-

Usvojen rebalans proračuna Županije, Jerković prozvao župana zbog zdravstva, sjednica prekinuta zbog Jambine vile

U Velikoj vijećnici upravo se održava 11. sjednica Županijske skupštine.  Prije početka sjednice vijećničku prisegu položila je vijećnica Made  Mačela (HDZ), a svoj mandat u mirovanje je  stavila vijećnica Gordana Mustapić. Sjednici je prisutno 35 od 41 vijećnika. Dnevnom redu dodana  je nova točka vezana uz funkcionalnu organizaciju sustava hitne medicine. Teo Andrić (HDZ) predložio je da se točka o prodaji vile Rašice raspravi kao zadnja točka, na što je Maro Kristić (MOST) predložio da se predmetna točka raspravi kao prva. Usvojen je prijedlog vijećnika Andrića.  Dnevni red je prihvaćen, vijećnici su desetak minuta proveli u raspravljajući o primjedbama na zapisnik s prethodne sjednice, nakon čega je i usvojen, nakon čega su uslijedila vijećnička pitanja.

Teo Andrić (HDZ) zatražio je od župana da izrijekom kaže koja su to četiri projekta od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku, a koja bi se trebala realizirati na području Županije, a drugo pitanje odnosilo se na projekt gradnje Kongresnog centra na Babinom Kuku. Konkretno, Andrića je zanima što je do sad napravljeno da bi se projekt realizirao.

– Radi se o strateškom projektu. Napravili smo i dvije studije koje su potvrdile opravdanost izgradnje Kongresnog centra, a utvrđeno je da postoji i turistička niša, u koju je Dubrovnik uključen, ali nam nedostaju kapaciteti. Vlada je iskazala potporu projektu. Za realizaciju su zaduženi Županija, Grad i Ministarstvo turizma. Prije nekoliko dana je održan i sastanak, na kojem je sudjelovao i Valamar koji pretendirao na vlasništvo zemljišta. Usuglasili smo se da će Grad i Valamar riješiti predmetni spor, te da se ide s razvojem projekta bez obzira o sporu. Nužno je napraviti i arhitektonski natječaj. Najbolje bi bilo da se projekt financira sredstvima EU, jer je procijenjena vrijednost oko 500 milijuna kuna. Razgovarali smo i o načinu upravljanja centrom. Zaključak je da se upravljanje treba povjeriti svjetskog agenciji, koja ima iskustva u ovoj branši. Jedno takvo pismo namjere smo već zaprimili – odgovorio je župan Dobroslavić te se osvrnuo na strateške projekte.

– To su Centar za gospodarenje otpadom, Pelješki most i pristupne ceste, zamjena 110-kilovatnog kabela od Hvara do Korčule te terminal za tekuće terete u luci Pločama.

Kristina Čurčija (SDP) postavila je pitanje vezano za nedostatak domova za starije i nemoćne, a istaknulo je da se domovi na području Županije trenutačno skrbe za 536 stalnih korisnika, a iznijela je i kako je u kratkom roku u dva navrata poskupjela nakanada koju korisnici plaćaju.  Prvi put za 25 posto, a drugi put za 15 posto. Posljednja odluka stupila je na snagu 1. srpnja.

– Na području Županije nalaze se četiri, odnosno pet domova. To nije dovoljno. Ovi domovi su u državnoj mreži, te dobivaju potporu Županije i države. Korisnici moraju jedan dio naknade platiti sami. Ne vidim u tome ništa sporno i boravak kod kuće košta. Pohvaljujem Općinu Konavle koja je izgradila svoj dom i Grad Dubrovnik koji kreće u izgradnju. Uz domove, dajemo potporu za njegu u kući, koja je potrebna 400-njak naših sugrađana. Razmišljamo kako povećati kapacitet, te o nadogradnji Doma za starije Dubrovnik. Doći će do poboljšanja, ali ne i do rješavanja problema. Povećanje cijene doma bilo je nužno.

Vijećnica Čurčija replicirana je da sigurno postoje korisnici koje si neće moći priuštiti plaćanje doma u iznosu od 3 600 kuna, te da je Županija trebala iznaći sredstava na drugi način.

– Sve osobe koje borave u domu, a nemaju sredstava za plaćanje naknade, mogu biti u domu, uz model koji je uspostavila država, njihova imovina onda ne ide nasljednicima, već im vlasnik postaje država.

Vijećnik Mihaljević (HDZ) upitao je župana što je s gradnjom autoceste od čvora Metković do Osojnika, te je ponovno aktualizirao pitanje zdravstvene zaštite u Neretvi informacijom da je dvoje od troje pedijatara otišlo u mirovinu.

– Autocesta je u svim našim planovima. Dobili smo potporu od Vlade i za ovaj projekt. Povezivanje Osojnika s čvorom Metković je od strateške važnosti. Izrada studije povjerena je HAC-u – kazao je Dobroslavić, te u odgovoru na sljedeće pitanje kazao da iako je prošlo puno vremena, tragedija u Metkoviću je još uvijek svježa.

– Zdravstvo u Neretvni,  nije drugačije od zdravstva u ostalim dijelovima države. Određene poteškoće postoje. U posljednje vrijeme dogodilo se nekoliko pomaka. Uspostavili smo dežurstvo, koje osigurava raspoloživost obiteljskih liječnika tijekom vikenda. Na inicijativu građana nabavili smo dodatnu opremu, a Ministarstvo je ugovorilo da se za izrazito hitne slučajeve može koristiti i bolnica u Mostaru. I ove godine smo ugovorili hitnu helikoptersku službu, koja pokriva cijelo naše područje. Voljeli bi da to preraste u cjelogodišnju službu, nadamo se da će to i dogoditi. Skoro je raspisan natječaj za Dnevnu bolnicu u Dubrovniku, kao i adaptaciju zagrade bivšeg suda u Metkoviću. Dva pedijatra su zaista otišla u mirovinu, ranije nego što je to dogovorno. Trebali su ostati raditi do listopada, odnosno do završetka specijalizacije dvoje specijalizanata. Našli smo rješenje kojim smo premosili to razdoblje.  Sve financijske probleme, osim sanacije OB Dubrovnik, možemo riješiti sami, a za to trebamo pomoć države.

Krešimir Kuran (SDP) upitao je li Županije dobila na uvid ugovor potpisan s bolnicom u Mostaru, a zanimalo je kad će javnosti biti prezentirana Studija izvedivosti Centra za gospodarenje otpadom.

– Ministarstvo zdravstva je potpisalo sporazum s Ministarstvom BiH. Vjerujem da u tom sporazumu nema ništa sporno, ali budući da se ne radi o našem aktu moramo provjeriti možemo li ga objaviti. Ako možemo, to ćemo i učiniti. Studija izvedivosti nažalost još nije gotova. Kad bude i to ćemo prezentirati javnosti. Procedura je kakva jest. Ishodili smo lokacijsku dozvali, kad studija bude završena, imat ćemo i model financiranja, a zatim i raspisati natječaj – odgovorio je župan.

Vijećnik Sentić (HDZ) postavio je pitanje o reorganizaciji sustava Državne uprave po kojem bi jedan posla trebale preuzeti Županije. Zanimalo ga je li Županije spremna za tako nešto, te kako je ocjenjen Proračun Županije kad je u pitanju transparentnost.

– Radilo bi se o preuzimanju većeg broja zaposlenika. Većeg nego što ih danas radi u Županiji. Smatramo to vidom decentralizacije, koje smo spremni realizirati. Jasno smo rekli Ministarstvima financije i uprave da želimo financiranje zaposlenika, kao i da njihov standard bude izjednačen. Uredi državne uprave imaju nešto manji standard.  Dobili smo najveću ocjenu za transparentnost proračuna. To nam je bio i cilj, da bi svi građani mogli vidjeti na što trošimo. Neke općine remete ukupnu ocjenu. Drago nam je da su naši najveći gradovi dobili izvrsne ocjene – kazao je Dobroslavić.

Maro Kristić (MOST) postavio je o budućem odlaganju otpada nakon što se sanira i zatvori Grabovica, a izvjesno je da do zatvaranje Grabovice, Lučino razdoblje se neće realizirati. Vijećnik je postavio pitanje i vezano uz povlačenje novca iz EU fondova, kao i postavljanju bankomata na koncesioniranom području duž šetnice u Uvali Lapad.

– Grabovica nije u nadležnosti Županije, već Grada. Siguran sam da će Grad držati svih propisa i ograničenja. Postoji opasnost da će se Grabovica zatvoriti prije realizacije Centra. Ploče imaju dozvolu za daljnje odlaganje, ali nisu voljni prihvaćati tuđi otpad. Grad Dubrovnik je kazao kako će se problem na odgovarajući način riješiti. Pretovarna stanica Grada Dubrovnika na Osojniku ili Pobrežju čeka građevinsku dozvolu. Onoga časa kad se otpad preda, on postaje problem Agencije za zbrinjavanje otpada. Što se tiče povlačenja sredstava iz EU fondova, ne znam zašto se ne bi hvalili gradnjom Pelješkog mosta ili Zračne luke, DUNEA je provela nekih stotinjak projekta. Nije uobičajeno da mi odlučujemo o bankomatima, ali provjerit ćemo. Koncesionar plaća jako veliku koncesiju, ali ga to  ne opravdava do poduzima takve radnje bez našeg odobrenja.

Kristić je replicirao županu kazavši mu da na velika pitanje daje paušalne odgovore.

Irena Korda (HDZ) postavila je pitanje vezano uz turizam, odnosno manjak radne snage koji bi mogao imati velike posljedice na rezultate turističke sezone.

– Prva polovica godine bila je jako dobro kad govorimo o rezultatima. Nismo u prvih šest mjeseci osjetili pad bookinga, već smo ostvarili 17 posto više noćenja. Problem radne snage je i dobar i loš. Zaposlenost je porasla, a očito je da naši ljudi izbjegavaju teške turističke poslove, pa moramo uvoziti radnu snagu. Nadam se da to neće smanjiti kvalitetu usluga u našim ugostiteljskim objektima, ali pružanje dobre usluge je briga vlasnika objekata. Bojim se da ćemo i u budućnosti morati uvoziti radnu snagu – odgovorio je župan.

Pero Jerković (MOST)  pitao je župana je li upoznat s činjenicom da Dnevna bolnica u Metkoviću neće biti gotova do 2021., a da liječnici specijalisti ne dolaze na dežurstva u Metković. Drugo pitanje odnosilo se na liječnike pedijatre koji su trenutno na zamjeni u Metkoviću, a koji nisu članovi Liječničke komore, odnosno ne mogu samostalni ispisivati recepte, a kazao je da je i liječnica specijalizirana za pulmologiju spremna za mirovinu.

– Imamo projekte Dnevne bolnice i u Dubrovniku i u Metkoviću. Projekt je složen, ograničen je strukom, ali EU fondovima. Nastojat ćemo da se realiziraju što prije. Smatram da je dobro da je Dom zdravlja u Metkoviću našao rješenje, a vjerujem da će se iznaći rješenje koje će omogućiti tim liječnicima da propisuju lijekove. Što se tiče pulmologa, to znači da moramo pronaći zamjenu. Nije uvijek lako, ali uspijevamo pokriti naše krajeve, odgovarajućim kadrom- odgovrio je župan, na što ga je Jerković nazvao služajnim prolaznikom po pitanju zdravstva.

–  Nemate konkretne odgovore. Ili ne znate ili ne želite reći javnost hoće li se dnevna bolnica sagraditi ili ne. Žalosno je da ne znate, da liječnici specijalist ne dolaze u Metković. Ljudi žele znati što ih u Mostaru očekuje. Ponašate se nonšalantno, u tri mandata vi nemate pojma što se sa zdravstvom događa – replicirao je Jerković.

– Kao prolaznika sam ovdje došao 2009., 2013., pa 2017. Ispada da jedino vi u Mostu sve znate. Nemojte plašiti ljude. Nitko ne mora ići u Mostar. Odustali ste od hodanja po pješačkim prijelazima. Dobro da ste prestali. U Domu zdravlja u Metkoviću nam fale liječnici. Ovakvim pristupom ćete ih otjerati, možda su pedijatri otišli upravo zato jer ih se stalno napada – odgovorio je župan.

Predsjednica Vilma Kosović (DDS) ovim je zaključila vijećnička pitanja.

Usvojen rebalans Proračuna: Županije će financirati dodatne materijale u nastavi za sve učenike

Na današnjoj Županijskoj skupštini usvojen je rebalans proračuna Dubrovačko-neretvanske županije pa umjesto dosadašnjih 698,9 milijuna kuna on sada iznosi 757 milijuna kuna. Povećaje iznosi  58,1 milijuna kuna od čega je 20,3 milijuna kuna iz izvornog proračuna, a 37,8 su proračunski korisnici koji su evidencijski uključeni u županijski proračun.

Župan Dobroslavić je istaknuo kako se ovim rebalansom otvaraju mogućnosti za nove projekte i inicijative. – U Županijskom proračunu u sklopu ovog rebalansa predviđena je kupnja radnih bilježnica za sve učenike osnovih škole kojima je osnivač Dubrovačko-neretvanska županija. To je iznos od 2.4 milijuna kuna.

Sjednica prekinuta na temi prvootkupa vile Rašica

U sklopu rasprave o pravu prvokupa Vile Rašice, koja je nekada pripadala Stipi Gabriću Jambi ali je otišla pod hipoteku, odlučeno je da će se današnja sjednica Županijske skupštine prekinti, bez usvajanja zaključka kako se ne bi konzumirao rok od 60 dana u kojem se potrebno očitovati za ovaj zahtjev privatnih vlasnika, a sve dok okolnosti eventualne kupnje ove nekretnine (sva stručna mišljenja, mišljenje DORH-a, ostala dokumentacija, izvadci itd.) ne budu potpuno jasne. Nakon što je vijećnik Maro Kristić upozorio na potrebu zaštite javnog interesa i Park šume Petka, te kako Županija ili Grad moraju iznaći sredstva za otkup 2/5 vlasništva Vile Rašice, kako bi ostali “u igri”, digao se vijećnik Stipe Gabrić Jambo koji mu je čestitao na hrabrosti, budući ne pozna njegove prijatelje, vlasnike ostatka nekretnine, zainteresirane za kupnju preostalog dijela.

Nakon pauze Teo Andrić kazao je predložio prekid sjednice Županijske skupštine, te je rekao kako će se ova točka vratiti vlasnicima, dok je Jambo kazao kako se čuo sa svojim prijateljima koji su rekli da je sve na prodaju.

Kazao je da Županija može kupiti cijelu Rašicu, ako imaju novac. Jer je u pauzi zvao “svoje prijatelje” (vlasnici tvrtki Plavi projekt i  GP BRIM d.o.o ), a i oni su tog mišljenja.

Kristić je kazao da bi bilo dobro da grad kupi cijelu Rašicu, ali da s ove dvije petine javno ostaje na životu.

Sjednica je prekinuta, a rasprava o prvokupu će se nastaviti.

Novi sustav naplate na autocestama: ruše se kućice, keš i ENC odlaze u povijest, vozači će moći birati između dvije opcije plaćanja

Od 2022. godine plaćanje cestarine gotovinom i ENC uređajima odlazi u prošlost, a na svim autocestama zamijenit će ih elektronički sustav DSRC (Dedicated Short-Range Communications) i sustav automatskog čitača registarskih oznaka (ALPR).

Novi sustav naplate cestarine bit će predstavljen javnosti ovaj tjedan, a Jutarnji list donosi najvažnije značajke novih sustava.

Nakon analize, španjolska konzultantska tvrtka IDOM predložila je Ministarstvu prometa novi sustav naplate cestarine, koji je i prihvaćen. Prema tom prijedlogu vozači će moći birati hoće li u automobilu imati transponder koji će bežičnom tehnologijom registrirati njihov ulazak i izlazak s autoceste ili će cestarinu plaćati sustavom očitavanja registracije. To će vrijediti za korisnike prve i druge kategorije, motocikle i osobna vozila, a korisnici svih drugih kategorija moći će koristiti samo DSRC sustav.

Lovci signala

Naši sugovornici ističu da je jedna od glavnih poruka uvođenja novog sustava da korisnik s novim sustavom ne smije plaćati cestarinu više nego danas. Također ističu da će korisnik s novim sustavom cestarinu plaćati točno u lipu, a danas se iznosi zaokružuju na okrugli iznos. Tvrde da će se na ovaj način uvesti i veća protočnost prometa, ali i eliminirati financijske malverzacije jer više neće biti gotovine i blagajnika.

Sustavi za očitavanje transpondera bit će postavljeni na ulazima na autocestu, a mogu se postaviti i na vijadukte ili mostove. Riječ je zapravo o modernijoj verziji ENC uređaja, osim što DSRC omogućuje naplatu bez zaustavljanja i očitavanje signala transpondera i pri brzinama od 130 kilometara na sat.

Više neće biti naplatnih kućica i rampi. S obzirom na veliku sezonalnost prometa na našim autocestama, španjolski savjetnici predložili su da se uz DSRC sustav uvede i sustav Automatic number-plate recognition (ALPR), odnosno sustav automatskog čitača registarskih oznaka. Taj sustav uz pomoć kamera postavljenih na autocestama snima registarske pločice i detektira jeste li na izlasku s autoceste platili cestarinu. Prije svega, koristit će stranim vozačima kako ne bi morali kupovati transpondere pri dolasku u Hrvatsku.

ALPR sustav koristi se u mnogobrojnim zemljama za naplatu ulaska automobila u centar grada te na autocestama, kao dodatni kontrolni sustav naplate cestarine. Dvojni sustav naplate cestarine uz pomoć DSRC-a i ALPR-a imaju, primjerice, Portugal i Nizozemska. Prema riječima naših sugovornika, način plaćanja cestarine bit će različit.

Korisnik DSRC-a svoj će uređaj “puniti” putem kreditne kartice i njemu će se pri prolasku autocestom skidati iznos cestarine, isto kao i sada kod ENC uređaja. Korisnicima transpondera omogućit će se popust na iznos cestarine. Ako vozač koristi ALPR, on će putem posebne aplikacije vezane uz njegovu kreditnu karticu plaćati cestarinu i za njega nije predviđen popust.

Sustav kontrole

Kad vozač uđe na autocestu, svi podaci o njegovoj registraciji, npr. ima li transponder ili nema i je li se registrirao putem aplikacije za plaćanje, slijevat će se u kontrolnu sobu operatera prometnice. Nadzornik će imati podatke o tome je li korisnik i na koji način registrirao svoj prolazak ili pokušava besplatno proći autocestom.

Sustav će moći “obraditi” do 3000 korisnika na sat, a današnji je kapacitet blagajnika 300 korisnika u istom vremenu. Naši sugovornici tvrde da to pokazuje koliko će se povećati protočnost prometa. Djelatnik u kontrolnoj sobi bit će upozoren na vozače koji se pokušavaju “švercati” na autocesti, a tu će informaciju dojavljivati mobinim timovima na izlazima s autoceste koji će naplaćivati kazne.

Prema riječima naših sugovornika, tehničko uvođenje novog sustava naplate trebalo bi stajati do 570 milijuna kuna, a uvest će se na svima autocestama bez obzira na to da li njima upravlja HAC, Autocesta Rijeka-Zagreb, BINA Istra ili Autocesta Zagreb – Macelj. Svi ti upravitelji već su se složili s uvođenjem novog sustava.

S novim sustavom naplate nestat će potreba za naplatnim kućicama i blagajnicima. Prema procjenama, rušenje kućica stajalo bi oko 120 milijuna kuna, pa će se u pravilu rušiti samo one na ulazima na autocestu. Primjerice Lučko, Rupe, Bregana…

Od 2022. godine ulaz na autocestu prema Karlovcu više ne bi bio na Lučkom, nego na Demerju. Uz to, bit će potrebna i nova prometna rješenja na ulazu u velike gradove jer će veća protočnost vozila na izlazu s autocesta dovesti do gužvi na ulazima u veće gradove pa će se dograditi novi prometni trakovi.

Sadašnji blagajnici bi bili raspoređeni u kontrolne centre, naplatu i mobilne jedinice, a procjenjuje se da bi oko 10 posto zaposlenih morao otići kao višak.

Prijelazno razdoblje

Nakon što novi sustav bude predstavljen javnosti, Ministarstvo prometa će prihvaćati primjedbe stručne javnosti. Potom ministar potpisuje odluku o uvođenju novog sustava. Očekuje se da bi natječaj za kupnju opreme bio raspisan krajem godine, a ugovori s odabranim izvođačima bio bi potpisan tijekom 2020. godine. Nakon instaliranja opreme, u prijelaznom razdoblju koristio bi se i sadašnji i budući sustav naplate, educirala javnost, da bi potom početkom 2022. godine krenula naplata po novim sustavu.

Sugovornici Jutarnjeg lista tvrde da je novi sustav pravedniji za korisnike jer se cestarina naplaćuje po principu plaćaš koliko voziš. Vinjete su odbračene jer su “nepravedne prema vozačima”, ali i zbog toga jer bi HAC godišnje izgubio oko 300 mil. kuna prihoda, a nakon restrukturiranja duga kreditori na to ne bi pristali.

Od uvođenja satelitske naplate odustalo se jer još nije definiran način funkcioniranja sustava, a i njegovo uvođenje bilo bi dvostruko skuplje od odabranog. Naplata putem GSM-a, tvrdi se, odbačena je zbog problema s GDPR-om.

Na 15. lađarskom kupu ‘Župa Bagalovići’ sudjelovat će 14 ekipa

Jedna od značajnijih pripremnih utrka prije održavanja Maratona lađa svakako je lađarski kup Župa Bagalovići koji se vesla povodom blagdana Gospe Karmelske i Dana Općine Kula Norinska.

Ove godine će dionicu od Krvavaca do Metkovića (okret ispod Lučkog mosta) i natrag veslati čak 14 lađarskih ekipa:

  • UL Stablina
  • UL Gusari Komin
  • UL Gospa Karmelska – Krvavac
  • UL Gusari Komin 2
  • UL Jerkovac
  • UL Crni put
  • Veterani 4. gbr
  • UL Jerkovac mladi
  • Baćina
  • UL Sv. Ilija
  • Čeljevo – Čapljina
  • HRM
  • UL Zagreb
  • UL Škrapa Momići

Utrka će se održati 14. srpnja (nedjelja). Program počinje u 17:30, a strat utrke je u 19 sati u Krvavcu.

Organizator utrke je KSU Oba Krvavca uz podršku Dubrovačko-nertvenske županije i Općine Kula Norinska

Goethe Institut nagradio metkovske gimnazijalke trotjednim boravkom u Njemačkoj

Goethe Institut dodijelio je stipendije za učenje njemačkog jezika i kulture učenicama Gimnazije Metković tijekom ljetnih praznika.

Učenice Tina Gnječ, Ana Udženija, Antonia Vladimir, Tamara Matuško, Danijela Šimić i Helena Šimić za svoj rad i trud, kako u redovnoj nastavi tako i u izvannastavnim aktivnostima njemačkoga jezika, nagrađene su trotjednim boravkom u Njemačkoj, u gradovima St. Peter Ordingu i u Hohebuchu.

Goethe Institut snosi putne troškove, smještaj, prehranu i dio džeparca, a učenicama je ovo izvrsna prilika za usavršavanje jezičnih vještina, upoznavanje s kulturom i običajima kako Njemačke tako i zemalja ostalih sudionika ovoga kampa, te upoznavanje i stjecanje novih prijatelja.

Održan sastanak ravnatelja zdravstvenih ustanova, predstavnika gradova i GI na temu zdravstva u dolini Neretve

Jutros je u Domu zdravlja Metković održan jednosatni radni sastanak na kojem su bili nazočni ravnatelj županijskog Zavoda za hitnu medicinu Lukša Lulić, ravnatelj DZ Metković Mihovil Štimac, gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan, zamjenik gradonačelnika Ploča Zoran Majstorović, predstavnik GI Sinovi i kćeri doline Neretve Ivo Matičević, a nije bio prisutan predstavnik Grada Opuzena.

Glavna tema današnjega sastanka je bila zajedničko uključivanje gradova i općina iz doline Neretve u stimulaciji mladog liječničkog kadra koji bi trebao preuzeti deficitarna zanimanja liječnika-specijalista koji kronično nedostaju (ginekolog, pedijatar, anesteziolog, ortoped) te ulaganje u buduće generacije liječnička primarne medicine.

Prema izjavi ravnatelja Mihovila Štimca, problem je što mi nemamo zajedničku strategiju zdravstva i koordinaciju među zdravstvenim ustanovama na području Županije prema kojoj bi se rješavali problemi nedostatka liječnika, napravio plan koja usluga bi bila dostupna u kojoj ustanovi i koja bi se i gdje nadogradnja sustava trebala raditi.  OB Dubrovnik godišnje raspiše dosta specijalizacija ali ima problema u zadržavanju liječnika i zbog toga skupoće života. Predloženo da se specijalizacije planiraju za domove zdravlja, da liječnici ostaju u lokalnim sredinama koje će im pružiti, primjerice, trajno stambeno zbrinjavanje, a da ih bolnica u Dubrovniku povremeno koristi i za svoje (bolovanja, godišnji odmori…). Tako OB Dubrovnik ne bi trebala trošiti resurse za potrebe domova zdravlja. U ovome bi trebali sudjelovati gradovi i općine u dolini Neretve jer oba doma zdravlja (Metković i Ploče) pružaju usluge za žitelje doline i oba imaju ili će skoro imati probleme s nedostatkom liječnika.

Iz GI napominju da su oni upoznali ravnatelja Zavoda za hitnu medicinu DNŽ i ravnatelja DZ Metković s činjenicama da trebaju maksimalno surađivati zbog stanovnika doline Neretve, u smislu korištenja opreme i liječnika, da je potrebno uspostavit helikoptersku liječničku službu s bazom u dolini Neretve, da trebaju imati zajednički stav o županijskoj bolnici regionalnog značaja u dolini Neretve.

Predstavnik GI je na sastanku obaviješten o tome da dio koncesionara koristi svoja radno stečena prava (pet godina do mirovine!) i ne žele sudjelovati u posebnim dežurstvima ali da punkt u Opuzenu funkcionira prema planu. Glede pedijatrije u DZ Metković čeka se radna dozvola za pedijatra dr. Kuzmana koji bi prema planu trebao pokrivati 3 radna dana u tjednu. Na potezu su Liječnička komora, HZZO i Ministarstvo zdravstva i to bi se uskoro trebalo riješiti.

Zaključak današnjeg sastanka je da se gradovi i općine iz doline Neretve trebaju zajedno financijski uključiti i poticati medicinski kadar za rad u ustanovama o kojim ovise rodilište, hemodijaliza, domovi zdravlja i HMP.

Stav i mišljenje GI je da se danas vidio tračak svjetlosti i razuma a svima je bilo jasno da je vrijeme za konkretne ciljane zajedničke odluke, poručuju iz građanske inicijative.

PELJEŠKI MOST: Napokon ‘izronio’ iz mora

Pelješki most “izronio” je iz mora. Nakon što su u svibnju zabijeni svi piloti, 148 stalnih i dva testna, koji su ispod morske površine, na njih su se počele postavljati naglavne ploče, a to su prvi dijelovi mosta koji će biti vidljivi na površini mora.

Večernji list donosi ekskluzivne fotografije s gradilišta mosta koji će spojiti Hrvatsku, a na kojima se vidi da se ondje radi punom parom. Most je tako provirio iz mora za manje od godinu dana otkako je kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation (CRBC) uvedena u posao. Na mjestu budućeg mosta, kako doznajemo u Hrvatskim cestama, trenutačno je čak 21 plovilo – plovne dizalice, barže za prijevoz elemenata konstrukcije, trajekti, remorkeri i klapete. Najveća dizalica na svijetu za zabijanje pilota Xong Cheng 1 napustila je Malostonski zaljev prije mjesec i pol.

Zaštita od udara broda

Grupe pilota svakog stupa povezuju se na vrhu velikom naglavnom pločom od armiranog betona i dio te ploče nalazi se nad morem, a dio neposredno ispod površine mora. Betonske ploče povezuju pilote tako da oni zajednički nose masu sklopa, odnosno omogućuju da se opterećenje s dna stupa jednako rasporedi na sve pilote.

S obzirom na to da je u razini mora, naglavna ploča ujedno služi i kao zaštita od udara broda. Dimenzije naglavnih ploča su 29 metara poprečno na most i 23 uzduž mosta, a debljina se mijenja od četiri metra na rubu do pet metara uz stup. S obzirom na tako velike dimenzije, oplata se montira na vrhove pilota koji izviruju iz mora u dijelovima. A ti se dijelovi spajaju dok se ne formira sanduk iz kojeg se mora ispumpati more da bi se mogla postaviti armatura. Kad je ta faza gotova, slijedi betoniranje naglavnice. Zatim se na njih postavljaju stupovi.

U Hrvatskim cestama kažu da su od početka radova na mostu, koji su formalno počeli uvođenjem CRBC-a u posao krajem srpnja prošle godine, dosad zabijeni svi čelični piloti, a da je na zadnjih devet pilota na stupnom mjestu S3 potrebno još izvršiti i bušenje što je planirano za 26. srpnja ove godine. Objašnjavaju da su na tom stupnom mjestu završeni radovi na izgradnji radno-zaštitne konstrukcije, odnosno platoa za izvedbu radova iskopa RCD strojem te za ugradnju čeličnih pilota i armaturnih koševa. U Hrvatskim cestama doznajemo i da su tijekom lipnja nastavljeni radovi na iskopu građevne jame ili bunara promjera 11 metara i visine osam metara na poziciji izgradnje valjkastog temeljnog bloka kopnenog stupnog mjesta S2.

Taj se iskop obavlja rovokopačem s pneumatskim čekićem. Dosad su izvedeni i radovi bušenja u stijeni RCD strojem na poziciji stupnog mjesta S4, i to unutar čelične cijevi testnog pilota TP 4/1. Nakon toga obavljeno je betoniranje dijela tog testnog pilota. Kako objašnjavaju u Hrvatskim cestama, to betoniranje izvedeno je kontraktor postupkom pod utjecajem mora, od dna bušotine u stijeni do nivoa morskoga dna u okruženju pilota. U Cestama ističu i da su na poziciji stupnog mjesta S7 završeni radovi iskopa sedimentnog materijala iz svih dvadeset pilota. Tijekom lipnja završena je izrada armaturnih koševa za pilote na tom stupnom mjestu. Usto, prošli je mjesec izrađeno dvanaest kompleta armaturnih koševa za pilote. Počeli su i radovi ugradnje armaturnih koševa i betoniranja pilota. Do sada je betonirano dvanaest pilota na stupnom mjestu S7.

Na stupnom mjestu S8 završeni su pak radovi iskopa sedimentnog materijala iz unutrašnjosti svih dvadeset pilota. Tijekom lipnja završeni su radovi ugradnje armaturnih koševa i betoniranja svih pilota na tom stupnom mjestu. Na S8 počela je i montaža segmenta predgotovljene oplate naglavnice pilota. Na gradilištu Pelješkog mosta trenutačno je ukupno 385 radnika. Prema podacima koje smo dobili od Hrvatskih cesta ondje su trenutačno 44 hrvatska djelatnika, pripadnika tehničkog osoblja. Kineskih radnika je 341, a od toga njih 70 je tehničko osoblje, a 271 pomoćno osoblje.

Most gotov za dvije godine

Što se tiče opreme i mehanizacije, osim plovila, na gradilištu se za potrebe izvođenja radova trenutačno nalaze tri bagera, pet samohodnih dizalica, dva utovarivača, šest kamiona kipera, devet kamiona za prijevoz betona, dva RCD seta za iskop unutrašnjosti pilota i tri stacionarne pumpe. Pelješki most trebao bi biti gotov za nešto manje od dvije godine.
Foto:HC 

OPREZ! Lažna Samsungova aplikacija prevarila milijune korisnika

U posljednje vrijeme sve je više lažnih aplikacija na koje je moguće naletiti na Google Play trgovini, a koje uzrokuju više štete nego koristi.

Iako iz Googlea ističu kako pomno pregledavaju sve aplikacije prije njihovog uvrštavanja u Google Play trgovinu, još uvijek se događa da neke zlonamjerne promaknu njihovoj provjeri i uzrokuju štetu korisnicima koji ih instaliraju.

Posljednja u nizu je aplikacija koja tvrdi da će instalirati najnoviji firmware (osnovni softver) na Samsungove telefone.

Samsung update app preuzelo je više od 10 milijuna korisnika diljem svijeta. No umjesto najnovijeg softvera, aplikacija na pametne telefone instalira poveznicu koja korisnike stalno usmjerava na internetsku stranicu koja im želi naplatiti preuzimanje ažuriranja softvera.

Cijena koja se pojavljuje je 35 dolara za godišnje ažuriranje softvera te, ako to korisnik želi, još 20 dolara za otključavanje SIM kartice.

Podsjetimo, proizvođači pametnih telefona besplatno ažuriraju operativne sustave svojih uređaja, mobilni operateri otključat će vam uređaj besplatno (ako ispunjavate određene uvjete), a brojni mobilni servisi otključavaju za mnogo manji iznos od 20 dolara.

Google je u međuvremenu uklonio aplikaciju iz Google Play trgovine, no postavlja se pitanje koliko je korisnika ‘nasjelo’ na prijevaru i upisalo svoje osobne podatke te broj kartice ne bi li dobili najnoviji softver.

Kako bi se zaštitili, korisnici bi prije bilo kakve instalacije aplikacija trebali prvo pročitati komentare o aplikaciji u Google Play trgovini, a nije na odmet ni potražiti na internetu informacije o samoj aplikaciji, prenosi Zimo.

Piše: Martina Čizmić/Zimo

PloChallenge Ploče organizira humanitarnu utrku u sklopu akcije ‘Veliko srce za djecu Neretve’

Sportska udruga PloChallenge Ploče organizira humanitarnu utrku građana dugu 4,6 km koja će se održati 7. rujna 2019. u Pločama u sklopu Halfmarathona Ploče 2019. Sav prihod od kotizacije bit će namijenjen za prikupljanje novca za kupnju sanitetskog vozila u sklopu humanitarne akcije Veliko srce za djecu Neretve.

Ovu akciju su pokrenuli zagrebački Neretvani okupljeni u Institutu za promicanje i razvoj doline Neretve s ciljem prikupljanja 500 tisuća kuna za navedenu namjenu čijim ostvarivanjem bi se poboljšali zdravstveni standardi u dolini Neretve.

Prijave za utrku su otvorene na portalu Stotinka.hr.

Vozilom prešao na nogostup ispred poslovnice DM-a

Jutros oko 4 sata buka i lomljavina probudila je stanare u Ulici I. Gundulića u Metkoviću. Neslužbeno doznajemo da je vozač, upravljajući osobnim vozilom, prešao s kolnika na nogostup ispred poslovnice DM-a i pri tome udario u stablo, polomio betonske nosače posuda za smeće i pred samim ulazom u trgovinu isčupao metalnu dršku za privezivanje pasa.

Nekim čudom vozilo se nije zabilo u sam izlog trgovine tako da nije nastala veća materijalna šteta. Na podu su još ostaci plastike koja je otpala s vozila. Kako je do ovoga došlo, ostaje nam nepoznato.

Tijekom vikenda čapljinski vatrogasci ugasili su čak šest požara

Čapljinski vatrogasci imali su proteklog vikenda pune ruke posla i intervenirali su na više lokacija, prenosi Čapljinski portal.

Kako je Čapljinskom portalu potvrđeno u Operativnom centru Civilne zaštite HNŽ, Čapljinski vatrogasci samo u subotu intervenirali su na šest požarišta.

Požar su vatrogasci gasili:

Od 08:00-08:35 sati, u Dretelju , gorila trava i raslinje.
Od 12:45 -13:30 sati, u Šurmancima, gorila trava i nisko raslinje uz prugu.
Od 18:33 -18:56 sati, u Višićima, gorila trava i nisko raslinje.
Od 19:50 do 20:40 sati,u Strugama gorila trava i nisko raslinje.
Od 20:40 do 21:45 sati,u Višićima gorila trava i nisko raslinje.
Od 21:42 do 22:55 sati, na Počitelj brdu gorila šuma i nisko raslinje.

Zadnje objavljeno