-

Nema više oprosta za 10km/h: Uskoro novi pravilnik za mjerenje brzine

By
K. J.
-

Pravilnikom su određene propozicije za mjerenje brzine, presretače i snimanje vozila koja prolaze kroz crveno svjetlo…

Domaći mediji su se u nekoliko navrata raspisali o novim kamerama na cestama koje mjere brzinu i prate kretanje vozila, a kazne za prebrzu vožnju i druge opasne prometne prekršaje svakih nekoliko dana obaraju rekorde. Prolazak kroz crveno i “vožnja na repu” se više ne toleriraju, a s kamerama je sve teže i negirati nedjela koja se pojedinim vozačima stavljaju na teret.

No i sprave koje mjere brzinu trebaju zadovoljavati određene standarde, pa je u javnu raspravu poslan Prijedlog Pravilnika o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerila brzine vozila u cestovnom prometu. Taj se pravilnik direktno tiče radara i lasera za mjerenje brzine, mjerila puta/vremena (detekcije), te mjerače prosječne brzine i brzine za praćenje.

Dopuštene pogreške pri mjerenju brzine

Ono što će vozače najviše zanimati jesu granice dopuštene pogreške za mjerače brzine. One iznose plus/minus tri kilometra na sat kod brzine manjih od 100 kilometara na sat i plus/minus tri posto za brzine već od 100 na sat. Sigurnosna razlika do 100 km/h je 10 km/h, a iznad toga se računa 10 posto brzine, zaokruženo na veću vrijednost.

Kamere će morati na specifičan način bilježiti prolazak kroz crveno svjetlo, a on se utvrđuje na temelju izmjerene brzine vozila i vremena prolaska preko zaustavne linije. Taj prometni prekršaj se dokumentira s dvije fotografije, koje prikazuju inkriminirano vozilo i crveno svjetlo na semaforu. Jedna fotografija prikazuje vozilo prije zaustavne linije, a druga nakon zaustavne linije.

Fotografije kao dokaz prekršaja

S dvije fotografije se dokumentira i udaljenost između vozila. Ona se određuje na temelju brzine oba vozila i vremena potrebnog drugom vozilu da prijeđe točku u kojoj je izmjerena brzina prvog vozila. Fotografije prikazuju svako vozilo zasebno prilikom mjerenja brzine, a svaka prikazuje brzinu vozila, udaljenost i vremenski žig. Kao i kod mjerenja brzine i ovdje postoji granica dopuštene pogreške, a ona iznos četiri metra ako je drugo vozilo sporije od 100 km/h te četiri posto ako je brže od 100 km/h.

Kod presretača se tri fotografije dobivaju iz videozapisa. Jedna se uzima na početku mjerenja, druga na kraju, dok treća služi za bolje raspoznavanje vozila. Mjerenja se provode na barem 200 metara ceste pri brzinama do 100 km/h ili ako je brzina veća na najmanje 500 metara. Presretači ne smiju preteći nadzirano vozilo, a na kraju mjerenja razmak između dvaju vozila mora biti jednak ili veći od razmaka s početka mjerenja, javlja Revija HAK.

MORE NAM JE SVE BLIŽE Modropjega raža ulovljena u plićaku ispod mosta na Tresani

By
K. J.
-

Uz sve apokaliptične najave koje stižu iz različitih djelova svijeta od primjerice požara u Amazoniji i Kaliforniji, do monoksida koji nakon otapanja milenijskog leda, izbija iz Istočnosibirskog mora, doprinos ukupnoj problematici daje i Mladen Matuško iz Višića kod Čapljine.

Naime, ovaj čapljinski ribič ispod mosta na Tresani između Višića i Gabele, ulovio je ražu za koju ne postoje podaci da obitava na ovom dijelu toka Neretve, piše Radiopostaja Čapljina.

Mladen Matuško s ulovljenom ražom (foto: Radio Čapljina)

– To je bio splet okolnosti kada sam došao na Neretvu, dolje ispod našega kako mi kažemo Tresanskoga mosta u samom plićaku sam zapazio neobičnu ribu. U prvi mah sam mislio da je list, naša riječna riba, ali kad sam se bolje zagledao vidim ima rep i pretpostavio da može biti raža, tj. morska riba koja se pojavila zajedno s lubinom u našim vodama u ljetom periodu. Neplanirano sam zagazio u vodu i počeo operaciju hvatanja, nekako sam je uspio uhvatiti i kao dokaz ponijeti sa sobom, da ljudi vide, kaže o tom i za njega neuobičajenom ulovu, Mladen, pa dodaje, Na sreću ražu sam ponio, drugo ništa nisam uhvatio, pa sam se s ražom još mogao i pohvaliti.

– Za ovu vrstu nemam recepta, pa ne znam kako je pripremiti za jelo, vjerojatno ovi u Neretvi imaju, raspitat ću se, jer kako je krenulo u Neretvi bi uskoro moglo biti više morske nego riječne ribe, primjećuje Mladen pola u zbilji, pola u šali.

Foto: Radio Čapljina

Informacija da je morska raža stigla do Višića iznenadila je i Josipa Vekića voditelj Službe zaštite u Parku prirode Hutovo blato, koji o neuobičajenom ulovu kaže:

– Radi se o raži modropjegoj, lat. Raja miraletus, koje dosta ima na ušću Neretve, pa je očito krenula uzvodno, vjerojatno nekim klinom slane vode koji se probija prema unutrašnjosti. Inače, voli obitavati u mulju i pjesku, što je i vodi u Neretvu. Nalazili su je do Opuzena, nikad dalje, bar ja nisam čuo. Posebice je neobično jer je studeni, vodostaj dosta visok, a ona došla do Višića. Zaista neobično, zaključuje ing. Vekić

Pogledajte trominutni sažetak 3. Mandarina polumaratona 2019.

By
K. J.
-

Nakon dva sunčana treće izdanje Mandarina polumaratona, kojega organizirala SU Neretva run, otrčano je po ne baš ugodnim uvjetima, trkače je na stazi dugoj 21 kilometar pratili pljuskovi i vjetar. Usprkos tome, interes je bio velik, u dvije utrke trčalo je preko 500 natjecatelja iz 17 zemalja.

Drugi put zaredom Kenijac Stenly Kipruto (AK Mladost) je pobjedio na Mandarina polumaratonu. On je stazu dugu 21km pretrčao za 1:08:57. Najbrža žena bila je Marija Vrajić (AK Maksimir), njezino prolazno vrijeme je bilo 1:27:58.

Kako je to bilo možete pogledati u trominutnom filmu u produkciji Foto Veraja…

 

U novootkrivenim rukopisima Evlije Čelebija zanimljivi su detalji o životu Neretvana u 17. st.

By
K. J.
-

Evliyâ Çelebi bin Derviş Mehemmed Zillî je osmanski putopisac u nas poznat kao Evlija Čelebija koji je svoja putovanja tijekom četrdeset godina opisao u deset svezaka nazvanih Seyahatnâme (Putopisi).

Svih deset svezaka na originalnom osmanskom turskom jeziku tiskano je u rasponu od četrdeset dvije godine (tkz. istanbulska štampa). U prvih šest svezaka izašlih od 1896. do 1900. je cenzurirano sve što je moglo ugroziti položaj sultana i carstva. Sedmi i osmi svezak su izašli 1928, deveti 1935., a zadnji 1938. godine. Odmah nakon izlaska knjiga pojavio se interes za putopise koji se tiču naših krajeva, a koji se nalaze u petom, šestom i sedmom svesku nastali 1656.,1663/64. i 1670. godine. Djelomično su prevođeni tijekom godina, ali ih je tek Hazim Šabanović preveo cjelovite te objavio 1959. godine.

Dugi niz godina Čelebijini putopisi su kritizirani kao plod fantazija ponajviše radi brojčanih preuveličavanja te pogrešnih podataka o povijesnim događajima kojima putopis obiluje.

Odnos prema Čelebiji i njegovu rukopisu u znanstvenoj javnosti se izmijenio pronalaskom novih rukopisa za koja ugledni osmanisti vjeruju da su autografi (izvorni Čelebijini rukopisi). Rukopisi pronađeni u paviljonima Bagdad i Revan palače Topkapi u Istanbulu objavljeni su na latiničnom pismu od 1998. do 2007. godine.

Detaljnijim proučavanjem novopronađenih rukopisa primijećene su mnoge pogreške i propusti u izdanjima koja su izašla u Istanbulu od 1896. do 1938. godine. Stara istanbulska izdanja ne samo da su prepuna cenzure nego su prepuna i tiskarskih pogrešaka te nedosljednih i pogrešnih prepisivanja ne samo brojki već i imena gradova te cijelih rečenica u kojima su često izostavljeni podatci. Također su izostavljene ne samo rečenice već i cijela poglavlja. Grube procjene govore da izvorni rukopis ima 35% više teksta od istanbulske štampe koja je dostupna javnosti. Mnoga Evlijina preuveličavanja su zapravo plod nemarnosti i lošeg pretiskavanja u istanbulskim izdanjima.

Gabela i Čitluk na karti iz 1695. godine

Ovdje donosimo zanimljivosti koje se tiču naših krajeva. Iz originalnog autografa saznajemo da su u Gabeli bila dvojica osmanskih provjerenika. Jednog su postavljali stanovnici Gabele, a drugog Dubrovčani. U originalu piše da kasaba ”nije toliko uredna ni lijepa” što nemamo u Šabanovićevim prijevodima. Također saznajemo da je u Gabeli postojao mekteb, niža islamska škola.

Autograf donosi opis stanovnika: …golih cjevanica, za pojasom im sjekira, nož, neki u rukama nose sjekiricu i nadžak i alžirsku pušku dalyan vrijednu 40-50 dirhema. Fregatama plove morem i napadaju Španjolsku, Kloru, Mankordoniju, Messinu, Napulj, Korziku, Sardiniju i Siciliju. To su gazije koji se uvijek hitro vraćaju s plijenom u Gabelu.

Vidimo dakle da gusarenje nije zamrlo propašću hrvatskog kraljevstva u 11. stoljeću. Neretva je stoljećima bila utočište i dom gusara. U Šabanovićevu prijevodu pogrešno piše u ovome gradu nisam vidio žena. Evlija je zapravo zapisao: U ovim gradovima dugo sam ostao, a nijednom nisam vidio žene u čaršiji.

Evlija spominje i opasnu malariju koja je harala Neretvom. Gabeljani su kao preventivni lijek pili sirutku od kozjeg mlijeka, pivo i medovinu. Evlija još navodi da su Gabeljani vrlo vatreni i žestoki, te snažni majstori u veslanju na fregatama.

Zabilježena je i lokalna legenda da su u hercegovačke planine protjerani divovi. Tamo ih je protjerao židovski kralj Salomon jer su ga uvrijedili. Evlija piše da su nevjernici uskoci nastali su od tih divova i od demona, kao i stanovnici Hercegovine i ove Gabele. Uskoci nevjernici koje spominje su kršćani u Gabeli i okolici. Mora da su Hercegovci i prije tristo pedeset godina bili visoki kada jedan Turčin smatra da ima istine u tome da su nastali od divova.

Foto: Boris Kačan

Čelebi je posjetio i Kulu Norinsku. U tekstu donosimo zanimljivosti koje nisu navedene u Šabanovićevu prijevodu. U kuli se nalazi 350 gazija te topovi velikog kalibra balyemez. U autografu piše da su vojnici doveli zarobljenike u fregati s otoka Pulya, umjesto krivo prevednih zarobljenika s otoka Apulije. Broj zarobljenika je 21, a ne 20 i nakon njihova dovođenja se samo pucalo iz pušaka, a nije priređeno slavlje. Dvojica osmanskih ranjenika dobila su dvostruko više plijena od ostalih, a ne po dva dijela kako piše Šabanović. Također Suhrab Mehmed-paša u vidu desetine (öşr-i sultânî) dobio pet zarobljenika, čohu, platno i 20 nevjerničkih glava. Evlija piše da je kula bila načičkana topovima kao jež te da dok postoji kula, nema mogućnosti da nevjernici ulaze lađama.

Popovo polje

Zanimljivost u autografu je opis iznimne seksualne aktivnosti stanovnika Popova polja u 17. stoljeću. Ovo je pogotovo zanimljivo jer su se upravo iz Popova polja pedesetak godina nakon Čelebijeva putovanja mnoge obitelji doselile u dolinu Neretve. Dakle, on piše o precima današnjih Neretvana. U 17. stoljeću Popovo polje bi poplavilo nakon kišnih mjeseci i ispunilo bi se ribom. Stanovnici bi u čamcima lovili ribe od koje su, kako piše Čelebi, muškarci dobivali iznimnu snagu i zavidnu seksualnu potenciju. Evlija 1663. godine seksualnu aktivnosti stanovnica Popova polja uzrokovanu jedenjem ribe njihovih muškaraca, opisuje sljedećim riječima kako li se samo vesele žene te nahije, jer od veselja tim ženama stopala ne dodiruju tlo i stalno spavaju vesele na leđima. Prema Evliji, o ribi iz Popova polja pročulo se nadaleko. On piše da se u europskim zemljama i Bosni čovjeku koji ima učestale spolne odnose često kaže: Čovječe, sigurno si jeo ribu iz Popova polja.

ANKETA Sezona gripe je pred vratima. Hoćete li se cijepiti?

By
K. J.
-

Sezona gripe je pred vratima. Cijepljenje protiv gripe u Hrvatskoj danas započinje u ambulantama izabranih liječnika obiteljske medicine, pedijatara i Odjelima za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo.

Cijepljenju uglavnom pristupaju starije osobe. Što vi mislite o tome, hoćete li se cijepiti pitamo vas u anketi…

 

Za Martinje policija će provoditi pojačanu kontrolu vožnje pod utjecajem alkohola

By
K. J.
-

Na području Republike Hrvatske od 8. do 12. studenog 2019. održavati će se narodni običaji krštenja mošta Martinje, zbog čega će se na prometnicama poduzimati pojačane aktivnosti u prometu, prvenstveno u cilju sankcioniranja i suzbijanja vožnje pod utjecajem alkohola.

Navedene aktivnosti provoditi će se i na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, u sve dane održavanja Martinja, odnosno tijekom nadolazećeg vikenda.
Osim na prekršaje vožnje pod utjecajem alkohola, obuhvatiti će se i drugi prekršaji, posebno oni koji su u uzročno-posljedičnoj vezi s nastankom prometnih nesreća s najtežim posljedicama – nepropisna brzina, korištenje mobitela za vrijeme vožnje, nekorištenje sigurnosnih pojaseva i dječjih sjedalica u vozilima, nekorištenje kaciga na mopedima i motociklima i dr.

U provođenje pojačanog nadzora uključen je maksimalno raspoloživ broj policijskih službenika kao i svi raspoloživi uređaji i oprema koja se koristi u nadzoru i kontroli prometa.

Nadzor vozača obavljat će se na lokacijama koje su se pokazale najugroženijim u pogledu prometnih prekršaja i prometnih nesreća zbog vožnje pod utjecajem alkohola.
Posebno napominjemo da su u prvih devet mjeseci 2019. godine, na području naše Policijske uprave dogodilo 96 prometnih nesreća u kojima su sudjelovali vozači pod utjecajem alkohola te je u navedenim nesrećama 16 osoba zadobilo teške tjelesne ozljede, a 44 ih je lakše ozlijeđeno.

– Stoga molimo sve sudionike u prometu da poštuju prometne propise, prvenstveno da ne sjedaju za upravljače vozila ukoliko su prethodno konzumirali alkohol, da poštuju ograničenja brzine te da vožnju prilagode stanju i uvjetima na kolnicima, priopćuju iz PU dubrovačko-neretvanske.

Zaba i OTP građanima uveli naknade za podizanje novca na šalteru, isto razmatra i PBZ

By
LIKEmetkovic.hr
-

Prema novim pravilima Zabe i OTP-a, a vjerojatno uskoro i PBZ-a, za podizanje svog novca na šalteru klijenti plaćaju – naknadu.

Zaba je 20. rujna uvela naknadu od 1,95 kuna po transakciji za gotovinske isplate s kunskih računa do iznosa od 500 tisuća kuna, a za veće iznose – 0,3 posto. OTP će od 22. studenoga isplatu s kunskog računa fizičke osobe na šalteru naplaćivati čak četiri kune po transakciji, što je više od dvostruke Zabine tarife, također do 500 tisuća kuna.

Iznad te svote provizija je 100 kuna. Uvođenje iste naknade razmatra i PBZ, potvrdili su nam na upit. I u ovom najnovijem naplaćivanju kontakta klijenata sa službenicima u poslovnici eklatantna je netransparentnost u određivanju vrijednosti naknada. Kako se potpuno ista usluga može u dvije banke cjenovno razlikovati više nego dvostruko?! Ako je i cilj ovog poteza odvratiti klijente od korištenja poslovnica u kojima se plaća rad službenika te, umjesto toga, potencirati bankomate i mobilne transakcije, razlike u naknadi mogle bi se opravdati, recimo, time da OTP zaposlenike plaća dvostruko više nego Zaba svoje. A nekako se to baš ne čini izglednim.

– Cilj je potaknuti klijente da više koriste druge, brže i jednostavnije kanale poput bankomata ili online bankarstva – obrazlažu u Zabi, a slično objašnjenje dao je i OTP u kojem kažu da će djelatnici imati više vremena za savjetovanje klijenata.

– Iz tog razloga u poslovnice smo uveli i ulogu savjetnika za proizvode građanstva poznatijeg kao „meeter/greeter“ radi edukacije klijenata o korištenju digitalnih kanala. Prvi su dojmovi klijenata pozitivni. Podigli smo i dnevni limit za podizanje gotovine na bankomatima na 8000 kuna – ističu u OTP-u.

Prema retorici iz PBZ-a, naplaćivanje ove naknade i kod njih je samo pitanje dana. Kažu kako digitalni i alternativni kanali mijenjaju način poslovanja te klijenti više koriste bankomate i online bankarstvo. – Banke mijenjaju organizacijsku strukturu širenjem dijelova koji se bave digitalnim kanalima, a poslovnice sve više dobivaju savjetodavnu ulogu i manje služe za uplate, isplate i plaćanje računa – ističu u PBZ-u. Inače, plaćanja naknade oslobođeni su klijenti Zabe koji imaju ugovoren neki od paketa usluga čije je cijene banka također nedavno podigla, kao i isplate s kunskih računa na kojima su zaštićena primanja i računa s ugovorenim skrbnikom. Isplate sa zaštićenih i skrbničkih računa ne dira ni OTP, kao ni iznose manje od 100 kuna.

Naknade nemaju namjeru uvesti Erste, RBA, Addiko ni HPB, dok iz Sberbanka kažu da ih trenutačno nemaju, ali nije poznato hoće li ih uvoditi i kolika bi bila cijena.

Foto: Damir Puklavec/24sata

Nikica Volarević izabran je za novog predsjednika Gradske glazbe Metković

By
K. J.
-

Večeras je u Glazbenom domu održana izborna skupština Gradske glazbe Metković na kojoj je za novog predsjednika izabran Nikica Volarević.

Za dopredsjednike su izabrani dosadašnji predsjednik Ivica Puljević i  Ivo Veraja, a za tajnika je potvrđen Igor Gabrić.

Uz gore navedne članovi Upravnoga odbora su još Anita Bebić, Olivija Kljusurić, Mirko Bebić, Magdalena Ujdur, Zrinka Mijoč, Jelena Gabrić i Stipan Borovac. ČLanovi Nadzornog odbora su Joško Vuica, Luka Vukša i Andrej Puljević.

Ministrica Divjak o nadoknadi nastave: Škole će same birati model koji njima najbolje odgovara!

By
K. J.
-

Štrajk u svim školama diljem Hrvatske traje i danas, a ministrica Blaženka Divjak uputila je školama dopis u kojem pojašnjava kako mogu organizirati nadoknadu nastave.

Sve škole će same birati model koji njima najbolje odgovara. Škola može nenastavne dane planirati kao nastavne, mogu održavati nastavu subotom, škola može odstupiti od utvrđenih rokova za odmor učenika i škola može produljiti nastavnu godinu.

– Nastava će se moći održavati na nenastavne dane (poput dana škole), subotama, skraćenim praznicima (zimskim i proljetnim) i zadnja opcija je produljenje školske godine.  Škole će s osnivačima (gradovima, županijama) dogovarati koji će model od ova četiri odabrati ovisno kakvo je stanje kod njih. – poručuju iz Ministarstva.

Oko 5000 učitelja iz cijele Hrvatske došlo je u podne pod Vladine prozore

By
K. J.
-

Članovi sindikata obrazovanja u štrajku su već 19. dan. S transparentima, glazbom i zviždaljkama više od 5 tisuća prosvjednika, među kojima je i nekolicina nastavnika iz Metkovića, došlo je na Markov trg, ispod Vladinih prozora još jednom zahtijevati povećanje koeficijenata za 6,11 posto.

Za sada Vlada odbija njihov zahtjev nudeći im povećanje osnovice u idućoj godini za 6,12 posto, po modelu 2+2+2 posto, te eventualno još 2 posto povećanja koeficijenata, ako se do kraja lipnja ne dovrši uređivanje sustava koeficijenata u javnim službama.

Povorku, koja se okupila pred Hrvatskim narodnim kazalištem, na prosvjednom hodu pod geslom “6. 11. za 6,11 posto” kroz Frankopansku i Mesničku ulicu, te Strossmayerovim stubama do Trga sv. Marka predovodili su čelnici triju sindikata obrazovanja Branimir Mihalinec, Sanja Šprem i Igor Radeka, kao i Branimir Štrukelj, glavni tajnik Sindikata odgoja i obrazovanja Slovenije i potpredsjednik Europske konfederacije sindikata.

Prosvjednici su pristigli iz svih dijelova Hrvatske, a dvadesetak autobusa iskrcalo ih je ispred Hrvatskog narodnog kazališta i pritom nakratko usporilo promet. Nose transparente na kojima piše “Ne napredovati znači nazadovati”, “Kol’ko para, takav transparent”, “Mi stvaramo, vi trošite” i opremljeni su zastavama, kapama, kabanicama i zviždaljkama.

Danas su u štrajku sve osnovne i srednje škole u Hrvatskoj, a pridružili su im se i fakulteti, referade i stručne službe.

U utorak su prosvjetni sindikati održali konzultativan sastanak u Ministarstvu znanosti i obrazovanja s ministricom Blaženkom Divjak i ministrom rada i mirovinskog sustava Josipom Aladrovićem.

Konačna ponuda Vlade sindikatima u štrajku očekuje se sljedeći ponedjeljak, kazao je tom prilikom čelnik sindikata  Branimir Mihalinec. Ministrica Divjak sastanak je ocijenila konstruktivnim te je najavila da će Vlada ponudu sindikatima predstaviti sljedeći ponedjeljak, 11. studenog.

Vlada i školski sindikati jučer su nastavili su pregovore, no za sada nijedna strana ne odustaje od svojih stajališta. Ipak, zajedničko im je da žele da se što prije postigne dogovor. Sindikati su definirali svoje pozicije, a Vlada bi, prema izjavama sindikalista, do idućeg ponedjeljka trebala konačno definirati neku svoju poziciju.

– I Vlada i školski sindikati žele riješiti ovaj problem, na zadovoljstvo svih. Ne odustajemo od zahtjeva, ali dopustite da u razgovorima i pregovorima dođemo do konačnog rješenja, izjavio je nakon jučerašnjeg sastanka Branimir Mihalinec iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske. Nije želio govoriti o sadržaju Vladine ponude, no izrazio je nadu da će Vlada svoju konačnu ponudu sindikatima predstaviti idući u ponedjeljak.

1...1.5901.5911.592...2.176Page 1.591 of 2.176

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr