-

Don’t Vori, be happy – vidoviti Domo o izgledima hrvatske rukometne reprezentacije

Europsko se prvenstvo u rukometu zahuktava, našima zasad ide dosta dobro, a mogu li nam imena i prezimena naših igrača i trenera poslužiti kao svojevrsni vid sportske prognoze u predviđanju krajnjega dometa naše prve vrste ili su pouzdani poput gatanja iz šalice kave i sirova jaja razbijena o vlastito čelo, vidjet ćemo tek nakon prvenstva. Kako bismo prikratili vrijeme dok iščekujemo najvažnije utakmice, upustit ćemo se u blagu onomastičku raščlambu u revijalnome tonu.

Šega na dvoru

Krenut ćemo od vratara. Iako Međugorje nije na moru, Marin je pravo morsko ime, a naš se vratar obično šegači s protivničkim napadačima. Šaljivo mu tumačenje prezimena bolje pristaje nego ozbiljno po kojemu je šego osoba crvenkaste kose (valja napomenuti da je Brotnjo, kojemu Međugorje pripada, dobilo ime po broću, biljci iz koje se dobivala crvena boja, pa hajde da i to naučimo). Kad se Marin umori, na vrata staje pravi Jahvin dar (Matej) s hasa, dvorskoga imanja (Ašanin).

Do zdravlja samo u hladovini

Na lijevome krilu prva je violina Hercegovac David Mandić. Ime mu znači omiljen, mio, a takav nam je najviše kad oduzme loptu i krene ravno u kontru. Ako krene prema sredini, izgubi se obično među protivničkim tornjevima, što odgovara značenju njegova prezimena (Manda je skraćeno od Magdalena, a Magdala je gradić na Galilejskome jezeru, čije ime znači toranj).  Zamjena mu je Valentino Ravnić. Sudeći po imenu, ne bi trebao imati sa zdravljem (Valentino je isto što i Zdravko), a po prezimenu bi trebao ravnati. E sad je li to ravnati u značenju organizirati ili ravnati u značenju degenekom ispraviti, ne znam, ali ako je na skoro pa imenjaka Valentina Vasilja, puno mu je draža kontra od obrane, makar i u hladovini.

Marko, poludi

Na lijevome se vanjskom malo mučimo. Na nekim nas je od prošlih prvenstava u bitnim utakmicama vadio Marko Mamić. Ime mu je pravo ratničko, davalo se u spomen na rimskoga boga Marsa (to je ime pogodno i za navijače jer se u starome Rimu nadijevalo rođenima u ožujku, pa tko voli Ožujsko…), a ako viknete „Marko poludi!“, na dobrome ste tragu jer Mamić znači raspomamljen, bijesan, mahnit, novohrvatski nabrijan. Dok Marko ne poludi, može ga privremeno zamijeniti Josip Šarac. Njegovo su i ime i prezime altruistični u stilu pjesme Nek ti bude kao meni. Josip znači Bog (do)daje, a Šarcu je Kraljević Marko uvijek davao pola svojega pića (a što je pio, ne znamo). Šarac je inače šaren konj s bijelim prugama na sebi. Ašaninov je imenjak Matej (po imenu bi i on morao biti darovit) Hrstić (Hrsto je lik imena Krsto, što znači kršćanin) također na lijevoj strani.

Doma se goji u Njemačkoj, navodno Duvnjak, a iz Đakova

Najjači smo na srednjemu vanjskom. Naš je glavni adut kapetan Domagoj Duvnjak. Iako po imenu nikad ne bi trebao ići u inozemstvo (pa doma se goji) i  po prezimenu biti iz Duvna, već je dugo u Njemačkoj, a da zbuni protivnike, još je i iz Đakova. Sve je u vezi s njegovim imenom i prezimenom finta, pa je i po danas hercegovačkome Duvnu (Delminiju) nekoć prozvana Dalmacija kao zemlja ovaca. Zbunjivao je nekoć i Senjanin Maglajlija. Ni danas mi nije jasno kako se Senjanin iz Maglaja mogao roditi u Goraždu. Da je igrao u Zagrebu, ne čudi me. I danas je gusta magla u Velikome Maglaju. Za Metković je nekoliko godina odigrao Igor Karačić. Ime mu je rusko (približno znači nasljednik ratnika), ali skandinavskoga podrijetla. Potječe od imena skandinavskoga božanstva, koje je po legendi rodonačelnik prve švedske kraljevske dinastije. Prezime je Karačić turskoga postanja i označuje crnomanjastu osobu. Valjda je ljeti tamniji, viđam ga samo u dvorani. Treći je član našega najjačega trolista Luka Cindrić, koji u svojemu motu vedri i oblači, a srednjaci su uvijek plemenite duše, pa mu prezime potječe od naziva glazbala – citre (nazivala se i cindrom). Ime ćemo mu objasniti kod Stepančića jer sam se uhvatio kako ga zovem Vedran, po Vedranu Cindriću, informatičaru iz moje tvrtke.

Steper Luka ubio vuka

Na desnome nam je vanjskom ponešto usamljen Luka Stepančić. Lukanija je, povijesna pokrajina nešto južnije od Napulja, može značiti bijela ili svijetla, ali se može povezati i s grčkom riječi koja znači vuk. Stepan je prvotni lik imena Stjepan i znači okrunjen, ovjenčan. Neka Luka bude jači od vuka i ovjenča se kojim od odličja.

Gulozi za zlatom

Samo još zlato nedostaje najiskusnijemu našem igraču Zlatku Horvatu da postane novi član zlatne mladeži (ima dva srebra i tri bronce s olimpijskih igara te svjetskih i europskih prvenstava) i pridruži se zlatnim Metkovcima, po abecedi ćemo ih, Patriku Ćavaru (plemić bi, točnije patricij, trebao biti po imenu, a po prezimenu ovan po horoskopu, ali to nije), Davoru Dominikoviću (po imenu bi trebao pjevati ratničke pjesme davorije, a po prezimenu biti pravi gospodin – kako to pomiriti?), Slavku Goluži (slavan, a guloz kaže kombinacija imena i prezimena), Vladimiru Jelčiću (vladaru u miru, a buktinji, prevedimo to u olimpijski plamen, po prezimenu) i Nikši Kalebu (rođeni je pobjednik po imenu, a galeb s najvećim plućima po prezimenu). Nakon Zlatka Horvata trebao bi krajnjom desnicom vladati Vlado Matanović (Mate je Jahvin dar, ali Matan može označivati i torbara iz Dalmatinske zagore).

Mala kuća pokraj mora na crti

Na crti sve vrvi od morskih motiva: jedan Marin i jedan Marino. Marino je k tome i Marić, a i ime Marija po jednoj od teorija znači kap mora. Kad progovori, podsjeti me na zlatne dane Košarkaškoga kluba „Metković“ kad je poput terijera za protivničkim bekovima trčao Ivan Pekić, djelatniji član dvojca Veliki i Mali Bolan. Mali je Bolan trčao, a Veliki (Toni Repar) vikao na Maloga misleći da ovaj nedovoljno trče, a publika je po dalmatinskim dvoranama bila zbunjena misleći da je njihov klub iz Zadra ili Šibenika završio u Međuregionalnoj ligi jugozapadne Bosne i istočne Hercegovine jug. Je li Marin Šipić onako dinamitan od šipka ljutuna ili arambašića, morat ćemo mu upitati roditelje. Tu nam je i prekaljeni Željko Musa, koji je uvijek željan igre i nikad se ne musi, a prezime mu potječe od muslimanskoga lika imena Mojsije, kojemu značenje nije posve jasno. Po pučkoj etimologiji znači izvađen iz vode, ali vjerojatnije znači dijete.

Stari morski vuk crvolovac

Na čelu probrane momčadi stoji Lino Červar. Prezime mu je pravo ribarsko: červar je, naime, lovac na crve. Na klupi mu, pak, crvi imaju drugu ulogu. Ime mu je kratko, ali složeno. Nosila su ga dva Apolonova sina, jedan kojega je Apolon slučajno ubio i drugi koji je bio učitelj glazbe Heraklu (e sad je li ga gađao kredom kad bi promašio akord ili je Heraklo njega iz zabave izbacivao umjesto strijele iz luka, prosudite sami) te papa Lino, nasljednik svetoga Petra. Najvjerojatnije ime potječe od grčke riječi za vuka.

Od Zlatka do Zlatka

Kad je druga hrvatska zlatna rukometna generacija 2003. počela pjevati Morsku vilu, vjerojatno nije ni slutila da će među sadašnjim reprezentativcima najomiljenije ime biti Marin(o). Očito postoji ta crta kontinuiteta zbog čega sve uspjehe naših rukometaša slavimo tako bučno, a malo im lošije rezultate ne zamjeramo ni približno toliko koliko bismo nekim drugim sportašima. Svojim su ratničkim duhom (a bome ima tu i nositelja imena bogova rata od Rima, preko Karpata do Skandinavije) to itekako zaslužili, pa se nadajmo da ćemo se nakon ovoga prvenstva dičiti hrvatskim zlatima od Zlatka (Saračevića) do Zlatka (Horvata).

Domagoj Vidović, likemetkovic.hr

Tko će voditi Udruga lađara Neretve? Zbog nedostatka kandidata produžava se rok za prijavu

Izborna je godina za krovnu Udrugu lađara Neretve (UNL) koja je nositelj organizacije Maratona lađa. Prema prvoj odluci Upravnoga odbora do 14. siječnja 2020. bila je otvorena kandidatura za upravna tijela Udruge. Kako je u predviđenom roku za deset mjesta u vodstvu udruge stiglo samo tri prijave, na danas održanoj sjednici Upravi odbor je donio odluku o produžetku kandidacijskog razdoblja do 23. siječnja 2020.

Priopćenje ULN-a prenosimo u cijelosti:

Sukladno ranijem pozivu za kandidaturu za tijela ULN dana 14.siječnja bio je rok za predaju kandidatura. U navedenom roku za predsjednika ULN pristigla je jedna kandidatura (Milojko Glasović) koja je nepotpuna te po jedna kandidatura za dopredsjednika i člana uprave, (ukupno 3 prijave za 10 mjesta).

UO na svojoj sjednici od 14.siječnja 2020.g. donio je odluku da se kandidacijsko razdoblje produžuje zaključno sa 23.siječnja u 18.00 sati kada kandidature moraju biti dostavljene bez obzira na način slanja.

Izborna skupština održati će se u utorak 28. siječnja 2020.god. sa početkom u 18h u Gradskoj vijećnici u Metkoviću (Zgrada političkih stranaka), Kralja Zvonimira 22.

Napomene i upute:

• kandidacijski postupak za izbor tijela Udruge završava 23. siječnja 2020. god. u 18.00 sati (krajnji rok za dostavu kandidatura na adresu ULN, bez obzira na način slanja).

• pravo da budu birani u tijela ULN imaju svi državljani RH

• jedan kandidat može svoju kandidaturu podnijeti za maksimalno dva tijela Udruge. U kandidaturi se mora navesti za koje se tijelo/a Udruge osoba kandidira

• kandidature se mogu podnijeti za Predsjednika, Potpredsjednika, 2 člana Upravnog odbora i 3 člana Nadzorno-stegovnog odbora. Mandat svih tijela ULN traje 3 godine.

• kandidat za Predsjednika u svojoj kandidaturi predlaže Tajnika ULN i dva člana Upravnog odbora, i oni se sa njim biraju u paketu (odabirom Predsjednika na funkciju i oni bivaju izabrani na funkcije)

• svi kandidati za članove svih tijela Udruge (i one koje predlaže kandidat za Predsjednika) uz svoju prijavu obavezno moraju dostaviti sljedeće: kopiju osobne iskaznice, životopis, dokaz o stručnoj spremi (kopija svjedodžbe/diplome/radne knjižice ili sl.), potvrdu nadležnog suda o nekažnjavanju (ne stariju od 6 mjeseci), kandidat za Predsjednika; viziju i program razvoja i aktivnosti Udruge za vrijeme svojeg mandata, kandidat za Predsjednika; potvrda Porezne uprave o nepostojanju poreznog duga. Uz gore navedeno, kandidati mogu priložiti i dokaz ili izjavu o: iskustvu na sličnim poslovima, poznavanju rada na računalu (MS Office, Internet, mail, i sl.), poznavanju stranog jezika (engleski, njemački, francuski ili talijanski), ostalim kvalitetama koje posjeduje, a koje mogu biti korisne za rad u tijelima Udruge.

Živko Matuško smijenjen s mjesta predsjednika HDZ-a Neum

U prosincu 2019. neumski načelnik Živko Matuško smijenjen je s mjesta predsjednika Općinskog odbora HDZ-a BiH Neum, i to nakon što je u srpnju iste godine bio ponovno izabran za predsjednika neumskog organizacije.

Kao razlog smjene navode se problemi unutar općinskog odbora i nezadovoljstvo njegovim vođenjem stranačke podružnice. Upućeniji tvrde da to tinja još od lokalnih izbora 2016. Naime, tada je Matuško ponovno, nakon dva mandata, izabran na čelo općine Neum.

Od dobro upućenog sugovornika doznajemo da je upitna statutarnost odluke o Matuškovoj smjeni i da još nije jasno kako će ova politička priča završiti. U međuvremenu neumski ogranak HDZ-a mogao bi dobiti povjerenika.

Matuško je inače i ginekolog, te voditelj rodilišta u Metkoviću, radi u ginekološkoj ambulanti u Metkoviću, u Domu zdravlja Neum, načelnik je i dojučerašnji predsjednik Općinskog odbora HDZ-a BiH.

Počeo je upis djece u prvi razred osnovne škole

Počeo je upis djece u I. razred školske godine 2020./2021. u osnovne škole na području Dubrovačko-neretvanske županije.

Pozivaju se roditelji, odnosno skrbnici djece dorasle za upis u prvi razred osnovne škole u školskoj godini 2020/2021. da najkasnije do 10. veljače 2020. godine podnesu zahtjev za uvrštenje svog djeteta na popis djece dorasle za upis u I. razred osnovne škole.

U I. razred školske godine 2020/2021. u osnovne škole na području Dubrovačko-neretvanske županije upisat će se djeca koja imaju prebivalište, odnosno prijavljeno boravište na području Dubrovačko – neretvanske županije, odnosno na području koje pripada pojedinoj osnovnoj školi i to:

  •  djeca koja do 01. travnja 2020. godine imaju navršenih šest godina života
  • djeca koja do 31. ožujka 2020. godine nemaju navršenih šest godina života, ali koja do 31. prosinca 2020. godine navršavaju šest godina života ako to, na zahtjev roditelja ili skrbnika i na prijedlog stručnog povjerenstva, odobri ovaj Upravni odjel
  • djeca kojima je za školsku godinu 2019./2020. rješenjem Ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji odgođen upis u prvi razred osnovne škole.

U I. razred osnovne škole u školskoj godini 2020./2021. u osnovne škole na području Dubrovačko-neretvanske županije obvezno se upisuju djeca iz točke 1. koja su hrvatski državljani, a djeca koja nisu hrvatski državljani, a imaju odobren boravak na području Dubrovačko-neretvanske županije, odnosno na području koje pripada pojedinoj osnovnoj školi, mogu se upisati ako to žele njihovi roditelji, odnosno skrbnici, odnosno sukladno propisima o ulasku, kretanju, boravku i radu stranaca u Republici Hrvatskoj.

Djeca državljana država članica Europske unije pravo na osnovno obrazovanje ostvaruju kao i hrvatski državljani.

Ostale dokumente možete pronaći ovdje.

Kod Opuzena je jutros gorio otpad

Jutros oko osam iza opuzenskog komunalnog objekta sati zapalio se otpad, a ne komina od masline iz Uljare Neretva kako smo prvo izvijestili. Na požarištu su jutros intervenirali pripadnici DVD-a Opuzen.

Dok ovo pišemo, otpad još uvijek gori…

HZZO i HZMO prevarila za više od 67 tisuća kuna

Službenici Policijske postaje Metković su okončali kriminalističko istraživanje i utvrdili osnovanu sumnju da je hrvatska državljanka (44) sa stvarnim boravištem u Bosni i Hercegovini osnovano sumnjiva za počinjeno kazneno djelo prijevare.

Time je dovela u zabludu djelatnike mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Temeljem te prijevare, u razdoblju od 2010. do konca 2019. godine neovlašteno je koristila sredstva Fonda zdravstvenog osiguranja u iznosu većem od 17 tisuća kuna te sredstva Fonda mirovinskog osiguranja u iznosu većem od 50 tisuća kuna.

Po okončanju krim- istrage policija je protiv osumnjičene podnijela kaznenu prijavu nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu u Metkoviću.

GI Sinovi i kćeri Neretve: Ivo Matičević krenuo pješice u Zagreb

Kao što je i najavio prije godinu dans, jutros u 9:30 Ivo Matičević, predstavnik građanske inicijative Sinovi i kćeri Neretve, uputio se pješke iz Metkovića do Zagreba.

Svoje 15-dnevno putovanje planira završiti pred zgradom Ministarsta zdravstva, na putu se najviše oslanja na dobre ljude koji će mu pružiti gostoprimstvo. Razlog njegova poduhvata je, kako kaže, nerješavanje ključnih problema u sustavu zdravstva na području doline Neretve, već posezanje za više-manje kozmetičkim promjenama.

– Ne idem pregovarati ni s kim, već idem po sve što su vam rekli da ne možemo imati, a po Ustavu trebamo imati, napisao je Matičević u najavi svoga putovanja na FB stranici Sinovi i kćeri Neretve.

Ministar Ćorić potvrdio pomor periski na ušću Neretve

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić potvrdio je u ponedjeljak kako se nedavno u Jadranskome moru, na ušću Neretve kod Ploča, dogodio pomor periski, dodajući da takve pojave uzrokuju klimatske promjene i onečišćenja.

Rekao je kako zna za tu pojavu i da ona nije izolirana samo u Jadranu.

“Nažalost, Jadran nije izolirana pojava, klimatske promjene i onečišćenje na globalnoj razini dovode do takvih situacija”, rekao je Ćorić.

Facebook stranica Ornitološkog društva “Brkata sjenica” nedavno je izvijestila kako su aktivist tog društva i djelatnica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije uočili “na sprudovima mnogo ljuštura periske, strogo zaštićene vrste školjki koje je izbacilo vjerojatno zadnje jako jugo”.

Djeca i prije druge godine koriste mobitel: neka govore engleski, a ne znaju hrvatski

Čak 80 posto djece je počelo koristiti elektroničke uređaje prije navršene dvije godine, u prosjeku s 18 mjeseci, prosječna dob djece koja imaju mobitel je 5 godina i 3 mjeseca, 62,3 posto djece koristi mobitel bez nadzora… rezultati su to istraživanja o navikama korištenja el. uređaja kod vrtićke djece koje su Dječji vrtići Dubrovnik u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije proveli među roditeljima. Sudjelovalo je 710 roditelja, što je trećina broja upisane djece u dubrovačke dječje vrtiće, piše Dubrovački vjesnik.

– S istraživanjem smo krenuli jer su u radu s djecom, stručni suradnici, logopedi, rehabilitatori, vidjeli da je sve više djece koja jednostavno kasne s razvojem govora, imaju neke probleme u ponašanju, emocionalne poteškoće i sl. Kada mi dublje ušli u tu temu, razgovarali s roditeljima o tome kako izgleda dan njihovog djeteta, vidjeli bi da djeca previše vremena provode pred ekranima što utječe i na govor i na njihovo ponašanje – kaže psihologinja u DVD Severina Hađija.

Zabrinjava podatak kako su mališani počeli koristiti medije odnosno elektroničke uređaje u prosjeku sa godinu i pol što, tvrdi, nije u skladu s preporukama Američke pedijatrijske organizacije da se djeca mlađa od dvije godine uopće ne izlažu nikakvim vrstama ekrana jer to ne može biti poticajno za njih.

– Zapanjujuće je to da jedno od četvero djece ima TV u sobi u kojoj spava. Pitali smo ih koje digitalne uređaje dijete koristi. Njih 82 posto koristi TV jer to su još mala djeca, nakon toga mobitel 16 posto, tablet osam posto te mali postotci računalo i igrače konzole što je ipak bliže starijoj djeci koja mogu samostalno koristiti te uređaje – kaže Hađija te dodaje još jedan zabrinjavajući podatak.

– Pitali smo koliko dugo koriste uređaje tijekom radnog dana i tijekom vikenda. Vikendom ih, nažalost, koriste duže. Roditelji su još davali komentare ‘ukoliko je lijepo vrijeme manje ih koriste a ako je loše vrijeme više će vremena provesti s medijima’. Roditelj radi osam sati, a tih osam ili čak deset sati dijete boravi u vrtiću. Mala djeca spavaju više od 10 sati kad to sve zbrojimo jako malo ostane za zajedničko vrijeme. Na kraju se to svede na sat ili dva zajednički provedenog vremena – kaže dubrovačka psihologinja.

Veliki dio djece radnim danom je do sat vremena ispred ekrana, a vikendom se minutaža dodatno povećava.

70 posto djece mlađe od dvije godine gleda radnim danom TV, a uopće ne bi smjeli. Čak 55 posto njih video sadržaje na mobitelu ili tabletima a 15 posto njih igra igrice na mobitelu ili računalu. To su veliki postotci koji bi trebali biti na nuli.
Zanimljivo je, tvrdi, kako ni sami roditelji nisu svjesni koliko je to štetno za njihovu djecu.

– Očekivali smo da odgovori u upitniku ne budu sasvim iskreni jer sigurno su neki roditelji umanjivali brojke, ali kad smo sve zbrojili rezultati su opet ispali lošiji u odnosu na ono što bi trebalo biti. Kad smo ih pitali koja su pravila postavili djeci vidjeli smo da roditelji i ne znaju točno što bi trebala biti pravila. Neki su stavili da dijete može koristiti uređaj samo prije spavanja što je suprotno preporukama jer to odgađa period uspavljivanja i sl. Neki roditelji su kazali da djeca smiju koristiti medije isključivo tijekom obroka. Tu opet roditeljima nije jasno da ta njihova pravila više štete nego koriste djeci jer im oduzimaju vrijeme za obrok i druženje s roditeljima – pojašnjava Severina Hađija te nastavlja o posljedicama pretjeranog korištenja elektroničkih uređaja

– Prvenstveno nam dolaze djeca koja još uvijek nisu usvojila hrvatski jezik jer u vrlo maloj dobi gledaju sadržaje na stranom jeziku. Zapravo dolaze nam roditelji sa djecom koja govore engleski a ne znaju hrvatski. Nažalost, roditelji ne vide to kao problem, njima je to nešto pozitivno ‘pa on već zna engleski a ima tek godinu ili dvije’. Zapravo je djetetu učenje hrvatskog kao nama učenje nekog stranog jezika. Situacija se komplicira. Imamo dosta djece koja imaju razna nepoželjna ponašanja npr. pretjerane ispade, neprimjerene emocionalne reakcije i sl. To možemo povezati s vrstom sadržaja koje oni gledaju ili igraju. To je dosta zastupljeno kod dječaka budući da oni nerijetko znaju igrati igrice koje su često nasilnog sadržaja i prihvaćaju tu vrstu ponašanja kao normalnu.

Djeca im često znaju spominjati nazive i sadržaje koje gledaju odnosno igraju, poput horor igrica.

– Pitali smo roditelje pet najčešćih sadržaja koje djeca gledaju. S druge strane mi smo u radu s djecom također razgovarali o tome i vidjeli smo da postoji velika razlika u onome što govore roditelji i što govore djeca. Roditelji su najčešće nabrajali crtane filmove poput Pepe Pig, Psići u ophodnji, Doktorica Pliško… dok su najčešće igrice puzzle, Minecraft, nogomet i memory. Međutim stariji, dakle pet godina i više, koji već samostalno koriste kompjutere oni dolaze do nekih drugačijih sadržaja poput horor igrica koje im se nažalost na internetu same nameću. Djeca su primjerice igrala igricu Granny u kojoj neka baka proganja po kući dijete koje igra igricu. Igrica je puna krvavih scena i nasilna, a cilj igrice je preživjeti. Strašno i za nas odrasle a kamoli za djecu. Djeca to igraju a kada pitamo roditelje oni nisu nikad čuli za to – kaže psihologinja Hađija.

Kako prepoznati da je dijete elektroničke uređaje usvojilo kao nešto bez čega ne može vrlo je jednostavno, po njegovom ponašanju. Ako dijete pretjerano i stalno traži uređaj i kada mu roditelji ne daju uređaj ima burne reakcije poput ljutnje, vrištanja, bacanja na pod to je dovoljan znak. A to su reakcije koje, kaže, i djelatnici u vrtiću vide.

– Sve ono što djetetu oduzima njegovo svakodnevno vrijeme a nepovoljno utječe na njegov razvoj je zapravo štetno. Roditelji mogu primijetiti primjerice da dijete kada ima slobodno vrijeme ne zna što bi sa sobom nego pali TV ili traži mobitel. Djeci treba dopustiti da im nekad bude dosadno i ne im tu dosadu ubijati elektroničkim uređajima. Oni sami bi trebali smisliti što bi mogli raditi, na koji način bi se mogli igrati jer tako se potiče njihova kreativnost. Roditelji su ti koji trebaju paziti koliko djeci daju uređaje, oni su najodgovornije osobe koje mogu kontrolirati sve to. U vrtiću nema nikakvih vrsta elektroničkih uređaja i to je dobar dio dana u kojem dijete nije izloženo tom nepovoljnom utjecaju. Kada dođe doma na roditeljima je da to vrijeme iskoriste kako bi smanjili negativan utjecaj i osmislili neke druge aktivnosti, a ne one pred ekranom – kaže Hađija i još jednom ukazuje na preporuke struke:

– Djeca mlađa od 18 mjeseci moraju u potpunosti izbjegavati ekrane, od 18 do 24 mjeseca ako već moraju trebaju koristi visoko kvalitetne programe i gledati ih zajedno s roditeljima. Djeca od dvije do pet godina mogu gledati jedan sat dnevno visoko kvalitetnog programa koji je namijenjen djeci.

Isto bi, dodaje, trebalo biti i za dobnu skupinu od pet do sedam godina. Dječji vrtići Dubrovnik namjeravaju u suradnji s Udrugom Roda kroz njihov projekt ‘Razmisli pa klikni’ u vrtićima provesti radionice za djecu i roditelje. Nakon toga, potaknuti provedenim istraživanjem sam vrtić će provoditi osmišljene radionice s dubrovačkim mališanima.

Piše: Kristina Filičić/DV

Neretvanska šahovska liga: Brotnjo uvjerljiviji od Metkovića

Kadeti i seniori HŠK Metković nastupili u jučer Čitluku u 4. kolu Neretvanske šahovske lige gdje im je domaćin bio ŠK Brotnjo.

Kadetska ekipa Metković 2 je ovoga puta ostala bez bodova, domaćin je slavio rezultatom 5.½-2½. Metković je igrao u sastavu: Luka Gašić, Tonći Zvonjić, Nikola Prce, Lovre i Luka Matoković.

Istovremeno je odigrano i 3. kolo za seniore u kojem su Metković i Brotnjo podjelili bodove (4-4). Za Metković su nastupili su: Rade Senta, Goran Manenica, Boro Obrvan i Domagoj Bjeliš.

Sljedeći vikend igrat će se u Metkoviću kada će u goste doći ekipe Brotnjo 1 i 2.

Zadnje objavljeno