-

TV-ekipa RTL-a priprema prilog o vjetroogruljama na Trovru iznad Rogotina

Kako prenosi Rogotin.hr, tv-ekipa RTL-a, predvođena poznatom novinarkom Draganom Eterović, posjetila je danas gradilište vjetroorgulja na Trovru.

Njihov prilog o ovom jedinstvenom projektu u svijetu bit će prikazan u večerašnjem Dnevniku RTL-a koji počinje u 18 i 30 sati.

O projektu su govorili predstavnici Grada Ploča na čelu s idejnim začetnikom projekta Željkom Škorićem, nadzorni inženjer Matko Medak, Alen Kvaternik, direktor koprivničke tvrtke Orguljarstvo Kvaternik koja izrađuje svirala za vjetroorgulje od posebnog inoxa, voditelj gradilišta Josip Gustin i predstavnici Mjesnog odbora Rogotin Krešimir Šunjić i Marin Glamuzina. 

Investicija vjetroorgolja je vrijedna nešto više od tri milijuna kuna i jedan od devet planiranih infrastrukturnih zahvata koji se provode u sklopu projekta Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline Neretve kojem je nositelj Dubrovačko-neretvanska županija.

Foto: Rogotin.hr

Stranci pri ulasku u BiH moraju imati 150 KM po danu

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, nakon pribavljenog mišljenja Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, je na sjednici održanoj 23. siječnja 2020. godine, donijelo odluku o najmanjem iznosu sredstava potrebnom za izdržavanje stranca za vrijeme namjeravanog boravka u Bosni i Hercegovine.

Savjet ministara BiH je, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donio odluku da je najmanji iznos sredstava kojima stranac mora raspolagati prilikom ulaska u BiH za 2020. godinu 150 KM za svaki dan namjeravanog boravka u BiH ili protuvrijednost u stranoj konvertibilnoj valuti i nije mijenjan u odnosu na prethodnu godinu, piše N1.

Ovom odlukom utvrđuje se najmanji iznos sredstava potreban za izdržavanje stranca za vrijeme namjeravanog boravka u Bosni i Hercegovini i sredstava za izlazak iz zemlje, uključujući i sredstva potrebna za zdravstvenu zaštitu stranca, za 2020. godinu. Najmanji iznos sredstava kojima stranac mora raspolagati kod ulaska u BiH za 2020. godinu je 150,00 KM ili protuvrijednost u stranoj konvertibilnoj valuti, za svaki dan namjeravanog boravka u BiH.

Posjedovanje sredstava dokazuje se na način propisan članom 23. Zakona o strancima.

Ova odluka stupila je na snagu danom donošenja i objavljena je u Službenom glasniku BiH.

FOTO Migrantska ruta Đumruk-Predolac: Treba li nam i ovdje ‘zelena čistka’?!

Tek kratka šetnja uz skale Put groblja, odmah iznad zadnjih kuća, otkriva nam tragove migracije čija ruta se pruža od dalekog Istoka (a dijelom i sa sjevera Afrike) do bogatog Zapada. U taj povijesni događaj uključen i naš Predolac, točnije ruta Đumruk-Predolac. Putnici s Istoka, nakon Grčke, upravo na Predolcu čine svoje prve korake po teritoriju Europske unije, prije negoli će to isto činiti po gradskim centrima Njemačke, Francuske, Engleske, Skandinavije…, i pri tome po predolačkim strminama odbacuju sve ono staro i nepotrebno što ih veže za život izvan Obećane zemlje.

Možda bi trebalo sve to prikupljati i skladištiti, a u neko buduće vrijeme i izložiti u nekakvom muzeju migracije, upravo ovdje, na mjestu koje je za migrante bilo povijesno, gdje su njihove stope dodirnule Zapad. Sada to izgleda kao hrpa nesavjesno odbačenoga smeća, dostojna prijezira jer se kosi sa svim pravilima zahvalnosti prema Majci Zemlji na koje ni sami još nismo potpuno navikli.

Izložena ideja nije za pretjerano promišljanje, već više za osvještavanje činjenice da aktivno sudjelujemo u povijesnim zbivanjima koja se protežu u prostoru dugom preko 5000-6000 kilometara. Predolac je povijesno mjesto na kojem administrativno počinje Europa…

Još ostaje pitati se što bi, da zna za Predolac, učinila Greta Thunberg? Mlada Europljanka bi nas zasigurno pozvala na neodgodivu zelenu čistku Majke Zemlje na Predolcu.

NOVI PRAVILNIK Ukinuta trajna registracija brodica, od 1. lipnja prijave za tehnički pregled

Novi Pravilnik o brodicama, čamcima i jahtama kojim se objedinjuje ranija dva dokumenta donosi niz promjena važnih za sve sudionike nautičkog prometa. Najvažnija je ukidanje trajne registracije i uvođenje periodičkih tehničkih pregleda u razmacima od pet i deset godina.

Vlasnici brodica dužih od sedam metara ili motora snage preko 15 kW (20 KS) već do 1. lipnja moraju se prijaviti za obavljanje redovnog tehničkog pregleda, a za one manje i slabije taj rok još nije određen. S obzirom na to da se nova obveza odnosi na 97 tisuća vlasnika plovila očekuje se veliki pritisak na ionako potkapacitirane kapetanije i njihove ispostave.

Sudski vještak Damir Višić u novom broju Otvorenog mora analizira i ostale aspekte novoga Pravilnika poput obveze nošenje prsluka na svim gliserima bez kabine ili kaciga za jet skijeve, što će mnogima pokvariti osjećaj jurenja pučinom s vjetrom u kosi.

Došlo je i do izmjena kod vrlo popularnog uvoza rabljenih plovila iz inozemstva jer se za modele starije od 20 godina prije registracije sada mora od ovlaštenog klasifikacijskog društva pribaviti CE certifikat, piše Otvoreno more.

Pravilnik o brodicama, čamcima i jahtama objavljen je u  Narodnim novinama br. 13/20., a u cijelosti ga možete pročitati OVDJE.

Još danas kiša, potom slijedi bura i pad temperature…

Tijekom subote na širem području dolinom Neretve još uvijek je moguća povremena kiša, osobito u prvom dijelu dana, a potom slijedi obrat. Prvo će jugo prijeći u buru koja će u noći pojačati. Temperatura zraka će biti nekoliko stupnjeva niža, oko 14°C.

U nedjelju će i dalje prevladavati oblačno, povremeno i sunčano te suho, puhat će umjerena do jaka bura koja će u noći na ponedjeljak oslabiti. Bit će još malo hladnije, oko 12°C.

U ponedjeljak i utorak će biti sunčano  su umjerenom burom i malo toplije. Od srijede će ponovno zapuhati jugo, uz koje će ponovno biti toplije.

 

FOTO Neretvani su najbolji mladi tehničari u Županiji s ukupno pet prvih mjesta

Danas je u OŠ don Mihovila Pavlinovića održano 62. natjecanje mladih tehničara Dubrovačko-neretvanske županije. Tradicija se nastavlja, najbolji su bili učenici iz Metkovića i Opuzena koji su ukupno osvojili pet prvih mjesta, a čak troje županijskih prvaka je iz OŠ Stjepana Radića.

Sudjelovalo 39 učenika iz 11 osnovnih škola, nešto manje nego prijašnjih godina jer je dio učenika odustao zbog bolesti.

Najbolje rezultate po kategorijama pokazali su:

  • Maketarstvo i modelarstvo – 5. razred
  1. Ivan Bazdan – OŠ Mokošica Dubrovnik (mentor Boško Ćorak)
  2. Dora Matičević – OŠ Župa Dubrovačka (mentor Josip Misir)
  3. Lara Šuman – OŠ Opuzen (mentorica Tomislava Ivanković)
  • Graditeljstvo – 6. razred
  1. Ema Bačić – OŠ Blato-Korčula (mentor Zoran Sardelić)
  2. Antun Vugdelija – OŠ Stjepana Radića Metković (mentorica Marina Nikolić)
  3. Klara Jerković – OŠ don Mihovila Pavlinovića Metković (mentorica Jelica Lazarević)
  • Strojarske konstrukcije – 7. razred
  1. Karlo Pavlović – OŠ Stjepana Radića Metković (mentorica Marina Nikolić)
  2. Rita Brkić – OŠ Mokošica Dubrovnik(mentor Boško Ćorak)
  3. Borna Musulin – OŠ Opuzen (mentorica Tomislava Ivanković)
  • Strojarske konstrukcije – 7. razred
  1. Petar Prkačin – OŠ Mokošica Dubrovnik (mentor Boško Ćorak)
  2. Petar Popović – OŠ Stjepana Radića Metković (mentorica Marina Nikolić)
  3. Paula Kapović – OŠ Lapad Dubrovnik (mentorica Fany Bilić)
  • Elektrotehnika – 8. razred
  1. Marin Plećaš – OŠ don Mihovila Pavlinovića Metković (mentorica Ana Moro)
  2. Toni Milan – OŠ Stjepana Radića Metković (mentorica Marina Nikolić)
  3. Toni Vejnović – OŠ Lapad Dubrovnik (mentorica Fany Bilić)
  • Elektronika – 8. razred
  1. Matej Babić – OŠ Opuzen (mentorica Tomislava Ivanković)
  2. Vido Batinović – OŠ Opuzen (mentorica Tomislava Ivanković)
  3. Domagoj Dodig – OŠ don Mihovila Pavlinovića Metković (mentorica Jelica Lazarević)
  • Fotografija – od 5. do 8. razreda
  1. Frane Vugdelija – OŠ Stjepana Radića Metković (mentorica Marina Nikolić)
  2. Nika Alamat – OŠ Lapad Dubrovnik (mentorica Fany Bilić)
  3. Gabrijela Krnjić – OŠ don Mihovila Pavlinovića Metković (mentorica Jelica Lazarević)
  • Modelarstvo uporabnih tvorevina – od 5. do 8. razreda
  1. Katja Jerković – OŠ Stjepana Radića Metković (mentorica Marina Nikolić)
  2. Paula Miloslavić – OŠ Župa Dubrovačka (mentor Josip Misir)
  3. Ante Raić – OŠ don Mihovila Pavlinovića Metković (mentorica Jelica Lazarević)

Vrijeme predviđeno za provedbu natjecanja bilo je ovako raspoređeno: 45 minuta za pisanu provjeru znanja, 90 minuta za izradu tehničke tvorevine, 30 minuta za pripremu predstavljanja tehničke tvorevine te, na kraju, do 5 minuta za predstavljanje izrađene tehničke tvorevine.

Prvoplasirani natjecatelji iz svakog područja natjecat će se na državnoj razini koja će se održati u Primoštenu od 6. do 9. travnja ove godine.

Most NL prozvao ravnatelja Štimca i župana Dobroslavića za stanje u Domu zdravlja

Most nezavisnih list se oglasio priopćenjem za javnost u kojem za trenutno stanje u Domu zdravlja Metković odgovornima smatra ravnatelja Mihovila Štimca i župana Nikolu Dobroslavića.

– Metković je suočen s velikim kadrovskim problemom u zdravstvu, jer je Dom zdravlja ostao bez dvije liječnice obiteljske medicine i 4 000 ljudi ostalo je bez liječničke skrbi. Most Metković upozorova da je prije jedanaest mjeseci na inicijativu Mosta i ostalih oporbenih vijećnika održana tematska sjednica na kojoj je vladajuća HDZ-ova većina odbila sve prijedloge skupštine Dubrovačko-neretvanske županije o stanju zdravstvenog sustava.

Danas, nakon jedanaest mjeseci, stanje u zdravstvu Dubrovačko-neretvanske županije je još gore nego tada. Dug Opće bolnice Dubrovnik je prešao 200 milijuna kuna, Domovi zdravlja su u sve lošijoj kadrovskoj i financijskoj situaciji, Dnevna bolnica u Metkoviću je nedavno po tko zna koji put obećana. Jedina istina iz županovih riječi jest da su liječnici i medicinske sestre stručni i predani, no problem je što ih je svakim danom sve manje, kažu mostovci iz Metkovića.

Podsjećaju da je na tematskoj sjednici održanoj u travnju prošle godine izglasan bezličan zaključak bez konkretnih rokova i aktivnosti za poboljšanje stanja zdravstvenih ustanova u županiji, a navedeno je da „zdravstvo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na visokoj je razini, liječnički kadar je stručan i predan svome pozivu, također i medicinske sestre.“

– Stvarna situacija je potpuno drugačija, a dva su krivca za to: ravnatelj Doma zdravlja Metković i župan Nikola Dobroslavić. Više godina upozoravamo na loše kadrovsko i financijsko vođenje Doma zdravlja Metković.Nijedan kadrovski problem u posljednjih 7-8 godina nije uočen i rješavan na vrijeme. Bobath edukacija unutar fizijatrije,medicinsko-biokemijski laboratorij, pedijatrija, recentna obiteljska medicina,počeli su se rješavati tek nakon što je problem nastao. Iz svega je jasno da se Domom zdravlja upravlja stihijski i neprofesionalno, navodi Most Metković.

Navode kako se ravnatelj Štimac okomio na liječnike obiteljske medicine,odnosnodvije liječnice Doma zdravlja i liječnike koncesionare.

Ravnatelj se u medijima žali kako nitko ne želi raditi za plaću od 14.000 kuna te beneficije poput sufinaciranja smještaja, putnih troškova, te manipulira javnošću prešućujući činjenicu da je liječnica koja je dala otkaz u Domu zdravlja morala raditi s oko 4.000 pacijenata jer ravnatelj nije pronašao zamjenu za drugu liječnicu koja je duže vrijeme na bolovanju. Zbog te činjenica liječnica je imala i preko 200 pregleda dnevno što dovodi u pitanje kvalitetu medicinske skrbi svih ostalih pacijenata.

Ravnatelj Štimac istovremeno proziva i liječnike koncesionare tvrdeći da oni mogu preuzeti oko 4.000 pacijenata smatrajući da oni ionako imaju visoka primanja od HZZO-a. Poziva nadležno Ministarstvo i HZZO da ih prisili da preuzmu brigu o pacijentima. Nikakva novost, svih godina svog mandata ravnatelj Štimac se neprofesionalno i nekolegijalno odnosio prema liječnicima koncesionarima. Na tvrdnje ravnatelja Štimca reagirala je i Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) demantirajući niz izrečenih neistina. Prije sedam mjeseci, HDZ-ova većina u Skupštini Dubrovačko-neretvanske županije usvojila je odluku kojom se najamnine liječnicima koncesionarima u Domovima zdravlja udvostručuju.Sami HDZ-ovi kuloari, po hodnicima vijećnice, tvrdili su da su  odluku pisali i za nju lobirali DZ Metković i DZ Dubrovnik želeći na taj način domoći se novaca kojima bi pokrili dubioze nastale njihovom vlastitom nesposobnošću.

Župan Dobroslavić pak godinama pokriva i prikriva nesposobnost ravnatelja Doma zdravlja Metković, a time je suodgovoran za ovu situaciju. Stoga, pozivamo Župana da smijeni ravnatelja Doma zdravlja Metković, ističe Most Metković.

Kakva je budućnost obiteljske medicine u Domu zdravlja Ploče?

Za razliku od drugih jedinica lokalne samouprave u dolini Neretve, čiji su domovi zdravlja u problemima zbog otkaza ili porodiljnih dopusta liječnika obiteljske medicine, Dom zdravlja u Pločama, što se toga tiče, normalno funkcionira, ali ako se promatraju perspektive ove zdravstvene ustanove, ipak se naziru problemi, koje će, kako sada stoje stvari, biti teško riješiti, javlja Rogotin.hr.

Naime, pločanskome Domu zdravlja gravitira između 11 i 12 tisuća pacijenata s gradskoga područja, dijela Makarskog primorja do Zaostroga, te susjedne Hercegovine. O njima vodi brigu šestero liječnika obiteljske medicine, od kojih jedan radi pri Domu zdravlja, sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti koji je propisao da četvrtina ordinacija obiteljske medicine mora ostati u sastavu Doma zdravlja.

Ostale ordinacije su poluprivatne, odnosno liječnici imaju koncesije u svojim ambulantama koje faktički nemaju nikakve veze s Domom zdravlja, osim što se fizički nalaze u istoj zgradi. Ti liječnici za svoj rad primaju glavarinu od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Njihova mjesečna plaća značajno je veća od plaće koju zarađuju domski liječnici, ali dosadašnje iskustvo iz Ploča pokazalo je da ni za takva zanimanja ne postoji interes. Posvjedočio je to i svojedobno raspisani natječaj, nakon što je jedna liječnica stekla uvjete za mirovinu, ali na koji se nitko nije javio. I upravo tu se naziru problemi s kojima bi se korisnici Doma zdravlja u Pločama mogli ubrzo susresti. Većina sadašnjih liječnika su pred mirovinom ili imaju uvjete za mirovinu.

S druge strane, mladi ljudi koji završavaju medicinske fakultete nisu motivirani za rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti bez obzira je li riječ o koncesiji ili radu pri Domu zdravlja, nego traže specijalizacije i pripremaju se za rad u bolnicama.

Kako saznaje Rogotinski.hr, brojni su razlozi za to, a ono što ih posebno demotivira su obilna administracija koju moraju voditi i koja se stalno povećava, veliki broj pacijenata, nerijetko i stotinjak dnevno, mogućnost kazni, kojima nisu izloženi liječnici u bolnicama i sl. Osim toga, kada trebaju koristiti godišnje odmore, moraju naći zamjenskoj liječnika što je u Pločama nemoguće. Ilustracije radi, ima liječnika koji nisu koristili godišnji odmor više od 15 godina. Kako će se riješiti situacija u pločanskome Domu zdravlja pokazat će vrijeme, iako ne treba smetnuti s uma činjenicu da su problemi s posrnulom primarnom zdravstvenom zaštitom prisutni u cijeloj državi.

Tako, prema podacima Hrvatske liječničke komore, u posljednje se tri godine bilježi smanjenje od 139 liječnika obiteljske medicine u sustavu, a za pet godina u mirovinu će otići 628 doktora obiteljske medicine, dok će specijalizaciju obiteljske medicine završit samo 185 liječnika. Istovremeno, prema podacima HZZO-a, u mreži primarne zdravstvene zaštite nedostaje više od 230 timova, od toga u obiteljskoj medicini 117, u ginekologiji 61 i u pedijatriji 53 tima. U oko 130 ambulanti primarne zdravstvene zaštite ugovorenih s HZZO-om već sada nema liječnika – nositelja tima, a svako deveto predškolsko dijete u Hrvatskoj nema pedijatra!

Piše: Ante Šunjić
Foto: Rogotin.hr

U Opuzenu održana radionica ‘Razvoj nove ekološki prihvatljive poljoprivrede’

Razvoj nove ekološki prihvatljive poljoprivrede bila je tema radionice koja je održana u Opuzenu u organizaciji Dubrovačko-neretvanske županije.

Radionica je okupila poljoprivrednike i proizvođače iz doline Neretve, pilot područja projekta GECO2 čiji cilj je borba protiv klimatskih promjena kroz uspostavu ekološke poljoprivredne prakse.

Upravo je o problemima s kojima se susreću poljoprivrednici s ovog područja, govorila zamjenica župana Žaklina Marević, spomenuvši prodor slane vode u nasade koji se pokušavaju riješiti kroz projekte koje provodi Dubrovačko-neretvanska županija i Regionalna agencija DUNEA.

”Iznimno je bitno da se što više okrenemo ekološkoj proizvodnji, kako bismo suzbili negativne posljedice klimatskih promjena koje nam prijete. Upravo Dolina Neretve predstavlja sjedište poljoprivrede u županiji i uz turizam ima važnu gospodarsku ulogu na kojoj temeljimo naš razvoj”, istaknula je zamjenica Marević još jednom pozvavši nazočne poljoprivrednike i poduzetnike da se okrenu ekološkoj proizvodnji.

Radionicu s temama ”Ekološki sustavi i povezanost s poljoprivredom”, te ”Pametne poljoprivredne prakse, s naglaskom na ekološki uzgoj i njihova povezanost s projektnim ciljevima”’ vodila je certificirana predavačica Ana Marušić Lisac iz Poduzetničkog centra Biotechnicon d.o.o. Nazočne je upoznala s obvezama i zahtjevima, kao i europskim direktivama i odredbama čiji je cilj uspostaviti održivu konkurentnost kako bi se postigao gospodarski održiv sektor proizvodnje hrane te održivo gospodarenje prirodnim resursima EU u kojem je ekološka proizvodnja prepoznata kao ključan element.

U ovom se programskom razdoblju pridaje još veći značaj okolišu i utjecaju poljoprivrede na okoliš, a u sklopu Programa ruralnog razvoja potpora se daje ekološkim proizvođačima koji tek ulaze u sustav ekološke proizvodnje kao i onima koji nastavljaju ovaj vid proizvodnje.

U Dolini Neretve, koja ne koristi dovoljno potencijale koje ima, primjere dobre prakse predstavili su OPG Tomo Ostojić koji smokvu prerađuje prema standardima moderne poljoprivredne proizvodnje uz zadržavanje standarda najviše kvalitete, te OPG Klaudija Krstičević koja je svoje nasade mandarina još prije par godina krenula obrađivati na ekološki način pa od mandarina pravi ekološke marmelade, namaze i sokove.  Dvoje proizvođača pokazalo je pozitivne aspekte ekološke poljoprivrede koja je prvi korak ka smanjenju stakleničkih plinova i borbi protiv klimatskih promjena.

Radionica iz ekološke poljoprivrede organizirana je u sklopu projekta GECO2 kojeg je okupljenima predstavio voditelj projekta Čedo Vučković.

Dubrovačko-neretvanska županija sudjeluje kao partner u EU projektu koji se pridružuje međunarodnoj borbi protiv klimatskih promjena, a broji sedam projektnih partnera iz Italije i Hrvatske. Kao lokacija za realizaciju pilot aktivnosti odabrana je dolina Neretve, a prva mjerenja CO2 iz tla predviđena su u 2020. godini. Projekt se realizira u sklopu Programa prekogranične suradnje INTERREG Italija – Hrvatska 2014-2020. Ukupna vrijednost projekta iznosi 18.420,353,00 kuna, dok je proračun Dubrovačko-neretvanske županije 2.063.832,00 kuna.

Foto i tekst: edubrovnik.org

GP Imotica – Duži i Slano – Orahov Do prekategorizirani u prijelaze za međunarodni promet putnika

Iz PU obavještavaju građane da je Mješovito povjerenstvo za praćenje provedbe Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine donijelo Odluku da se granični prijelazi za pogranični promet Imotica – Duži i Slano – Orahov Do privremeno prekategoriziraju u granične prijelaze za međunarodni promet putnika.

Odluka stupa na snagu 1. travnja 2020. g., i na snazi će biti tri mjeseca, odnosno do održavanja naredne sjednice Mješovitog povjerenstva, a radno vrijeme navedenih graničnih prijelaza je svakim danom 24 sata.

Zadnje objavljeno