U Gradskoj knjižnici Metković u četvrtak, 6. veljače u 18 sati održat će promocija nove knjige Josipe Pavićić Berardini Promatrači u zrcalu.
Nekadašnja televizijska voditeljica posljednjih godina proučava tehnike za samorazvoj, voditeljica radionica i predavanja, autorica četiri knjige (Sara Santini, GL’amour i Lopov moje mladosti, Šest milimetara). U svojem najpoznatijem djelu Šest milimetara (2017.) ogoljela je dušu i iskreno, istodobno nježno i grubo s ciljem osvješćivanja, progovorila o osobnoj borbi s teškom bolešću
Suorganizator promocije je i udruga Život, udruga oboljelih od malignih bolesti.
U Dretelju, na području Čapljina kineski državljanin je proteklog vikenda izoliran zbog sumnje da je bio u kontaktu s osobama oboljelim od koronavirusa.
Voditelj Službe za epidemiologiju pri Zavodu za javno zdravstvo HNŽ Erdin Alajbegović kaže kako se radi o kineskom državljaninu koji je došao na rad u Bosnu i Hercegovinu.
Naglašava da je kineskog državljanina prilikom popunjavanja atestnog upita, federalni sanitarni inspektor odlučio staviti u izolaciju zbog preventive.
On radi na izgradnji autoceste, a izoliran je u skladu s preporukama koje su dane da sve osobe koje dođu iz Kine i za koje stoji osnovana ili neka druga vrsta sumnje da su oboljele od korona virusa, da se stave u jednu vrstu izolacije, odnosno pod zdravstveni nadzor, kazao je Alajbegović.
Čovjek je, kako tvrdi, trenutno zdrav i ne pokazuje nikakve simptome bolesti.
Pod nadzor je stavljen zato što je boravio u Kini pa postoji mogućnost da je bio u kontaktu i zbog toga ćemo pratiti njegovo zdravstveno stanje, pojasnio je.
U izolaciji će kako naglašava biti 14 dana, gdje će imati kontinuiran zdravstveni nadzor.
Ako se otklone sve sumnje da se ne radi o koronavirusu, bit će pušten na rad, pojasnio je Alajbegović.
Idilični prizori snijega, prije osam godina u Dalmaciji, barem će s temperaturnim vrijednostima vratiti nezaboravni osjećaj pored mora.
Još će u utorak, u prvom dijelu dana, temperature biti van prosjeka za ovo doba godine. Poprilično toplo vrijeme ipak se neće dugo zadržati. Jak jugozapadnjak i jugo do kraja dana okrenut će se u sjeverni i sjeverozapadni vjetar, a na Jadranu buru. Olujne vrijednosti bilježit će se podno Biokova i Velebita.
Temperature će biti prikladnije ovom dobu godine, a za danas i sutra Državni hidrometeoroški zavod izdao je žuto i narančasto upozorenje.
Prognostičari najavljuju snijeg u Dalmatinskoj zagori koji će najobilniji biti na višim predjelima, a susnježica bi, po navodima, trebala doći i do obale.
– Izvadite robu na sušila, pustite svekrve nazad u kuću, naložite špakere, izaberite dobre filmove, dignite sve 4 u zrak! Vraća nam se zima!, napisao je.
Ne kažu uzalud kako je ‘veljača prevrtača‘. Sintagma će se pokazati točna u samo nekoliko sati jer će proljeće brzo zamijeniti zima.
Pavo Jerković trideset se godina bavi turizmom i ugostiteljstvom u dolini Neretve, gotovo pola života. Neki će reći da život piše romane, a ovaj “stari” Neretvanin mogao bi napisati desetke romana o ljepotama Neretve, lađama, gastronomiji, jeguljama i žabama, i zasigurno bi to bilo čitano štivo, piše Slobodna Dalmacija.
Jerković je zaljubljenik u Neretvu, s kojom se potpuno srodio otkako je daleke 1990. godine napustio dobar posao u Njemačkoj i vratio se u svoj rodni kraj, gdje je otvorio tada prestižni ugostiteljski objekt “Villa Neretva”. Nakon toga uslijedio je čuveni “safari” u lađi neretvanskom močvarom, koji je proslavio Neretvu u Europi i svijetu.
Zatim je krenuo i Maraton lađa – natjecanje lađa rijekom Neretvom, čime je neretvanska delta postala prestižna turistička destinacija. No, za to je trebalo puno truda, rada i nadasve volje, a toga Pavi Jerkoviću ne nedostaje.
Safari donio novu vrijednost
– Kad sam krenuo sa safari-turizmom, neki su se čudili, bilo je i podsmijeha, ali to je donijelo novu vrijednost dolini Neretve – govori nam Pavo, koji je ideje za svoj životni projekt crpio na turističkim putovanjima u Španjolskoj. Upijao ih je i oživotvorio u neretvanskoj močvari, koja je nekada bila leglo komaraca, a danas je turistička meka.
Dolina Neretve pravi je raj za brojne inozemne posjetitelje, koji su oduševljeni domaćom gastronomijom, brudetom od jegulja i žaba te nadasve netaknutom prirodom. Turistička sezona u neretvanskim močvarama traje od ožujka do studenog, da bi se u jesen upotpunila berbom mandarina. U proljeće se planiraju izleti u mandarinska polja, kad procvjetaju mandarine, što je novina u ovdašnjoj turističkoj ponudi. Uz neizostavni foto-safari, izletnički program u delti Neretve upotpunjen je i posjetima Arheološkom muzeju Narone i Prirodoslovnom muzeju u Metkoviću.
O značenju delte Neretve dovoljno govore i mnogobrojni nalazi prstenovanih ptica koje su zimi ili tijekom proljetne i jesenske seobe bile u ovim krajevima. Do sada je poznato 110 vrsta selica koje se odmaraju u dolini Neretve, tu su razne vrste pataka, čaplji, čigri, eja, žalara, čurlina i prutki, što je prava poslastica za ljubitelje ptica i prirode.
– Posjetitelji u posljednje vrijeme izbjegavaju muzeje. Njima je najveće zadovoljstvo biti u prirodi na otvorenom i promatrati ptice. Takozvani birdwatching novost je u ovdašnjoj turističkoj ponudi. Gost uzme dalekozor i promatra ptice na čeki. Tu mu se organizira ručak i to je za njih nezaboravan doživljaj. Također, gosti vole i loviti ribu. Ono što uhvate, bilo ploticu, peškelja ili soma, odmah skuhaju na brudet. Posjetitelji delte Neretve uživaju upravo u domaćem ručku, a cilj je gostima ponuditi autohtona jela koja su kuhali naši stari – otkriva nam Jerković.
Sve brojniji i Skandinavci
Riječ je o specijalitetima doline Neretve, pohanim žabama, brudetu od jegulja, domaćem kruhu ispod peke, a sve to zalije se kapljicom dobrog domaćeg vina.
Među gostima koji posjećuju Neretvu prevladavaju Francuzi, Slovenci, Nijemci i Austrijanci, zatim slijede turisti iz skandinavskih zemalja.
– Za nas turističke djelatnike velika je radost kad nam se vrati stari gost i dovede i svoje susjede i prijatelje. Donose nam fotografije i pokazuju da su tu bili prije desetak godina – govori Jerković, idejni začetnik safari-izleta, koji su postali nezaobilazan dio ovdašnje turističke ponude.
Bit svega je neretvanska lađa, staro autohtono plovilo koje je bilo zaboravljeno sve dok nije izvučeno iz mulja i preuređeno za izletničke svrhe.
– Nije bilo nimalo lako restaurirati neretvansku lađu. Nije ta lađa bila namijenjena prijevozu turista, nego tereta i životinja. Kad sam postavio prvu tendu na lađu i klupu za sjedenje, to je za mene bio svemirski brod. Pa kad vidite da se to sviđa gostima, sretni ste i radujete se s njima – otkriva Jerković.
– Neretva je otkrivena posebno u predsezni i posezoni. Vraćaju se gosti koji su bili i desetak puta, i uvijek im nešto novo ponudimo. Nema većeg zadovoljstva nego kad se stari gost vrati i donese nam i poklon, sretan zbog onoga što je vidio u delti Neretve. Upravo nas to čini drugačijima od velikih turističkih središta. Gost je kod nas čovjek, a ne broj. A tu su i neretvansko gostoprimstvo i gastronomija – naglašava Jerković.
Jegulje i žabe nisu baš svima mile. Neki imaju i predrasude pa ne žele kušati, boje se da je jegulja zmija. Ali iskusni ugostitelj i tome je doskočio.
’Naša teća se poliže’
– Dugo sam razmišljao kako ponuditi brudet od žaba i jegulja onima koji ga nikada nisu probali. I tako sam došao na ideju “neretvanskog deserta”. Gosti misle da je to neki starinski kolač ili slatko, a mi izrežemo puru na fete i stavimo teću brudeta. Pa da vidite kako se brzo teća poliže, ništa ne ostane. Jedu i oni koji nisu namjeravali. To nam je potvrda da smo uspjeli – kaže Jerković.
Neki posjetitelji neretvanskih močvara ne čude se samo jeguljama i žabama, nego i kruhu ispod peke. Pitaju što je to. A mi smo ove godine uredili veliko ognjište u “Neretvanskoj kući”, gdje gost može gledati kako se mijesi domaći kruh, a može ga i sam umijesiti i ispeći – otkriva nam Jerković. I to je posebnost koja čini Neretvu drukčijom od ostalih velikih turističkih centara.
U dolini Neretve inozemnim gostima nudi se domaća atmosfera. Ljudi uživaju u jedinstvenom krajoliku, u lađama se voze močvarom, kušaju autohtone specijalitete, degustiraju domaće rakije, sokove i likere od mandarina i smokava. Osim jednodnevnih izleta, često se organiziraju i višednevni aranžmani, koji uključuju još detaljnije upoznavanje ljepota doline Neretve, odlaske u obližnje Gospino svetište Međugorje ili u Mostar.
Jerković ponosno ističe da Neretva ima najbolje ocjene gostiju s kruzera koji pristaju u Opuzenu. To su pretežno posjetitelji iz Amerike, Engleske ili Kanade, koji bježe iz svoje civilizacije u neretvansku močvaru.
– Možete misliti, oni se najprije voze morem, pa rijekom Neretvom i onda dolaze u močvaru. Tamo im se priprema noćna večera uz glazbu i ples. To je za njih nezaboravan doživljaj. Neretva je prirodni dar od Boga, ali Bog nam je dao i gostoprimstvo, jer kad gosti dođu u Dubrovnik ili Makarsku, oni su samo brojevi u masi, a ovdje kod nas primljeni su na drukčiji, domaćinski način i oni to cijene.
Ne trebate znati svjetske jezike, ali gostu se možete nasmiješiti, zaželjeti mu dobrodošlicu i dali ste mu srce – govori Jerković.
Iako brojni gosti otkrivaju Neretvu i uživaju u njezinim ljepotama, ipak se može bolje. A da bi neretvanskom turizmu krenulo nabolje, Pavo Jerković predlaže da čitava dolina Neretve ima jednu turističku zajednicu koja će promovirati destinacijski menadžment, slično kako je to organizirano na Hvaru ili u Imotskoj krajini.
Nažalost, u dolini Neretve svaka općina i grad ima svoju turističku zajednicu i nema dovoljno sluha da se krene u zajednički turistički nastup na tržištu, rezimira naš sugovornik, koji smatra da bi se državne institucije trebale pozabaviti turizmom delte Neretve, poglavito zbog blizine državne granice, koja je ograničavajući faktor. Gosti često iz Dubrovnika pođu u Neretvu na izlet pa se vrate s graničnog prijelaza na Bistrini i Kleku jer je gužva prevelika i satima se mora čekati u koloni.
– To je nedopustivo u današnje vrijeme. Prošlog je ljeta 150 gostiju s kruzera u Dubrovniku koji su krenuli na izlet u močvaru čekalo na graničnim prijelazima Bistrina i Klek četiri sata. Tim je ljudima to neshvatljivo, koliko god se mi trudili objasniti im da je Neum BiH, a Hrvatska u Europskoj uniji. Pelješki most za nas će biti spas – kaže Jerković, te predlaže rješenje za probleme na granici u sezoni, ali njegovi apeli očito ne dopiru do mjerodavnih institucija.
Problemi s inspekcijom
– Ako gosti imaju odjavu u Gružu, zna se tko su. Treba im dati policajca u pratnju da mogu neometano prelaziti granicu na Kleku i Bistrini. Iz Dubrovnika idu u Crnu Goru, ali ne mogu u dolinu Neretve. To nam je veliki problem – ističe Jerković. Osim toga, granični prijelaz Vukov klanac u općini Zažablje u sezoni nije otvoren za međunarodni promet kao onaj u Imotici.
– To bi nam bio spas. Od Neuma do jezera Kuti deset je minuta vožnje, ali kažu da to ne dopuštaju u BiH jer nema uvjeta za carinsku službu – ističe Jerković, koji se pomalo pribojava i za budućnost neretvanske jegulje i žaba, koje polako nestaju. Istina, žaba još uvijek ima, ali se zbog zarastanja močvarnih kanala sve teže love. Druga je priča s jeguljom, koja se lovi u malim količinama, a oni koji je love ne mogu izdati račune pa ugostitelji imaju velike probleme s inspekcijom.
– Bez jegulje i žaba mi smo ništa. To je okosnica naše gastronomske ponude. Prije ulaska u EU određena je kvota od 500 kilograma izlovljene jegulje u Neretvi i to je tako do daljnjega. A svaki neretvanski ugostitelj godišnje troši više od tone jegulje. Svi hvale neretvanski brudet, a nitko nas u dolini Neretve ništa nije pitao kad se određivala kvota izlovljavanja jegulje – ljuti se Jerković.
– Tako vam je to kod nas – dobacuje nam na odlasku turistička legenda, koja živi svoj san.
Močvara, nekada carstvo i leglo komaraca, danas je prestižna turistička destinacija, a o neretvanskoj lađi govori se i na “kraju svita”, piše Slobodna Dalmacija.
Na gradilištu Pelješkog mosta trenutačno je 500-tinjak kineskih radnika i ne planira se dolazak novih iz Kine, potvrdili su nam to u hrvatskom predstavništvu tvrtke China Road and Bridge Corporation (CRBC), glavnom izvođaču radova na mostu koji će spojiti Hrvatsku. Međutim, uskoro trebaju doći prvi brodovi s dijelovima čelične konstrukcije mosta.
Krajem siječnja je u Kinu na godišnji odmor i proslavu Kineske nove godine otišlo 12 radnika, odnosno srednjih menadžera, a u CRBC-u su nam kazali da je njihov povratak na gradilište Pelješkog mosta do daljnjeg odgođen, piše Vecernji list.
A razlog tome su mjere opreza zbog koronavirusa.
Anketa za posade brodova
U CRBC-u kažu da poduzimaju sve potrebne mjere zaštite te da se radovi na mostu izvode prema planu. Dr. Miljenko Ljubić, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, potvrdio nam je da ih je CRBC obavijestio da je povratak 12 kineskih radnika odgođen do daljnjeg. No na gradilište sredinom ovog mjeseca stižu brodovi s prvim segmentima čelične rasponske konstrukcije mosta, koji se proizvode u dva pogona u Kini.
Dr. Ljubić kaže da imaju najavu da će ti brodovi stići u Hrvatsku oko 20. veljače i da je na njima 15-ak ljudi. Ruta putovanja tih brodova ide preko Singapura i Sueskog kanala do Luke Ploče, a prema Hrvatskoj su krenuli još 25. siječnja iz pogona koji su udaljeni nekoliko stotina kilometara od Wuhana, odakle je krenula zaraza koronavirusom. Dr. Ljubić kaže da će ljudi na tim brodovima biti pod sanitarnim nadzorom u svakoj luci u koju pristaju na svom putovanju.
U CRBC-u su nam pak kazali da na brodovima nema radnika koji bi ostali na gradilištu, a to znači da se radi samo o članovima posada. A kad ti brodovi dođu u luku Ploče, zdravstveno stanje ljudi na njima će provjeriti djelatnici Službe za epidemiologiju i granične sanitarne inspekcije. Dr. Ljubić objašnjava da će se ti ljudi anketirati i pitati jesu li u zadnjih 14 dana imali neke od simptoma zaraze koronavirusom.
Ako takvih bude, bit će izolirani. No, valja napomenuti, brodovi će iz Kine putovati za Hrvatsku najmanje 25 dana, a inkubacija koronavirusom traje 14 dana. Dr. Ljubić kazao nam je da je služba koju on vodi u stalnom kontaktu s CRBC-om.
Mjere zaštite na gradilištu
U pogonima u Kini proizvodnju nosive čelične konstrukcije nadziru hrvatski inženjeri iz tvrtki IGH i Investinženjering. Direktor Investinženjeringa Damir Stipanov kazao nam je da su se svi inženjeri vratili u Hrvatsku i da njihov povratak u Kinu ovisi o razvoju situacije s koronavirusom.
U Hrvatskim cestama, koje su investitor radova na gradilištu Pelješkog mosta, kažu da su uključeni u sve aktivnosti koje su prethodno poduzete u suradnji između izvođača radova i županijskog zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Kažu da su CRBC i Zavod unaprijed poduzeli sve potrebne mjere da spriječe mogućnost potencijalne ugroze gradilišta.
– Poduzete su apsolutno sve mjere opreza te nema potrebe za bojazni. Zaštita na gradilištu je uspostavljena, mjere su poduzete i provode se sukladno jasnim naputcima – poručuju iz HC-a
Danas je u 17 sati u Zgradi političkih stranaka održana 24. sjednica Gradskoga vijeća Grada Metkovića na kojoj su usvojene sve točke dnevnoga reda.
Jednoglasno je usvojen Prijedlog Rješenja o imenovanju ravnateljice Gradske knjižnice Metković kojim je Vesna Vidović ponovno imenovana ravnateljicom.
Druga točka dnevnoga reda bio je Prijedlog Zaključka o prihvaćanju Ugovora o kupoprodaji nekretnina za potrebe realizacije projekta odvodnje viška vode s predjela Slatine – Jelaševac. Grad će tim ugovorom isplatiti 450 tisuća kuna Viboru Margeti za nekretnine koje su ključne za realizaciju projekta.
Treća točka bio je Prijedlog II. izmjena programa potpora u poljoprivredi na području grada Metkovića za razdoblje 2018. – 2020. Izmjene se predlažu na način da se, za razliku od prethodne godine, dodaje još 50 tisuća kuna na ukupan iznos potpora koji će sada iznositi 500 tisuća kuna.
Nakon usvojenog dnevnog reda, pitanje gradonačelniku postavila je vijećnica Katarina Taslak (MOST) o stanju u Čistoći Metković zbog nedavnih sudskih presuda direktoru Željku Mordžinu, dvjema djelatnicama i jednoj pripravnici. Gradonačelnik nije htio komentirati presudu jer je nepravomoćna.
Vijećnik Stipo Gabrić upozorio je na trenutno stanje u NK Neretvi, a vijećnik Siniša Bebić na potrebno proširenje kapaciteta smještaja u Domu za starije i nemoćne. Gradonačelnik je odgovorio da će se i jedna i druga problematika pokušati riješiti.
Od ponoći bi gorivo trebalo Najavljuje to portal cijenegoriva.info, koji često točno predviđa promjene u kretanjima cijena goriva, a značajno bi trebali pojeftiniti i benzin i dizel.
Prema njihovim informacijama, spremnik od 50 litara benzina trebao bi od ponoći biti jeftiniji za 8 kuna. Dizel bi trebao još više pojeftiniti pa bi spremnik od 50 litara dizela trebao pojeftiniti 13 kuna, dok bi prosječni spremik LPG-a trebao bi pojeftiniti 0,50 kuna
Eurosuper bi tako trebao pojeftiniti 16 lipa, a Eurodizel 0,26 lipa.
Rijeke su najveći izvor plastike u oceanima, prema nekim procjenama 80% plastike u more dospije iz tokova preko 1.000 rijeka od kojih je samo jedna u EU, i to baš u Hrvatskoj. U pitanju je Neretva za koju kažu da godišnje donese 127 000 kg plastike ili u prosjeku gotovo 15 kg po satu.
Godišnje riječnih tokova u more završi od 0,8 do 2,7 milijuna tona plastike. 80% otpada na spomenutih 1000 rijeka, a male gradske rijeke su među najonečišćenijima. Ostalih 20% na još 30.000 rijeka diljem svijeta.
Ocean Cleanup je rezultate svojih istraživanja objavio na svojoj mrežnoj stranici i ih možete pronaći ovdje https://theoceancleanup.com/sources/
U knjižnici Gimnazije Metković održana je komemoracija za prof. Tomislava Grgića. Uz članove obitelji okupio veći broj kolega, prijatelja, bivših učenika i poznanika pok. Tomislava.
U prigodnom programu sudjelovali su učenici i prof. Petar Nikolić te skupina metkovskih klapskih pjevača. U ime djelatnika Gimnazije Metković i Srednje škole Metković u kojima je prof. Grgić djelovao oprostio se ravnatelj Gimnazije Jozo Jurković.
Na području Hercegovine u tijeku su radovi na izgradnji dvije poddionice koridora Vc: Buna-Počitelj i Počitelj-Zvirovići.
Nakon svečanog polaganja kamena temeljca radnici su krenuli s radovima – bageri, valjci i ostala razna teška mašinerija svakog dana ”krči” brda oko Čapljine, a ekipa Bljeska posjetila je ovih dana gradilište i radnike koji rade na navedenim dionicama.
Najintezivniji radovi su u Zvirovićima i Trebižatu, kao i iznad Dretelja i Počitelja.
Tvrda podloga
”Nije lako, teren je zahtjevan i težak jer se radi o brdu koje je puno kamena. Svako malo naletimo na neki kamen ”živac”, pa moramo koristiti i dinamit, ali ipak smo zadovoljni jer je na solidan, tj. čvrst teren bolji za cestu”, govore nam radnici koje smo zatekli na terenu. Upravo zbog toga dolazi do isključenja struje u naseljima koja se nalaze u blizini gradilišta.
Teren je posebno zanimljiv radnicima iz Kine, a jedan od njih nam kaže da u dosadašnjoj karijeri nije naišao na takav kamen. ”Par puta se dogodilo kad mislimo da smo sve očistili – pod zemljom je ostao veći dio kamena”, govori nam jedan od radnika iz Kine te dodaje da je to dobro jer će autocesta imati čvrsto uporište.
Dvije poddionice u HNŽ
Dvije poddionice koridora Vc u Hercegovačko-neretvanskoj županiji: Buna-Počitelj i Počitelj-Zvirovići koštat će Bosnu i Hercegovinu više od 125 milijuna eura, a njihovim završetkom građani će dobiti 20 kilometara autoceste. Kada je u pitanju poddionica Buna-Počitelj, iz JP ”Autoceste Federacije” ranije je istaknuto kako vrijednost ugovora za izgradnju ove dionice iznosi 25,6 milijuna eura, a financiranje kroz zaduženje putem Europske banke za obnovu i razvoj.
Radnici trenutno rade na izgradnji posljednjeg objekta na poddionici Buna-Počitelj koridora VC, a sredinom veljače trebalo bi početi asfaltiranje ove poddionice. Do sada su na ovoj donici urađena dva natputnjaka, jedan potputnjak, tri pločasta propusta i dva prolaza za životinje.
Izgradnja poddionice Buna-Počitelj trebala bi biti završena početkom ljeta i njena dužina bit 7,2 kilometra. Ova poddionica nadovezuje se na drugu poddionicu, Počitelj-Zvirovići, koja će biti duga 11,1 kilometar, a bit će poznata po tome što će na njoj biti izgrađen najveći most u regiji i što će njenom izgradnjom ovaj dio BiH biti izravno povezan autocestom s Europskom Unijom (granični prijelaz Bijača s Republikom Hrvatskom).
Kolosalni most i važan tunel
Osim mosta, na poddionici će se graditi i petlja sa naplatnim mjestom i pristupnim prometnicama do regionalne ceste Buna – Domanovići i magistralne ceste M-17, tri vijadukta, tunel i otvorena trasa. ”Krajem siječnja započeli su iskopi na južnom portalu tunela Počitelj, kao i iskopi temelja za natputnjak Orlovača.
Projekt Počitelj – Zvirovići je podijeljen u dva lota: LOT1: Počitelj – početak mosta Počitelj i kraj mosta Počitelj – Zvirovići i LOT2: most Počitelj. Radovi su ugovoreni po Crvenom FIDIC-u”, istaknuli su iz JP ”Autoceste FBiH”.
Predviđeni rok izgradnje za LOT1 je 24 mjeseca, a za LOT2 30 mjeseci. ”Izgradnja poddionice Počitelj
– Zvirovići financira se iz sredstava osiguranih u okviru ugovora o zajmu sklopljenog sa Europskom investicijskom bankom (EIB) u visini od 100 milijuna eura i bespovratnim sredstvima Europske unije u visini od 5 milijuna eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF)”, dodali su iz JP ”Autoceste FBH”. Snage investitora i radnika trenutno su usmjerene na izgradnju tunela Počitelj, čija će dužina biti 1.300 metara.
Radnici koje smo zatekli kako rade na probijanju tunela kažu kako su cijelim brdom iznad Dretelja izgrađene pristupne ceste u dužini od 10 kilometara, koje su jako važne zbog gradnje tunela Počitelj.
”U isto vrijeme traju i radovi na dijelu gdje je predviđen izlaz iz tunela, nakon kojeg će uslijediti radovi na lokaciji za upornjak mosta Počitelj”, rekli su nam ranici. Inače, u BiH se trenutno gradi 46 novih kilometara autoceste na koridu Vc i to 40 kilometara kroz FBiH i šest kroz RS. U FBiH se grade dionice Vranduk – Ponirak, Ponirak – Vraca, Tunel Zenica -Donja Gračanica, Klopče-Donja Gračanica, Drivuša – Klopče, Tunel Ivan, Buna – Počitelj i Počitelj – Zvirovići, dok je u RS-u aktivno gradilište na dionici Johovac – Rudanka, piše Bljesak.info.
