ostavili divan primjer ljudskosti i vjere. Sjećamo se iz tih vremena osobito jednog profesora glazbe kao i onog natpisa na školskoj ploči: sretan Božić, te kažnjene generacije maturanata. A ja se uvijek rado sjetim i jedne anonimne starice, anonimne meni a ne Bogu.

Braćo i sestre, vjera život znači! Ne možemo bez vjere! Kršćanska vjera obilježila je našu prošlost, prožima našu sadašnjost, određuje naš identitet, oblikuje našu kulturu i otvara nam budućnost. Naši djedovi i bake, očevi i majke kao najveće svoje bogatstvo predali su nam vjeru u Boga. Vjera je pratila rađanje, ulazak u ovaj svijet i prijelaz iz ovoga svijeta; početak i završetak radova u polju; osvjetljavala je odnose u obitelji i društvu, te bila izvor kulture i umjetničkih ostvarenja. Dakako, vjera nije samo tradicija i prošlost nego i milost, naš osobni susret s Gospodinom. Vjera utjelovljuje nadu, čini je prisutnom – vidljivom. Vjerujemo Bogu Ocu koji nam je pokazao svoju ljubav u Isusu Kristu. Vjera je poput sjemena koje u sebi nosi snagu života, rasta – stabla. Življena i svjedočka vjera čini nemoguće, uklanja dud – murvu naše umišljenosti i oholosti; premješta i mijenja brdâ; brdâ svađa, podjela i neprijateljstva  u mir, pomirenje i zajedništvo.

Stoga, duboko svjesni važnosti vjere za život, učenici mole Isusa: Gospodine, umnoži nam vjeru (Lk 17, 5). A sveti Pavao svjestan izazova i problema koje sredina i život donosi, poziva mladog učenika Timoteja, da raspiri u sebi milosni dar vjere koji je primio krštenjem a praćen u svom odrastanju primjerom  života svoje bake i majke. Isus često u evanđelju naglašava: Vjera te tvoja spasila! Vjera nas doista spašava, premješta brdâ i daje nam snagu da izdržimo i pod križem i na križu života. Samo iz osobne, življene vjere imamo pravo postaviti ono pitanje: Zašto i dokle Gospodine? Prisjetimo se da je od diktature do naše slobode prošlo 50-ak godina, a isto toliko od onog takozvanog neprijateljskog i opasnog za narod natpisa na ploči: sretan Božić do prijateljske prisutnosti vjeronauka u našim školama. A zar i nama Gospodin ponekada ne uzvraća isto pitanje: Zašto tako, dokle sinko?

Draga braćo i sestre, vjera je poput zrna koje u sebi nosi snagu života. Vjera traži plodan teren u nama i među nama. Plodan teren znači osobna i obiteljska molitva, slušanje riječi Božje, sudjelovanje na nedjeljnom euharistijskom slavlju u svojoj župnoj zajednici, življenje i svjedočenje vjere u javnom i društvenom prostoru odgovorno zauzimajući se za pravdu i opće dobro. Ako se zapustimo, naš život – osobni, obiteljski i društveni, postat će poput neobrađenog i zapuštenog vrta, gdje divlje guši i ugrožava pitome kulture. Dosta je samo godina dana da nam se to dogodi s vrtom, a život možemo ugroziti i urušiti još u kraćem vremenu. Stoga, danas dok slavimo ovaj jubilej, zahvalni Bogu i našim djedovima i bakama, očevima i majkama, nameću nam se neka pitanja. Tko smo? I gdje smo mi? Jesmo li i kakvi smo kršćani? Jer ako nedostaje radnih mjesta, a broj praznih školskih klupa se povećava, ponegdje sve su prazniji i banci u nekim župnim zajednicama, ako nam mladi i obitelji odlaze iz plodne Neretvanske doline u druge sredine, Kaliforniju, a ovdje može biti prava Kalifornija, pitanje je koliko je naša vjera živa, svjedočka, utjelovljena. Ova pitanja se nameću sama od sebe, jer vjernik ne gleda samo na prošlost nego je prije svega okrenut Božjoj i svojoj budućnosti. Zašto sve ovo i dokle Gospodine?

Dragi vjernici i građani grada Metkovića, dok slavimo naš jubilej, podsjećam vas da ova župa ima svoga titulara i zaštitnika svetog Iliju. Prorok Ilija u svome vremenu pozivao je suvremenike i svojim životom i imenom. Ilija – Elijahu znači Bog je Bog i moj Bog je Jahve, znači osobnu ispovijest vjere i navještaj drugima. Ilija je izabrao između Jahve i idolâ, Bog je Bog! Istine nad ovom nema istinom! I mi se danas nalazimo pred istim sudbonosnim izborom. Ali, Nema uistinu pod nebom drugoga imena dana ljudima po kojemu se možemo spasiti (Dj 4, 12). Blago vjere predali su nama naši preminuli članovi obitelji i generacije ove župne zajednice. Raspirimo dar vjere, dar života – u sebi, u svojoj obitelji i zbog novih naraštaja. Danas i svaki novi dan, iskreno zamolimo Onoga komu su se obratili učenici: Gospodine, umnoži nam vjeru! Učini nas živima i životvornima! Njemu jedinome neka je slava i čast, sada i u vijeke vjekova! Amen!

Zadnje objavljeno