-

300 GODINA ŽUPE Održan je okrugli stol o povijesti župe, proroku Iliji, djelovanju redovnika i običajima

Večeras je u Galeriji GKS-a održan okrugli stol povodom jubileja 300 godina Župe sv. Ilije na kojem su govorili metkovski vjeroučitelji. Prije toga je u crkvi sv. Franje Asiškog na Kladi sv. misu predvodio fra Ilija Mikulić.

Mirela Raguž je iznijela povijesni presjek Župe sv. Ilije s naglaskom na burna vremena s kraja 17. i na početku 18 stoljeća kada je Župa i osnovana 1719. godine. Ukratko je predstavila i crkve na području Župe.

Tomislav Medak je u nadahnutom govoru iznio zanimljive podatke o starozavjetnim prorocima s posebnim osvrtom na djelovanje proroka Ilije koji je i patron naše župe. Svoj govor je zaključio da se u bitnom Ilijino vrijeme i danas ponavlja te da biti zahvaćen Ilijinim duhom znači biti zahvaćen Božjim Duhom koji izabranima daje govoriti istinu u zgodno i nezgodno vrijeme. A ljudi protivnih Istini bilo je i bit će u svakom vremenu.

Rosanda Lovrić se dotakla paraliturgijskih običaja u našoj župi u što prvenstveno spadaju žudije, odnosno običaji čuvara Kristova groba koji su u Metković došli zaslugom Ante Gluščevića 1857. godine. Predstavila je i povijest župskih zborova, neke liturgijske pučke napjeve, osobito staru metkovska pučku pjesmu Prosti, moj Bože koja se pjeva u Velikom tjednu.

Ivan Menalo, koji je bio i moderator okruglog stola, govorio je o redovništvu u Neretvi. Naglasio je pastoralno djelovanje franjevaca provincije Bosne Srebrene iz samostana Zaostrog, uz koje je vezan i sam osnutak metkovske župe 1719. Naglasio je njihovu požrtvovnost u nimalo lakim stoljetnim okolnostima između različitih svjetovnih vladara i naroda tvrde šije.Ukratko je predstavio djelovanje Služavki Maloga Isusa koje su u Metkoviću prisutne od 1912. Na kraju se osvrnuo na jednog od najvećih sinova Neretve o. Antu Gabrića.

U programu su nastupile i dvije učenice iz OŠG Metković: na klaviru je svirala Ena Gutić a na flauti Ana Sušak.

Sutra je na rasporedu sedmi dan proslave 300 godina Župe sv. Ilije koji će biti u znaku franjevaštva i FRAMA-e. Misu na Kladi u 18 sati predvodit će fra Perica Maslać. Nakon mise bit će program Večer franjevaštva kojega je pripremila metkovska Franjevačka mladež. Bit će to ujedno uočnica sv. Franje čiji blagdan ćemo proslaviti u subotu, 4. listopada.

Ima ih i u Jadranu! Fotografija ogromne lignje od 25 kilograma

Jeste li znali da u Jadranu žive lignje vrste Thysanoteuthis rhombus, koje narastu do metra dužine i mogu težiti čak 30 kilograma? Na Podvodnom.hr tvrde da je tako te da su se primjerci ‘dijamantne lignje’, doduše ne takvih proporcija, u nas već hvatali, a neki od pratitelja njihove Facebook stranice to su potvrdili. Na službenom ‘fejsu’ objavljena je i fotografija primjerka ulovljenog u Grčkoj, teškog, kako je ustvrdio autor fotografije, čak 25 kilograma. Taj podatak izazvao je živu diskusiju među članovima, a mnogi su se i zapitali nije li tako velika lignja previše žilava da  bi se moglo uživati u njoj.

A mi nismo bili lijeni malo provjeriti i našli smo podatak da je primjerak ove vrste ulovljen, prema službenim podacima, u prosincu 2006. godine u sjevernom Jadranu. Točnije, kod otočića Dolfin, nenaseljenog otočića u Kvarneriću, zapadno od najsjevernijeg mjesta otoka Paga. Ulovljen je peškafondom, na dubini od oko 10 metara i težio je 1272 grama. Bio je to muški primjerak, a plašt mu je bio dug 346 milimetara. Je li bio ukusan vjerojatno nikad nećemo doznati jer završio je u malakaloškoj zbirci Prirodoslovnog muzeja u Rijeci.

‘Lignja od 25 kg ulovljena u Grčkoj. Čim smo je objavili znači da se može uloviti u Jadranu, odnosno već se lovila kod nas samo ne ovoliko velika, za sada. Radi se o vrsti lignje (Thysanoteuthis rhombus), bez lokalnog naziva, ako ćemo prevesti strane nazive zvala bi se dijamantna lignja. Inače vas molimo da nam dojavite ulove neobičnih vrsta ali ovaj put to ne moramo kazati jer sigurno će se čuti o tome. Tko ne bi odolio pohvaliti se takvim ulovom?’, stoji uz fotografiju.

Lignja od 25 kg ulovljena u Grčkoj. Čim smo je objavili znači da se može uloviti u Jadranu, odnosno već se lovila kod…

Gepostet von Podvodni.hr am Montag, 30. September 2019

 

Uključio se ‘meteoalarm’ za cijelu Hrvatsku: najavljeno grmljavinsko nevrijeme s jakim vjetrom….

Državni hidrometeorološki zavod, odnosno Meteoalarm, izdalo je upozorenje na ekstremne vremenske uvijete za područje cijele Hrvatske koje vrijedi od večeras do kraja četvrtka.

Za područje od Istre do srednje Dalmacije izdano je narančasto upozorenje: lokalno moguće grmljavinsko nevrijeme, najjači udar vjetra 55-90 km/h, količina oborine 20-50 mm.

Za južnu Dalmaciju izdano je žuto upozorenje sa slejdećim obrazloženjem: Lokalno izraženiji pljuskovi s grmljavinom, najjači udar vjetra 55-85 km/h, količina oborine 20-60 mm, postoji vjerojatnost grmljavine.

Žuto upozorenje je izdano i za ostatak Hrvatske: lokalno obilna kiša s grmljavinom, a postoji mogućnost za bujične poplave, količina oborine do 30 mm.

 

Obilježavanje Međunarodnog dana starijih osoba

Jučer je u prostorijama Doma za starije osobe i rehabilitaciju obilježen Međunarodni dan starijih osoba.  Dio je to projektnih aktivnosti udruge DOBRA kroz projekt Za veselu starost br. 3. Projektom Za veselu starost br. 3  želi se potaknuti sudjelovanje starijih osoba na tjelovježbu što je osim zdravstvenog jedan od načina njihove socijalne integracije čime će se i unaprijediti kvaliteta njihovog života.

Prilikom obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba korisnici su imali priliku kroz Organizaciju radionice VJEŽBAJ educirati se o zdravom stilu života. Kroz edukaciju o važnosti tjelovježbe u njihovoj dobi, upoznali su se i sa važnostima tjelovježbe za starije i nemoćne osobe i na taj način potaknuli ih da postanu aktivniji jer godine nisu izlika za neobavljanje fizičkom aktivnosti.Partneri na projektu su Dom za starije osobe i rehabilitaciju Metković, te udruga Otac Ante Gabrić iz Metkovića. Projekt financira Grad Metković.

MALI PROLOG Pronađeno gotovo 1000 sjemenki indijske konoplje

U ranim jutarnjim satima, 2. listopada, izlaznoj graničnoj kontroli na MCGP Mali Prolog, pristupilo je osobno vozilo njemačkih nacionalnih oznaka kojim je upravljao 41-godišnji hrvatski državljanin.

Tijekom granične kontrole, policijski službenici Policijske postaje Metković u suradnji s djelatnicima carine, u prtljažniku vozila pronašli su 37 kutijica s ukupno 985 sjemenki indijske konoplje. Također je pronađena plastična vrećica u kojoj se nalazilo 50 komada sim kartica VIP.

Foto: Ilustracija

Vozač je uhićen te će, uz kaznenu prijavu za kazneno djelo neovlaštena proizvodnja i promet drogama, tijekom dana biti predan pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave.

Susjedi dodatno utvrđuju južnu granicu: zapošljavaju 250 graničnih policajaca

Direktor Granične policije BiH Zoran Galić pojasnio je u utorak kako će nakon školovanja u Agenciji za stručno usavršavanje u Mostaru ta policijska agencija dobiti 100 policajaca te zahvaljujući suglasnosti Vijeća ministara još dodatnih 150 policajaca i deset mlađih inspektora, prenosi Čapljinski portal.

Pozitivan iskorak u rješavanju evidentnog nedostatka policijskih službenika Granične policije BiH okončanje je natječajne procedure za prijem X. klase kadeta GPBiH koji će uskoro započeti školovanje u Agenciji za stručno usavršavanje u Mostaru, a po čijem okončanju ćemo imati još 100 službenika u činu “policajac”, kazao je Galić.

Direktor Granične policije zahvalio je Vijeću ministara BiH koje je dalo suglasnost da ta policijska agencija poduzme potrebne aktivnosti i pokrene odgovarajuće procedure u cilju zapošljavanja još 150 službenika u činu “policajac” i deset u činu “mlađi inspektor”, što će, kako kaže, biti zaokruženo i odlukom ovog tijela izvršne vlasti.

NOVA VIZIJA Od poljoprivrede bi se moglo dobro živjeti, ali treba posložiti ovih šest ključnih stvari…

Hrvatska poljoprivreda će se do 2030. udvostručiti, odnosno rast će za 14 milijardi kuna te će ukupna vrijednost proizvodnje dosegnuti 30 milijardi kuna. Vizija je to tima stručnjaka koje je okupila konzultantska kuća Smarter, a koju su iznijeli na predstavljanju dokumenta Prikaz stanja u hrvatskoj poljoprivredi prvog dana listopada, piše Tportal.

Analiza pokazuje porazne trendove u gotovo svim poljoprivrednim sektorima. Vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje od 2008. do 2018. godine smanjila se s 22,5 na 16 milijardi kuna, a u razdoblju od ulaska u EU vrijednost poljoprivredne proizvodnje smanjila se za oko 3,5 milijardi kuna i stagnira.

dr. sc. Ivo Grgić, Denis Matijević

Hrvatska u većini sektora nije samodostatna te ima značajan prostor za rast na vlastitom tržištu. Stupanj samodostatnosti je oko 70 posto, a u nekoliko sektora poljoprivredne proizvodnje postoji i izvozni potencijal koji nije iskorišten.

– Iznesene procjene pokazuju trend rasta prinosa i proizvodnje ratarskih kultura, dok svi ostali sektori, pogotovo oni s većom dodanom vrijednošću, imaju negativan trend. Tako su kulture poput voćarstva, povrtlarstva i stočarstva, koje bi mogle generirati nova radna mjesta, u opadanju, objasnio je profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Ivo Grgić, jedan od stručnjaka koji je radio na ovom dokumentu.

Tim stručnjaka okupljenih oko tvrtke Smarter ocjenjuje da su dugotrajna stagnacija i pad poljoprivredne proizvodnje u nesuglasju s prirodnim potencijalima Hrvatske i globalnim tehnološkim inovacijama kojima raspolaže suvremena poljoprivreda.

Smatraju da hrvatska poljoprivreda treba prerasti iz socijalne kategorije u ozbiljnu granu hrvatske privrede, od koje se može živjeti i od koje svi dionici imaju višestruku korist.

U tu svrhu izradili su Viziju razvoja poljoprivrede RH s ciljem podizanja proizvodnje poljoprivrednih proizvoda za 14 milijardi kuna do 2013. godine i postizanja samodostatnosti u proizvodnji glavnih poljoprivrednih kultura.

– Podizanjem stupnja samodostatnosti, hrvatska poljoprivreda će do 2025. rasti za osam milijardi kuna, a predviđamo podizanje proizvodnje proizvoda s komparativnim prednostima za globalno tržište, čija će vrijednost do 2030. porasti za dodatnih šest milijardi kuna, istaknuo je Denis Matijević, čelni čovjek Smartera, dodajući da se u hrvatskoj poljoprivredi ne koriste svi raspoloživi resursi.

To je moguće ostvariti uz konsenzus ključnih dionika (politika, gospodarstvo, struka, znanost), regionalizacijuintegratore proizvodnjevertikalnu i horizontalnu integracijuintenzivnu i ekstenzivnu proizvodnju te istraživanje i razvoj.

– Raspoložive resurse potrebno je kroz određeni poslovni model staviti u funkciju i na taj način stvoriti novu vrijednost. Smarter ima poslovni model za postizanje tog cilja hrvatske poljoprivrede, temeljen na dva stupa – postizanju stupnja samodostatnosti te podizanju konkurentnosti hrvatskog poljoprivrednog proizvoda, zaključuje Matijević.

Piše: Zoran Korda

Zbog sumnje da sadrže karcinogene povučeni Ranital i Ranix, a Peptoran i drugi se još ispituju

Radi se o lijekovima koji se nabavljaju bez recepta i koje na svoju ruku koriste tisuće ljudi sa želučanim problemima, prenosi Jutarnji list.

Američka agencija za hranu (FDA) i Europska agencija za lijekove (EMA) zatražile su povlačenje s tržišta lijekova protiv žgaravice koji sadrže djelatnu tvar ranitidin proizvođača Saraca Laboratories Ltd.

Ranitidin sadrže iznimno popularni lijekovi koji se dobivaju bez recepta, poput Peptorana, Ranitala, Gastrobela, Ranixa ili Rantina, koje u Hrvatskoj svakodnevno koriste tisuće ljudi. Razlog povlačenja je to što su ispitivanja pokazala da neki od tih lijekova sadrže onečišćenje pod nazivom N-nitrozodimetilamin (NDMA), koji se klasificira kao vjerojatni humani karcinogen, odnosno tvar koja bi mogla uzrokovati rak.

U Hrvatskoj su povučene filmom obložene tablete Ranital od 150 mg, Ranital od 300 mg i Ranital S od 150 mg te filmom obložene tablete Ranix od 150 mg i Ranix od 300 mg. No, dostupni su drugi odobreni lijekovi s djelatnom tvari ranitidin drugog proizvođača, koja trenutačno nije zahvaćena sumnjom na navedenu neispravnost u kakvoći te se stoga ti lijekovi ne povlače s tržišta.

Riječ je o Gastrobelu od 150 mg, čiji je nositelj odobrenja tvrtka Belupo lijekovi i kozmetika, te o Peptoranu od 150 mg, Peptoranu od 75 mg i Peptoranu Max od 150 mg, sve filmom obloženim tabletama, čiji je nositelj odobrenja Pliva Hrvatska te Rantin 150 mg filmom obložene tablete nositelja odobrenja Farmal – rekla nam je Maja Bašić, glasnogovornica Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (Halmed).
Preventiva

Kako saznajemo, tvrtka Sandos, koja proizvodi Ranital, iz hrvatskih je ljekarni, u suradnji s HALMED-om, preventivno povukla sve zalihe tog lijeka.

Stručnjaci ističu da se svi lijekovi na bazi ranitidina još istražuju te bi se i drugi lijekovi mogli naći na zabranjenoj listi.

– Središnje etičko povjerenstvo (SEP) uskoro će raspravljati o toj odluci EMA-e. Naime, za mnoge lijekove treba pričekati niz godina da bi se možda utvrdilo da mogu biti i škodljivi za pacijente. Sigurno je da ćemo razmotriti sve dokaze i vidjeti kako ćemo postupiti u ovom slučaju u Hrvatskoj – kaže gastroenterolog prof. dr. Nadan Rustemović iz KBC-a Zagreb. Dodaje da je problem što se ova vrsta lijekova prodaje i bez recepta, pa je teško znati koliki je razmjer problema.

No, on sasvim sigurno nije mali. Mnogi sa želučanim problemima razmišljaju: “Muči me želučana kiselina, pa su moje žgaravice postale vrlo česte. No, riješim to tako da odem u ljekarnu, kupim neki od lijekova ‘neutralizatora’ i problema nema.”

Lijekove nabavljaju bez recepta, pa i bez konzultacije s liječnikom. Oni s djelatnom tvari ranitidin djeluju tako da blokiraju histaminske receptore u želucu i smanjuju stvaranje želučane kiseline. Koriste se za liječenje i prevenciju stanja uzrokovanih viškom kiseline u želucu, kao što su žgaravica i želučani ulkusi. Stručnjaci su sigurni da kod pacijenata koji su kratkotrajno koristili sporne lijekove neće biti nikakvih posljedica.

U SAD-u je dio tih lijekova već povučen iz ljekarni, a isto se događa i u zemljama EU. Istina, u svim uputama za korištenje spornih lijekova navedeno je da se ne bi smjeli uzimati dulje od šest dana bez konzultacije s liječnikom, ali teško je vjerovati da se većina pacijenta pridržava te preporuke.

Europska agencija za lijekove (EMA) još je prije dva tjedna započela ocjenu lijekova koji sadrže djelatnu tvar ranitidin nakon što su ispitivanja pokazala da neki od ovih lijekova sadrže onečišćenje pod nazivom N-nitrozodimetilamin (NDMA). Naime, na temelju ispitivanja na životinjama, NDMA se klasificira kao vjerojatni humani karcinogen, odnosno tvar koja bi mogla uzrokovati rak. NDMA je prisutan u određenoj hrani i vodi, međutim, ne očekuje se da je štetan kada se unosi u vrlo malim količinama.

Potrošnja svih lijekova za smanjenje želučane kiseline u samo jednoj godini povećana je za 10 posto.

Smatram da se predaleko otišlo u prodaji lijekova bez recepta jer to znači i uzimanje lijekova bez nadzora liječnika. Dovoljno je spomenuti paracetamol, lijek za snižavanje temperature, koji se također kupuje bez recepta, a u slučaju predoziranja može biti smrtonosan. Problem je svih OTC lijekova što se uzimaju nekritično i predugo bez liječničkog nadzora – objašnjava prof. dr. Rustemović.

Kako je jedan od najčešće korištenih lijekova protiv žgaravice i želučanih ulkusa i Peptoran, bezreceptni lijek koji proizvodi Pliva, kontaktirali smo i zagrebačku farmaceutsku kompaniju.

Više o ovome možete pročitati na portalu Jutarnji list.

NAJAVA Večeras će biti okrugli stol o 300 godina Župe sv. Ilije proroka

Šestoga dana proslave 300 godina Župe sv. Ilije, večeras u galeriji GKS-a u 19:30, bit će okrugli stol o povijesti Župe sv. Ilije proroka u Metkoviću (Mirela Raguž), o zaštitniku Župe starozavjetnom proroku Iliji (Tomislav Medak), djelovanje franjevaca u našoj Župi, (Ivan Menalo), o žudijama i župskim zborovima (Rosanda Lovrić).

Nastupit će nekoliko učenika iz Osnovne glazbene škole Metković.

Prije toga će sv. misu na Kladi u 18:00 predvoditi fra Ilija Mikulić.

 

Frane Jerković ponovno u dresu Gusara iz Komina

Frane Jerković, iskusni 33- godišnji napadač koji je do prošle sezone igrao za Neretvu, vratio se u redove županijskog prvoligaša Gusar iz Komina i tako znatno pojačao momčad trenera Nevena Majića.

Pravo nastupa za Žutu podmornicu stječe u 4.kolu 1 ŽNL Dubrovačko – neretvanske kada Kominjani gostuju kod susjeda Maestrala u Krvavcu.

Jerković je u karijeri s uspjehom nastupao za sva tri neretvanska trećeligaša, Jadran LP, Neretvanac i Neretvu, a posljednja postaja bila mu je među metkovskim plavo bijelima. U sezoni 2010./11. igrajući za pločanske jadranaše zaslužio je Žutu majicu Sportskih novosti kao najbolje ocijenjeni igrač trećeligaškog juga.

Nakon sezone 2013./14. iz Gusara otišao je u Neretvu a evo sada se vraća u svoj rodni Komin.

Zadnje objavljeno