-

1. ŽNL: Croatia ide u viši rang, ONK Metković pobjedom zaključio sezonu

Današnjim odigravanjem 22. kola završila je sezona Prve županijske nogometne lige. Prvak je Croatia iz Gabrila koja je tako izborila viši rang natjecanja. Prvi pratitelj Župa dubrovačka, koja je imala bod manje uoči zadnjih 90 minuta sezone, izgubila je od domaćina Orebića s 2:0.

ONK Metković je pobijedio Slavena pogotkom Vladimira Štimca u sudačkoj nadoknadi i tako potopio sve nade Gruđana da će igrati u kvalifikacijama za viši rang. Gusar je sezonu završio na 4. mjestu, i to zahvaljujući boljem međusobnom rezultatu od ONK Metković koji je peti.

Šesto mjesto, posljednje u gornjem domu, zauzela je Smokvica, koja je najuspješniji sastav završnice prvenstva bez izgubljene utakmice u zadnjih pet kola, ali s tek s tri pobjede u sezoni.

Grk je usprkos pobjedi nad pretposljednjim Žrnovom na začelju tablice. Sokol je deseti, Hajduk 1932. deveti, Konavljanin osmi, a Orebić sedmi.

Prvak 2. ŽNL je Maestral iz Krvavca koji se vraća u 1. ŽNL iz koje je ispao prošle sezone.

Rezultati 22. kola:

  • Orebić: Orebić – Župa dubrovačka 2:0
  • Komin: Gusar – Sokol 2:1
  • Gabrili: Croatia – Konavljanin 5:0
  • Gruda: Slaven – ONK Metković 0:1
  • Potomje: Grk – Žrnovo 1:0
  • Smokvica: ŠD Smokvica – Hajduk 1932. 2:1.

Tablica:

Fotografija ŽNS Dubrovačko-neretvanski.Foto: Tonći Plazibat/DV

FOTO U crkvi sv. Franje na Kladi proslavljena prva pričest

Tijekom svečanog misnog slavlja u crkvi sv. Franje Asiškog na Kladi 14 djevojčica i dječaka prvi put je primilo sakrament pričesti.

Sv. misu je predvodio župni vikar Ante Prološčić uz suslavlje fra Ante Crnčevića i đakona fra Darija Sinkovića. Slavlje je uveličao pjevački zbor pod ravnanjem s. Mile Deak, a naši prvopričesnici su izveli prigodne recitacije.

Čestitamo našim prvopričesnicima i njihovim roditeljima na današnjem velikom danu koji će im sigurno dugo ostati u pamćenju. Evo kako je to jutros bilo na Kladi…

Foto: Foto studio Veraja

Prometna u Pločama: Sletio s 5 metara na garaže

Jučer se u Pločama dogodila prometna nesreća u kojoj, prema informacijama koje imamo, pukom srećom nije bilo ozljeđenih.

Do nesreće je došlo oko 18.00 sati kada je vozilo BiH registarskih oznaka na ulazu u ulicu Stjepana Radića iz smjera vojarne, isklizalo sa kolnika i palo s 5 metara visine na garaže. Na mjesto udesa izašli su djelatnici PP Ploče i izvršili uviđaj.

PREMIJERA ‘Jutro jutra moga’: Branko Medak zapjevao u duetu sa Tedijem Spalatom

Naš Branko Medak je nedavno snimio duet s s jednim od velikana dalmatinske glazbe Tedijem Spalatom. Spot za njihovu pjesmu Jutro jutra mog premijerno je prikazan u petak navečer na CMC-u, a dostupan je i na You Tube kanalu.

Tekst i glazbu napisao je Denis Batinović Pekma, aranžman potpisuje Eduard Botrić. Spot je režirao i snimio Matko Petrić.

Poslušajte ih….

 

Uspješan nastup mladih metkovskih karataša na 3. Split karate kupu

Jučer je u Splitu održan međunarodni turnir 3. Split karate kup u organizaciji Karate kluba Dalmacija na kojem su nastupili natjecatelji iz metkovskih karate kupova. Na turniru je nastupilo 564 natjecatelja iz 47 kluba.

Karate klub Metković je nastupio s 9 boraca pod vodstvom trenera Dine Žderića koji su ukupno su osvojili sljedećih 6 medalja.

Zlatnu medalju osvojio je Duje Mihaljević, srebrenu Duje Žderić i Duje Mihjević u mlađim kadetima. Brančane su bile  Anja Pokrajac, Laura Bebić i Lucija Utovac. Još su nastupili Katja Jerković, Karla Pezić, Joisp Obradović i Dora Galov.

Za reprezentativce iz KK Metković Duju Mihaljevića i Antu Leontića ovo je bio posljednji kontrolni turnir prije nastupa na Prvenstvu Balkana u Banja Luci od 31. svibnja do 02. lipnja.

Uspješan nastup imali su i mladi karataši iz Karate kluba Knez Domagoj Metković. U katama brončanu medalju ponijela je Karmen Kraljević. U borbama su brončani bili Erika VasiljLucija Plećaš. Za klub su još nastupili Dean Knežić, Lucija (Lulu) Plećaš, Marko Ilić, Jure Ilić i Ana Bebić.

3. HNL JUG: Neretva uvjerljivo bolja od Zagore (3:0), derbi kola pripao Junaku

Nakon dva kola bez bodova, Neretva je napokon zaigrala kako se od nje očekuje i u današnjem srazu sa Zagorom upisala sva tri boda je jednakim brojem golova (3:0). Derbi kola se igrao u Sinju u kojem je Junak pobijedio kliški Uskok (3:2) koji je još nije ispao iz utrke za prvaka. Za ovu laskavu titulu i dalje konkuriraju Primorac BNM i Croatia koji su upisali domaće pobijede protiv Primorca (S), odnosno Jadrana LP. U Opuzenu je Plava makinja svladala Uraniju.

Vratimo se utakmici Iza Vage koja je počela izrazito otvoreno. U prvom napadu gosti nisu iskoristili izgledu priliku za vodstvo. Već u sljedećem, drugom napadu u drugoj minuti utakmice Neretva je povela preko Luke Juričića koji je iskoristio lošu reakciju Zagorina vratara. Kišom natopljen teren nije igračima pružao mogućnosti za lepršaviju igru, tako da je to uglavnom sve što smo vidjeli u prvom poluvremenu.

U drugom je Neretva je ušla agresivnije u igru što ime se isplatilo u 64. minuti kada je Luka Juričić po drugi put s nekoliko metara prevario Matetića. Imala je Neretva još nekoliko izglednih prilika, a dvije je Matetić čupao iz mreže. Međutim, udarac Dragana Brečića u 87. minuti s ruba šesnaesterca bio je neobranjiv…

Rezultati 28. kola 3. HNL Jug:

  • Primorac BNM – Primorac 2:0 N
  • Neretva – Zagora 3:0
  • Neretvanac – Urania 2:0
  • Junak – Uskok 3:2
  • Imotski – Kamen 1:1
  • Split – Hrvace 5:2
  • GOŠK – BŠK Zmaj 0:0
  • Croatia – Jadran LP 1:0

Tablica nakon odigranog 28. kola.

Fotografija 3. HNL jug.

Bez djece nema budućnosti: Obitelj Antunović pravi je primjer kako se može o(p)stati u dolini Neretve

Za točnu sliku demografskog stanja u dolini Neretve potrebni su podaci o iseljenima, pojedincima i obiteljima. No, takve precizne podatke nitko nema. Dok se jedni iseljavaju i odlaze u Irsku ili Njemačku, drugi se vraćaju pa je tako trend migracija stanovništva zadnjih godina uzeo maha, piše Slobodna Dalmacija.

Sve to utječe na ukupnu demografsku sliku, a prvi pokazatelj je smanjenje broja djece po školama. Istina, škole se ne zatvaraju, ali zamjetan je manji broj djece općenito gledano na čitavom području doline Neretve, u njezinu brdskom i nizinskom dijelu.

Loša demografska slika doline Neretve posljedica je općenito depopulacije, odnosno većeg broja umrlih negoli rođenih, pa kada se tome pridodaju ekonomska iseljavanja u potrazi za boljim poslom ili boljim uvjetima života, situacija nije obećavajuća. U Hrvatskoj je u 2017. godini rođeno 36.705 djece, što je gotovo tisuću djece manje nego godinu prije, dok je istodobno broj umrlih porastao za gotovo dvije tisuće.

I grad Metković, kao središte neretvanske doline, uklapa se u ovakve statistike. Prema statističkim pokazateljima, u 2017. je rođeno 169 djece, a godinu prije 183. Zanimljivo je da je u 2017. godini u samom Metkoviću zabilježen pozitivan prirodni prirast jer je broj rođenih u odnosu na broj umrlih veći za 45, ali zadnjih desetak godina evidentan je trend smanjenja rođene djece, pa bi se uskoro moglo dogoditi da prirodni prirast bude negativan.

Slično je i na prostoru čitave doline Neretve – u tri grada Metkoviću, Opuzenu i Pločama te općinama Pojezerje, Zažablje, Kula Norinska i Slivno – gdje je u 2016. rođeno 340 djece, a u 2017. godini 320, dakle dvadeset djece manje, odnosno jedan školski razred.

Nije bolja situacija ni na razini Dubrovačko-neretvanske županije, koja u 2016. godini bilježi 1276 rođene djece, a godinu kasnije čak 66 djece manje, odnosno dva školska razreda.

Iako neki kažu da je statistika točan skup netočnih podataka, demografska situacija u dolini Neretve ni približno nije dobra. Kompletnu situaciju dodatno opterećuju iseljavanja uglavnom radno sposobnog stanovništva. Oduvijek su ljudi iz Neretve, posebno brdskih područja, odlazili raditi u Njemačku, ali, za razliku od tada, kada je na privremeni rad u inozemstvo išao samo otac, a supruga i djeca ostajali kod kuće, sada imamo situaciju da uglavnom odlaze čitave obitelji.

Do točnih podataka o iseljenima nemoguće je doći jer nema pouzdanih evidencija. Međutim, primjetan je trend nedostatka radne snage, iako zavod za zapošljavanje ne bilježi nikakve drastične promjene podataka. Da je to tako, svjedoči i višednevna potraga za radnicima kineske tvrtke CRBC koja gradi pelješki most, a radnici se traže i u sezoni berbe mandarina ili grožđa.

Jednostavno, domicilnih radnika u dolini Neretve nema. Sve manje ih dolazi i iz Hercegovine.

I dok brojne obitelji razmišljaju o odlasku u Irsku, a neki su već i otišli, sedmočlana obitelj Antunović,Ante, Višnja i njihovo petero djece, ni ne pomišljaju da napuste svoju didovinu u naselju Otrić-Seoci u općini Pojezerje. Najstarija kći ima sedamnaest godina i učenica je drugog razreda Gimnazije u Vrgorcu, sin je prvi razred srednje škole u Pločama, mlađi sin i kći su prvi razred i drugi razred u Otrićima, a najmlađa Dora ima šest godina.

– Nezgodno je, stalno ih vozim i dovozim. Jedno na nogomet u Ploče, pa se vratim kući pa drugo vozim na rukomet. Ali ne bih prominila život u Otrićima ni za jedan grad u Europi – kaže nam majka Višnja, koja skupa sa suprugom Antom radi na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

Bave se proizvodnjom grožđa i vina. Uz obiteljsku kuću uredili su i vinski podrum i kušaonicu vina. U tome vide svoju budućnost i budućnost svoje djece.

– Neki se iseljavaju iz potrebe, a neki iz hira – kazat će načelnik općine Pojezerje Boro Dominiković, koji kaže da ima slučajeva da se neki već vraćaju natrag.

Općina daje naknadu za novorođeno dijete, sufinancira boravak djece u vrtiću, koji košta samo 308 kuna za prvo dijete, a za drugo 147 kuna. Izdvaja za studentske stipendije, plaća prijevoz srednjoškolcima koji pohađaju školu u Opuzenu, Vrgorcu ili Metkoviću. Općina je opremila i teretanu za sportaše i rekreativce koji je mogu koristiti besplatno.

– Sve to čini našu malu općinu dobrim mjesto za život – naglašava Dominiković.

S njime se slaže i Ante Antunović, koji svojim osobnim primjerom potvrđuje da se i na selu može lijepo živjeti. Svojim rukama je uredio kušaonicu vina, isklesao kamen, napravio interijer koji podsjeća na one starinske konobe. I sve vlastitim sredstvima bez ijedne kune poticaja od države ili EU fondova.

– Kada dođu strani turisti, oni se dive – kazao nam je Ante.

– Može li se živjeti od svoga rada na selu? Može, samo treba puno rada – kaže Ante, koji sa suprugom Višnjom i djecom obrađuje 18 tisuća trsova vinove loze, uglavnom zlatarice i trnjka, od kojih proizvode više od trideset tisuća butelja kvalitetna vina.

– Ja vam kažem da će zlatarica spasiti ovaj naš kraj. Ona je hit u Dalmaciji – rezolutan je Ante, koji na neki način daje ideju i ostalim vinogradarima, pa i onima koji su otišli a možda ipak razmišljaju o povratku.

A posla nema ako u njemu ne sudjeluje čitava obitelj. Uz njega i suprugu Višnju rade sva djeca, pa i šestogodišnja Dora. Ona slaže čepove od pluta koji će se stavljati na boce. Tako od malih nogu pomaže roditeljima i uči raditi.

Jednom riječju, obitelj Antunović ne namjerava se seliti u Irsku. Dobro im je na vlastitoj didovini…

U poplavi negativnih vijesti vezanih uz demografiju, svaka imalo dobra vijest, poput ove priče iz općine Pojezerje, pravo je osvježenje.

– Bez djece nema ni budućnosti, ni prosperiteta, ni razvoja. Posebno je tu važna uloga obitelji s troje ili više djece, odnosno onih obitelji koje bi htjele imati više djece, no koje se na to zbog raznih razloga ne odlučuju. Obitelji s više djece najčešće doživljavaju samo deklarativnu podršku društva, dok su u svojoj svakodnevici u pravilu prepuštene same sebi. Stoga je za istinsku promjenu trendova potrebno veću pažnju posvetiti upravo obiteljima s više djece – ističe Ivan Malbašić, predsjednik udruge “Obitelji 3plus”, koja okuplja obitelji s troje ili više djece.

– Sve je više primjera pojedinih gradova i općina koje konkretnim mjerama potiču natalitetnu politiku, nastojeći ne samo zadržati, nego i privući nove mlade obitelji koje su voljne podizati djecu. Neki od novijih primjera su povećanje potpore za novorođenu djecu, stipendiranje učenika i studenata iz obitelji s više djece, besplatan vrtić za obitelji s više djece, sufinanciranje rješavanja stambenog pitanja za mlade obitelji koje žele imati djecu. Osim ovih financijskih olakšica na lokalnoj razini, iznimno je važno da one budu popraćene i odgovarajućim mjerama na državnoj razini, a poglavito u vidu porezne politike koja trenutačno ne pogoduje obiteljima s više djece. Tako, primjerice, kada sedmeročlana obitelj kupuje prosječni automobil sa sedam sjedala, ona će za taj automobil biti prisiljena platiti više poreza nego da kupuje prosječni automobil s pet sjedala, što je destimulirajuća mjera – smatra Malbašić.

FOTO 35. smotra folklora jadranske Hrvatske – prva večer folklornih skupina

Nakon otvaranja na Trg kralja Tomislava, program 35. smotre folkolora jadranske Hrvatske Na Neretvu misečina pala nastavljena je nastupom folklornih skupina u kazališnoj dvorani GKS-a.

Zanimljivo je bilo vidjeti toliku raznolikost narodnih nošnji, plesova i običaja koju nam je sinoć prikazalo 21 kulturno umjetničko društvo iz Hrvatske, BiH i Italije. Druga večer folklornih skupina bit će večeras u 19:30, a prije toga u 18 sati će biti druženje na našem Trgu – Zaplešimo na Pjaci.

Uključite se u manifestaciju ‘Hrvatska volontira’ preko Volonterskog centra DOBRA

Manifestacija Hrvatska volontira održava se već devetu godinu za redom i njome želimo ukazati na značaj volontiranja za razvoj suvremenog društva u kojem svaki pojedinac ima pravo i odgovornost dati svoj doprinos i u kojem se takav doprinos cijeni.

Volontiranjem zajedno gradimo bolju i snažniju zajednicu. Povezujemo se, pronalazimo sebi slične, upoznajemo druge i drugačije da bi naše različitosti i sličnosti pretvorili u snagu koja je potrebna za pozitivne promjene prema humanizmu i održivom razvoju. Kada se svi udružimo i surađujemo – pletemo živu društvenu mrežu kojom oblikujemo našu budućnost i omogućujemo autentičnu povezanost među ljudima, poručuju organizatori manifestacije.

Manifestacija Hrvatska volontira ove će se godine održati od 22. do 25. svibnja.

Na sudjelovanje u manifestaciji pozvane su sve neprofitne organizacije – organizatori volontiranja, da organiziraju volonterske aktivnosti koje će donijeti dobrobit za zajednicu u kojoj djeluju, te da uključivanjem što većeg broja volontera i zaposlenika tvrtki pokažemo da zajednički možemo više i bolje.

Svoje aktivnosti organizacije mogu prijaviti do 17. svibnja 2019., putem online baze aktivnosti, na kojoj će se nalaziti popis svih aktivnosti koje će se odvijati u tjednu Hrvatska volontira.

Za sve dodatne informacije, javite se vašem najbližem volonterskom centru (Volonterski centar Dobra) ili Hrvatskom centru za razvoj volonterstva.

Dio stanovnika Komarne razočaran je jer se Kinezi ne provode i ne troše novac

Kinezi su nevidljivi. Nit ih čuješ nit ih vidiš. Da se toliko razvikani pelješki most gradi, stanovnici Komarne znaju tek po povremenim lupanjima velikog bata koji zabija pilote u morsko dno. Ali i piloti su svi pobijeni, a jedino što se za našega posjeta Komarnoj moglo čuti jest zvuk zvona koje je točno u 11 sati označilo da je vrijeme ručka i da radnici na pola sata prekinu posao, piše Slobodna Dalmacija.

Oko 150 radnika, uglavnom Kineza, (tek poneki je s područja bivše Jugoslavije i kolokvijalno ih zovu “bijeli Kinezi”) stanuje već pola godine u montažnim barakama u Brijesti s pelješke strane gradilišta dok su u barakama u Komarnoj kuhinja, kancelarije i još neki pomoćni objekti. Šefovi su smješteni po apartmanima u Komarnoj.

SPLASNUO OPTIMIZAM
Foto: Denis Jerković/SD

– Radnici u barakama, a šefovi u apartmanima i sobama. Vazda je toga bilo i biće, a posebno u Kini gdje još vlada komunizam. Zna se tko je tko, a ne kao kod nas, svak bi se nešto pito i odlučivo – komentirali su stanovnici Komarne kineske radnike koji grade pelješki most.

A rade ga i grade veoma brzo, i prije zadanog roka pobili su svih 148 pilota u morsko dno. Da im je vrijeme bilo naklonjeno, završili bi i mjesec dana ranije, ali kako je stalno padala kiša i puhala južina, pobijanje pilota često je prekidano.

– Ma nisu vam Kinezi kao naši. Kod njih kad se radi, radi se. Nema tu stajanja. Ali kad odrade nešto veće što oni smatraju da je važno, onda to i proslave. Tada se ispali i vatromet po kineskoj tradiciji – kaže nam Mile Brljević, stanovnik Komarne, koja je postala slavna zahvaljujući mostu i Kinezima.

– Za nas se čulo i u Kini, vidiš koliko smo poznati – nastavlja Brljević dok komentiramo “nevidljive” radnike koji gotovo danonoćno grade most.

– Sve su to veliki radnici. Vidi se po poslu koji obavljaju – dodaje.

Neki su očekivali da će se Kinezi provoditi po Neretvi, trošiti po restoranima, izlaziti u kafiće, bilo je čak govora da će se otvoriti i kockarnice. No, od toga ništa. Radnici su to u najdoslovnijem smislu te riječi: rade dan i noć. Vrlo rijetko napuštaju svoje barake.
Kuha im se direktno na gradilištu, da se ne gubi vrijeme. Četiri kuhara spremaju hranu, i nisu to nikakve delicije. Riža je, naravno, obavezna, uz sitno sjeckano svinjsko i pileće meso te povrće izrezano na trakice.

Nekada, doznajemo, peku i popečke s mesom, nešto slično bureku, samo što s tvrđom korom.

– Oni su ovdje došli da rade i zarade. Isto ko kad su naši šezdesetih godina išli u Njemačku. Oni koji su trošili i provodili se, ništa nisu stekli. Tako i oni rade i štede da imaju novca kada se vrate kući. A i kuda bi išli kad ne znaju plivati. Zato nose one prsluke za spašavanje. To je isto kao kod nas kad netko iz brda dođe na more, kako će znati plivati – pojašnjava nam Mile.

Da bi gradili most i ne moraju znati plivati. Mostovi su njihova struka.

– Kod kuće su izgradili jedan u močvari dug 258 kilometara. Šta je njima onda ovaj pelješki od dva kilometra – pita se Mile.

Radnici na mostu su uglavnom došli iz kineskih pokrajina gdje se uzgaja loza pa jako vole vino. Nakon napornog dana popiju čašu vina, no i to im je osigurano na gradilištu. To im je jedino zadovoljstvo i luksuz. Neki su toliko bili oduševljeni neretvanskim vinom da su ga slali i kući obitelji na degustaciju. A osim kineskih fizikalaca zadovoljni su i neretvanski vinogradari i vinari, koji se na ovakav način probijaju na kinesko tržište.

– Do sada nismo imali nikakvih problema s gradilištem. Nije nam smetala ni buka kada su se pobijali piloti. Više buke pravi jedan bager kad nešto kopa nego te dizalice – kazuje Brljević.

Brljević nam priča da su Kinezi iz Kine samo dovezli željezo i čelik, a sve ostalo su kupili u Hrvatskoj. Automobile, šlepere, devet miksera za beton… Tako da i ne stoje primjedbe kako hrvatsko gospodarstvo nema nikakve koristi od gradnje mosta jer sve dovoze iz Kine.

– Puno toga na gradilištu su radili naši obrtnici, od postavljanja ograda pa do pocinčavanja u Splitu. Boja se kupuje kod domaćih prodavača. Ima pet čistačica iz doline Neretve. Pa nekoliko inženjera je iz Neretve. Sve je to dobro za našu dolinu – kaže Mile.

Mjesto Komarna je od Božića do sada zaradilo više od 60 tisuća eura na iznajmljivanju soba i apartmana Kinezima. Zadovoljan je ugostitelj Ivo Jerković, koji je ovih dana krenuo u opsežnu investiciju – svoj restoran proširuje s kineskom kuhinjom.

– Pa zašto ne. Kada ovdje već imamo toliko Kineza, a očekuje se da će ih doći još oko tisuću. Na potezu od Splita do Dubrovnika nema niti jedan kineski restoran – ističe Jerković.

– Cilj je osigurati kinesku hranu. Neće to biti ništa specijalno – škampi, riba, piletina, europska hrana na kineski način. Posuđe će biti u kineskom stilu kao i interijer – kaže nam Ivo.

Piše: Stanislav Soldo/SD

Zadnje objavljeno