-

Đir po tržnici na Veliki petak: ponuda ribe i verdure je dobra

U ranojutarnjem điru po Maloj tržnici u Metkoviću na Veliki petak provjerili smo ponudu ribe i povrća. Gužve nema, vjerojatno zbog toga što su ljudi navikli da se trgovine otvaraju u osam sati. Tržnica i ribarnica su počele raditi sat ranije.

Otvorena su dva prodajna mjesta s ribom čija je ponuda dobra. U zatvoreni prostor se ulazi pojedinačno. Standardno, i ponuda svježeg domaćeg povrća je obilata i nudi se na nekoliko štandova. Kupci poštivaju zadani razdmak, strpljivo čekaju svoj red da ih prodavači usluže jer nije dozvoljeno dodirivati robu na stolovima.

Nadamo se da će tako ostati do kraja radnog vremena i da neće biti potrebe za intervencijom redara kao sinoć u Dubrovniku.

U Dubrovniku zaboravili na ‘koronu’ i navalili na ribu, morala intervenirati i policija

Sutra je Veliki petak i traži se riba! Koliko Dubrovčanima nedostaje ribarnica i tržnica koja je i dalje zatvorena, otkrila je ogromna gužva u luci Gruž u koju su večeras oko 21 sat ulovile dvije koćarice pune svježe ribe.

Gotovo 300 Dubrovčana je čekalo svoj red bez održavanja propisane distance. Upravo suprotno upozorenjima Stožera za civilnu zaštitu koji izričito spominje zabranu okupljanja i grupiranja većeg broja ljudi zbog širenja epidemije koronavirusa.

Zbog okupljanja velikog broja ljudi koji se nisu pridržavali preporučene distance što je jedan od načina za izbjegavanje infekcije morali su intervenirati vatrogasci, pripadnici Civilne zaštite i Lučke uprave, a stigao je i gradonačelnik Franković koji je s bio prisiljen uvoditi red.

Nadamo se da se slično neće dogoditi ujutro na moskovskoj tržnici.

Foto: Dubrovniknet

VELIKI ČETVRTAK Misa Večere Gospodnje u praznoj župnoj crkvi sv. Ilije

Večeras u 19 sati u praznoj župnoj crkvi sv. Ilije župnik fra Ante Bilokapić je slavio misu Večere Gospodnje (Velikoga četvrtka). Nije bilo uobičajenog obreda pranja nogu niti metkovsklih žudija u pratnji Presvetoga. Kristov grob je ostao bez svojih čuvara. Nije se nakon mise čuo ni pjev Gospina plača, a neće biti ni uobičajenoga klanjanja pred Presvetim Oltarskim Sakramentom, sat prije ponoći (Getsemanske ure).

Nažalost, tako nalažu prilike i odredbe za sprječavanje epidemije koronavirusa u našoj domovini.

Sutra je Veliki petak, dan kada se prisjećamo Kristove muke i smrti na križu. Podsjećamo da je sutra obavezan post i nemrs. Obredi, koji će proteći bez naroda u crkvi, počet će u 19 sati. Poslije obreda župnik fra Ante će udijeliti blagoslov s Presvetim Oltarskim Sakramentom cijeloj župnoj zajednici.

U Čapljini potvrđena 4 nova slučaja koronavirusa

Iz Županijskog stožera civilne zaštite HNŽ javili su kako su tijekom dana u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar na COVID-19 testirana su 94 uzorka.

Njih četiri su bila pozitivna iz Hercegovačko-neretvanske županije, a svi su iz Grada Čapljina.

U Čapljini je do sada zabilježeno 14 slučajeva koronavirusa i 1 smrtni slučaj.

I u Hercegovini zabrana kretanja izvan mjesta prebivališta, uvode se punktovi i propusnice

Kako je priopćio Krizni stožer HNŽ-a, sa sjedištem u Mostaru, na izvanrednoj sjednici je donesena odluka da se uvede svojevrsna karantena koja će od petka u 5 sati ujutro stupiti na snagu između osam gradova i općina, od Konjica, na sjeveru do Ravnog i Neuma, na krajnjem jugu. Ovakav potez, kako se navodi, donesen je kako bi se ograničilo kretanje ljudi i spriječilo širenje koronavirusa.

Na ulazima u gradove i općine bit će postavljeni policijski punktovi koji će kontrolirati građane. Pri tome će se iznimno samo za posebne službe i djelatnosti izdavati propusnice o kretanju. Bit će dopušten slobodan protok roba te prolaz osobama kojima je potrebno pružiti neophodnu medicinsku pomoć.

U Neum možete doći jedino ako ste testirani na koronavirus, angažiraju se i redari

Neumska civilna zaštita donijela je odluku i o dezinfekciji svih dostavnih vozila koja dolaze na područje te općine koja će se vršiti na ulazu u Općinu Neum, u selu Cerovica.

Odlukom se određuje obveza svih osoba koje nemaju prebivalište na području općine Neum, a borave na području ove općine, da se žurno jave u općinski ured Civilne zaštite, telefonski na broj 121, po potrebi i osobnim dolaskom, sa ciljem evidentiranja i zaprimanja potrebnih uputa vezanih za stanje nepogode na području općine Neum.

Da bi se osobama ove Odluke odobrio boravak na području općine Neum, navode, potrebno je da posjeduju i predoče rezultat osobnog testiranja na bolest koronavirusa (COVID 19), ne stariji od 48 sati u odnosu na sat prijave u ured Civilne zaštite Neum.

Osobama kojima je u drugim općinama i gradovima određena zaštitna mjera samoizolacije, kao i osobama bez odgovarajućeg testa na koronavirus bit će zabranjen boravak na području općine Neum.

Područje Hercegovine, koje je administrativno podijeljeno na tri županije Hercegovačko-neretvansku, Zapadno-hercegačku i Herceg-bosansku. Ukupno je zaraženo više od 200 ljudi, a preminulo je devet osoba.

MUP: Osobno će se kontaktirati svi oni kojima izrađene osobne isprave nisu uručene

Kako bi se unatoč uvedenim promjenama uvjeta života i režima poslovanja funkcioniranje nužnih i potrebnih rutina održalo na optimalnoj razini, Ministarstvo unutarnjih poslova obavještava sve građane kojima izrađene osobne isprave nisu uručene, a koji su pri predaji zahtjeva ostavili kontakt brojeve svojih telefona, da će u narednim danima zaprimiti obavijest našeg Ministarstva radi dogovora oko termina uručenja isprave.

Obavijest će sadržavati podatak o broju telefona i e-adresi policijske uprave ili postaje, na koju se trebaju javiti zbog dogovora o terminu preuzimanja izrađene isprave.

Kako se zbog epidemije COVID-19 te zaštite zdravlja građana i zaposlenika MUP-a, ne bi stvarale gužve, termini će biti individualizirani, pa će se uručenja isprava obavljati postupno, kroz određeno razdoblje.

Riječ je o slijedećim osobnim ispravama:

  • osobnim iskaznicama
  • putnim ispravama
  • vozačkim dozvolama
  • dozvolama boravka azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom
  • potvrdama o prijavi privremenog boravka državljana država članica Europskog gospodarskog prostora
  • boravišnim iskaznicama za državljane država članica Europskog gospodarskog prostora i članove obitelji državljanaEuropskog gospodarskog prostora
  • biometrijskim dozvolama za boravak državljana trećih zemalja.

Građanima zahvaljujemo na razumijevanju i strpljenju, te i ovim putem apeliramo da se pridržavaju danih uputa prilikom preuzimanja osobnih isprava, zbog zaštite njih samih i svih nas.

HDZ i SDP odbili su Mostov prijedlog za uvođenje elektroničkog glasovanja

Zagreb, 07.04.2020. - Hvatski sabor održao je sjednicu i glasovanje o paketu vladinih mjera pomoći gospodarstvu pogođenom pandemijom koronavirusa u hotelu Westin. foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu

– HDZ (Hrvatska demokratska zajednica) i SDP Hrvatske su zajedno protiv zaključka Mosta da Sabor obveže Vladu da pripremi zakonske prijedloge koji bi omogućili dopisno i e-glasovanje, priopćili su iz Mosta, piše Narod.hr.

Plenković tvrdio da Hrvatska ‘nema uvjeta’ za elektroničko glasovanje – koronakriza dokazala suprotno

Hrvatski sabor uveo je stroge mjere zaštite od zaraze koronavirusom, na plenarnoj sjednici mogu sudjelovati najviše po dva predstavnika svakog kluba, zastupnici sjede daleko jedan od drugoga, nemaju stolove, saborska govornica dezinficira se poslije svakog govornika.

Svakog radnog dana raspravljaju se najviše dvije točke, a odbori održavaju elektroničke sjednice.

Tvrtko Krpina, član Organizacijskog odbora GI Narod odlučuje, primjetio je važnost uvođenja elektroničkog glasovanja te istaknuo opstrukcije vladajućih pri njegovoj primjeni:

– Dakle, možemo reći da je u trenutnoj krizi, možda više nego ikad prije, svoju supersnagu pokazao ONLINE svijet. Veliko je to postignuće ljudske pameti, ali svakako i veliko postignuće svjetskih politika koje su bile voljne poticati razvoj tehnologija, ali i omogućavati razvoj tržišta i demokracije… Jedna od glavnih teza opstruiranja referendumskog procesa od strane političkih elita na čelu sa premijerom Plenkovićem i tadašnjim njegovim ministrom Kuščevićem, trenutnim osumnjičenikom za kaznena djela zloporabe položaja i ovlasti, bila je teza da je u Hrvatskoj nemoguće uvesti elektroničko glasovanje jer za to još uvijek nemamo uvjete. Unatoč gotovo svakodnevnoj samohvali istih elita koje tvrde da se ulaže u modernizaciju i digitalizaciju zdravstva, pravosuđa, baštine i drugih sustava u zemlji, za elektroničko glasovanje ipak, tvrde, nemamo uvjete.

Danas dok Hrvatska i svijet žive ONLINE, jasno je da Hrvati ne mogu glasati elektronički i dopisno – zbog nedostatka političke volje, odnosno želje SDP-a i HDZ-a – da ograniče broj građana koji sudjeluju na izborima. Jer, koronakriza nam je jasno pokazala – ne radi se o tehničkim ograničenjima.”, ocijenio je Krpina.

Mato Lakić: Zaražena iz Ploča je njegovateljica u staračkom domu, uzeli smo uzorke nekih osoba koji su imali simptome

Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Mato Lakić kazao je kako su tri nove zaražene osobe iz Ploča iz jedne obitelji, a od 31. ožujka su u izolaciji. Jedna je osoba njegovateljica u domu za starije u Pločama.

– Stalno smo u kontaktu s domovima za starije i jako brinemo za to. Osoba iz doma u Pločama je bila u samoizolaciji. Neki u domu imaju blaže simptome, danas su napravljena testiranja, a simptomi su se pojavili jučer – kazao je ravnatelj Lakić dodavši kako se njegovateljica zarazila vjerojatno preko kontakata, a moguća je veza Konavle-Trpanj.

– Relativno smo zadovoljni sa situacijom. Ljudi se pridržavaju uputa, ali nikad se ne može znati, situacija može eskalirati tako da je najvažnija socijalna distanca kao i pranje ruku – naznačio je Lakić.

ŽUPANIJSKI STOŽER: 67 je zaraženih. Moguće povezivanje područja za koja bi vrijedila propusnica

Stožer civilne zaštite DNŽ održao je u 12:30 ispred OB Dubrovnik redovitu konferenciju za medije na kojoj su izneseni novi podaci o epidemiji koronavirusa u Županiji.

– Imamo 3 nova slučaja koronavirusa, ukupno ih je 67 u našoj županiji. To je još uvijek zadovoljavajuće stanje. – rekao je župan Dobroslavić.

– Čekaju se rezultati još za 35 uzoraka. Započelo je uzimanje briseva u Metkoviću za područje Doline Neretve, a danas u Korčuli te u Domu zdravlja Dubrovnik za ostatak županije – Joško Cebalo.

– U bolnici imamo 14 pacijenata pozitivnih na koronavirus, svi pacijenti su stabilno i više nemamo pacijenata na respiratoru. Od 4 pacijenta u Splitu tri više nisu intubirana, a dva se vraćaju na liječenje u Dubrovnik. Imao 5 liječnika i 10 medicinskih sestara i jednog nemedicinskog djelatnika. Od sutra će biti omogućen helikopterski prijevoz COVID-pozitivnih pacijenata iz Dubrovnika- ravnatelj bolnice Marijo Bekić

– Tri novo zaražene osobe su iz Ploča, iz jedne obitelji. Nalaze se u samoizolaciji i dobrog su općeg stanja. S tim da je jedna osoba radi kao njegovateljica doma za starije osobe pa su poduzete mjere u tom smjeru. Ona je u samoizolaciji od 31. ožujka. U staračkom domu imaju neke osobe s blažim simptomima. Izvor zaraze je najvjerojatnije u kontaktnima Konavle-Trpanj. – ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo DNŽ Mato Lakić.

Na pitanje o okrupnjavanju područja, širem dubrovačkom prostoru i u Dolini Neretve, za koja bi vrijedila e-propusnica župan Dobroslavić je odgovorio:

– Prava uputa Nacionalnog stožera je bila da to bude prema jedinicama lokalne samouprave i to je dalo učinke… Postoje inicijative da se to okrupni. Ako Nacionalni stožer to dopusti, razmatrat ćemo prijedloge naših lokalnih samouprava, rekao je župan Dobroslavić.

– Do 31. ožujka 2020. na Zavodu za zapošljavanje je evidentirano 6276 nezaposlenih, 5,4% više nego u istom razdoblju prošle godine. Do 6. travnja smo dobili 1400 zahtjeva za potporu za očuvanje 5409 radnih mjesta. – rekao je načelnik Stožera Joško Cebalo.

Načelnik policije Ivan Pavličević istaknu je kako se mogu elektroničkim putem podnositi zahtjevi za dokumente, a građani će dobivati poruke da mogu preuzimati dokumente kako se ne bi stvorila gužva.

Razmišljate o odgodi kredita? Evo koji vas troškovi očekuju

Klijenti koji su se ovih dana obratili svojim bankama kako bi pokrenuli proceduru moratorija na otplatu kredita našli su se zatečeni činjenicom da to podrazumijeva i dodatne troškove. Među ostalim, ispostavilo se da će morati platiti solemnizaciju aneksa ugovora o kreditu, donosi Novac.hr.

Kako navodi jedan klijent, u banci su mu pojasnili da iznos “ovisi o preostalom kreditnom dugu”. Inače, iznos solemnizacije ovisi o vrijednosti ugovora, a ako se on naknadno mijenja, naplaćuje se maksimalno četvrtina prve obračunate cijene.

Na pitanje kakve troškove za klijente doista predviđa ugovoranje moratorija, u bankama još nerado iznose detalje. U Erste banci tek ističu kako se na konkretnim modelima odgode otplate kredita “intenzivno radi, oni su trenutačno u fazi finalne razrade te će detalji dostupnih opcija biti poznati kroz koji dan”.

Inače, u toj banci su dosad online putem zaprimili nešto više od 3000 zahtjeva građana za odgodu otplate. OTP banka je počela s prikupljanjem prijava 1. travnja i još je u tijeku izrada konačnih modela pomoći. Kada je riječ o plaćanju solemnizacije aneksa, ističu kako su “u tijeku konzultacije vezane za pravne mogućnosti provedbe”.

Neslužbeno se može saznati kako se, s pravnog aspekta, solemnizacija aneksa podrazumijeva, pa i u slučaju moratorija od svega tri mjeseca. Kako se očekuje da će on potrajati dulje, možda i godinu dana, banke se žele osigurati da će taj novac i naplatiti.

Vezano uz način sklapanja samih aneksa ugovora o kreditu HNB, među ostalim, navodi kako bi za vrijeme trajanja mjera banke mogle privremeno modificirati postupanje radi reguliranja odgode plaćanja kreditnih obveza “na način da se o tome sporazumiju, bez obveznog kontakta i potpisivanja te ovjere aneksa ugovora”.

Vjerojatno i veći problem od troška solemnizacije za dužnike predstavlja plaćanje kamata za vrijeme moratorija. Jedan klijent navodi da mu je mjesečni anuitet sada 3271 kunu (stambeni kredit 670.000 kuna, rok 25 godina i kamatna stopa 3,2 posto), pri čemu kamata iznosi 1752 kune. Nakon tromjesečnog moratorija ona će biti 5256 kuna i s bankom može dogovarati opcije kako dalje. U svakom slučaju, tvrdi, to banci donosi “ekstra zaradu” i to smatra neprimjerenim sadašnjoj situaciji. Ako se, primjerice, odluči ostatak glavnice uvećati za iznos kamate, izračunao je da će mu novi anuitet u idućih 288 mjeseci iznositi 3297 kuna, a banka će zaradit 7539 kuna.

“Neselektivni i dugotrajni moratorij povećao bi financijsku nedisciplinu do takvih razmjera koji bi onemogućili oporavak i usporili kreditni tempo na izlazu iz recesije, kada su krediti najpotrebniji”, navodi jedan bankar. Iz svega proizlazi, ako to doista nije nužno: moratorij na otplatu kredita najbolje je i ne tražiti.

Više pročitajte ovdje.

Zadnje objavljeno