-

UDAR NA STAMBENE ŠTEDNJE Na štednju od 5000 kuna država daje 25 kuna manje poticaja nego lani

 

S padom kamatnih stopa nastavljaju padati i poticaju na štednju, kao i izdvajanja iz proračuna za te svrhe. U srpnju ove godine Ministarstvo financija isplatilo je DPS za štednju prikupljenu u 2018. godin: iznosio je 90 kuna, a proračun je stajao 10,9 milijuna kuna.
Danas u Hrvatskoj posluju tri stambene štedionice, dok su dvije štedionice u proteklih godinu i po dana pripojene matičnim bankama, HPB-u i Zagrebačkoj banci. Glavni razlog tome upravo je kontinuirano smanjivanje državnih poticaja. Umjesto poticanja stambene štednje, Vlada je odlučila subvencionirati kamate za stambene kredite putem APN-a.

 

Europski dan jezika u Gimnaziji Metković

Quot linguas calles…

… tot homines vales. Možda ste čuli ovu latinsku poslovicu, koja kaže da vrijediš onoliko koliko jezika znaš.  pravo danas, 26. rujna EU obilježava Europski dan jezika.

Nakon uspjeha Europske godine jezika 2001., koju su zajednički organizirali Vijeće Europe i Europska unija i koja je uspjela uključiti milijune ljudi diljem 45 zemalja sudionica, Vijeće Europe proglasilo je Europski dan jezika koji se slavi 26. rujna svake godine.

Cilj obilježavanja ovog dana jest ukazati na važnost učenja jezika i raznolikost raspona naučenih jezika, povećati višejezičnost i međukulturalno razumijevanje, njegovati jezičnu i kulturnu raznolikost Europe, te poticati cjeloživotno učenje jezika – u svrhu školovanja, zaposlenja, mobilnosti ili užitka.

Nikada nije bilo više mogućnosti za raditi ili studirati u drugoj europskoj zemlji – ali nedostatak jezične kompetencije sprječava mnoge ljude da iskoriste ove pogodnosti.

Globalizacija i oblici poslovnog vlasništva znače da građani sve više trebaju poznavati vještine stranih jezika da bi učinkovitije radili u svojim zemljama. Engleski sam više nije dovoljan.

Učenje jezika donosi pogodnosti i starima i mladima – nikada niste prestari za naučiti jezik i uživati u mogućnostima koje to otvara. Čak i ako samo znate nekoliko riječi zemlje koju posjećujete, npr. tijekom odmora, dovoljno vam je za uspostaviti nova prijateljstva i kontakte.

U Gimnaziji Metković kao Školi ambassador Europskog parlamenta ovaj će dan biti obilježen kvizovima, šarenim majicama i razmjenom znanja o jezicima, a naše građane pozivamo da nas prate na našim Facebook i Instagram profilima te da se i sami upuste u pustolovinu učenja.

Žena preminula od posljedica trovanja ugljičnim dioksidom u podrumu

U mjestu Gornji Radišići kod Ljubuškog došlo je do tragične smrti starije osobe koja se, po neslužbenim informacijama koje doznaje HIP.ba desila usred trovanja ugljičnim dioksidom.

Prema informacijama kojima trenutno raspolažemo, nesreća se desila kada je ženska osoba krenula u podrum da bi promješala mošt.

Smatra se da su je plinovi omamili te je pala između bačvi. U pomoć su priskočili susjedi, no jedan od njih je također počeo gubiti svijest. Na mjesto nesreće izašli su ljubuški vatrogasci i dvije hitne pomoći.

Nažalost, ženi je ustanovljena smrt, a susjed je vozilom hitne pomoći prebačen u Dom zdravlja Ljubuški te na detaljne pretrage u bolnicu u Mostar. Također, pomoć je morala potražiti i medicinska sestra koja je izašla na teren.

Naime, alkoholno vrenje je proces u kojem se nizom biokemijskih procesa u metabolizmu kvasca razgrađuje šećer i pretvara u alkohol i CO2 (ugljični dioksid) – plin teži od zraka koji se nakuplja u donjim dijelovima slabije ventiliranih podruma. Ovisno o površini podruma, ugljični dioksid istiskuje zrak u gornje slojeve, tako da dolazi do situacije da kisik prijeko potreban za disanje postaje nedostupan.

HAC predstavio 3D horizontalnu signalizaciju, takvu razvija samo još Austrija

U utorak, 24.9., postavljena je prva 3D horizontalna signalizacija na autocesti A4 Zagreb – Goričan, u čvoru Popovec, koja vozače upozorava na pogrešan smjer, ističu u Hrvatskim autocestama.

Radovi su izvedeni tijekom noći kako ne bi ometali promet na tom dijelu autoceste. Postavljanje ove signalizacije je pilot projekt koji provode Hrvatske autoceste, a prema našim saznanjima jedino se u Austriji provodi sličan projekt, ističu u HAC-u.

Tijekom noći s četvrtka na petak izvest će se i druga 3D horizontalna prometna signalizacija također na autocesti A4 na odmorištu Ljubešćica, u smjeru Zagreba.

Tijekom sljedećih  dana planira se izvedba 3D horizontalne prometne signalizacije na autocesti A1 Zagreb – Split – Dubrovnik, na čvorovima Gornja Ploča i Zagvozd te na autocesti A3 Bregana – Zagreb – Lipovac, na čvoru Rugvica kao i na autocesti A5 Beli Manastir – Osijek – Svilaj, na čvoru Đakovo i odmorištu Ivandvor u smjeru Osijeka.

3D oznake na kolniku stvaraju optičku varku nailaska na “šiljke” ili umjetne izbočine, odnosno “uzdignute plohe” s ciljem dodatnog upozorenja vozačima koji su krenuli u pogrešnom smjeru.

Također, u narednom periodu postavit će se dodatna prometna signalizacija za poštivanje sigurnosnog razmaka između vozila i to na dijelovima autocesta gdje se događa najviše naleta na vozilo ispred.

Sigurnosni razmak na autocesti, pri najvišoj dopuštenoj brzini definiran je s dvije sekunde.

Horizontalna prometna signalizacija pomoći će vozačima vizualizaciju dvije sekunde, a koje znače razmak od 70 metara. Time će se osigurati sigurna udaljenost između vozila.

Pored navedenog, bit će postavljeni i znakovi “Držite razmak” te informativne ploče “Budite odgovorni” s izmjenjivim porukama upozorenja o važnosti držanja razmaka, opasanosti korištenja mobitela u vožnji te opasnosti vožnje pod utjecajem alkohola i opijata.

Sve navedene aktivnosti izvode se isključivo s ciljem dodatnog upozorenja i edukacije korisnika kako bi se povećala sigurnost, smanjio broj prometnih nesreća, ali i utjecalo na podizanje svijesti o važnosti praćenja prometne signalizacije kao i odgovorne vožnje, navode u HAC-u.

Rogotinjanin Boris Markota sudjelovao u triatlonskoj utrci “IRONMAN” u Italiji

Prošli vikend u mjestu Cervia Emilia Romagna – Italija, održana je triatlonska utrka u organizaciji IRONMAN-a u kojoj je nastupio i  Boris Markota. Utrku formata 3.8 km plivanja 180 km vožnje bicikla i 42 km trčanja uspješno je završio rezultatom 11:41:56.

Inače, Boris je aktivni član TK Swibir iz Zagreba najuspješnijeg hrvatskog triatlon kluba u zadnje dvije godine. U nekoliko posljednjih sezona osvojio je dva Multisport Kupa u organizaciji HTS-a (Hrvatskog Triatlonskog Saveza) i dvadesetak medalja na Prvenstvima Hrvatske u svojoj kategoriji u raznim disciplinama duatlona, akvatlona i triatlona.

No same pripreme za ovu IRONMAN utrku, bile su nešto duže i složenije jer zahtjevaju izdržljivost u sva tri bazična sporta. Odrađene su tijekom ljeta najvećim dijelom dolinom Neretve koja ima sve preduvjete za bavljenje ovim sportom. Plivalo se tako kaže Boris, plažama Gradca i Brista i na plivalištu u Rogotinu, bicikliralo stazama Kule Norinske, Podrujnice, Malog Prologa, Badžule i Jezera Kuti a trčalo opuzenskim i kominskim ušćem, Blacama i Trnom.

S obzirom da je triatlon po svim statistikama najbrže rastući sport u svijetu za očekivati je i veći interes mladih za ovom vrstom aktivnosti posebice zbog naše pogodne klime i prirodnih uvjeta.

OBAVIJEST Zatvara se cesta Klada – Dubravica

Dana 26. i 27. rujna 2019. godine zatvara se lokalna cesta LC 69013 (Klada- Dubravica) zbog radova na rekonstrukciji prometnice (proširenje uskog dijela prometnice).

Obilazni promet odvijao bi se županijskom cestom broj 62202 (Metković (D9) – Mlinište- gr. BIH), odnosno preko Dubrovačke ulice.

U četvrtak i ponedjeljak dobrovoljne akcije darivanja krvi

Gradsko društvo Crvenog križa Metković organizira dvije rujanske akcije dobrovoljnog darivanja krvi.

Prva će se održati sutra (26.09.) u Gradskom kulturnom središtu u vremenu od 9 do 12 sati, a druga u ponedjeljak (30. rujna), također od 9 do 12 sati

Uključite se u akciju „Veliko srce za djecu Neretve“

Institut za promicanje i razvoj doline Neretve pokrenuo je humanitarnu akciju „Veliko srce za djecu Neretve“ kojom se planira prikupiti 500.000,00 kn za nabavu sanitetskog vozila za Dom zdravlja u Metkoviću, kao i druge medicinske opreme, prvenstveno kardiotokografskog (CTG) uređaja za rodilište u Domu zdravlja Metković.

Među najvažnijim razlozima za pokretanje ove inicijative je činjenica daje najbliža bolnica za stanovnike doline Neretve udaljena 100 kilometara, a vozilo bi omogućilo brži i adekvatniji prijevoz najtežih bolesnika. Rodilište u Metkoviću je jedino rodilište za cijelu dolinu Neretve, a CTG uređaj neophodan je za svaki uspješan porod.

Ovoj humanitarnoj akciji već su se odazvali brojni Neretvani: Dario Srna, Matija Vuica, Nikica Gabrić, Branka Bebić Krstulović, Davor Dominiković, Igor Štimac, Milana Vlaović Kovaček, Neda Parmać, Sanja Parmać, Jurica Popović, Matija Prskalo, Slavko Goluža, Rafael Dropulić Rafo, Nela Sršen i dragi prijatelji Neretve, Luka Modrić i Mateo Kovačić. U sklopu akcije, udruga Plochallenge organizirala je humanitarni polumaraton građana u Pločama.

Akcija završava press konferencijom 14. listopada 2019. u 11 sati u hotelu International, službenom objavom prikupljenih donacija.

Svi građani Republike Hrvatske, pa tako i djeca doline Neretve, zaslužuju najbolju i na vrijeme dostupnu zdravstvenu skrb, stoga Vas pozivamo da podržite akciju uplatom donacije na račun koji služi isključivo u humanitarne svrhe, i to:

Humanitarna akcija „Veliko srce za djecu Neretve“
IBAN: HR65 2340 0091 5110 1995 4
SWIFT CODE: PBZGHR2X

Zahvaljujemo što svojom donacijom osiguravate bolju skrb za djecu Neretve.

Predsjednik Instituta za promicanje i razvoj doline Neretve

ŽUPANIJSKI SDP: Apel za spas Opće Bolnice Dubrovnik!

Priopćenje koje smo dobili od Županijskog odbora SDP-a Dubrovačko-neretvanske županije prenosimo u cijelosti:

“Posljednjih nekoliko godina svjedoci smo sustavnog zapuštanja Opće Bolnice Dubrovnik od strane Županijskih i državnih institucija.

Naša bolnica skrbi o žiteljima Dubrovačko neretvanske županije, ali i susjedne nam BIH već godinama. Opća Bolnice Dubrovnik izgrađena je s ponosom, da bi građani koji su godinama izdvajali svoj novac imali uvijek dostupnu zdravstvenu skrb.

Ta skrb na izmaku je snaga. Iako se kadar koji  je zaposlen u dubrovačkoj bolnici uvelike trudi te iako je čovjek ključ zdravstva,  dugovi u kojima se bolnica nalazi, bacili su ovu instituciju te njezine zaposlenike na koljena.

Liječnika ima sve manje, a Opća bolnica Dubrovnik prisiljena je pomoć tražiti od drugih bolnica. Da apsurd bude veći, naša bolnica bit će kažnjena za svoje očajničke poteze kojima se trudi zadovoljit svoju osnovnu zadaću, kvalitetnu skrb o pacijentu. Dokaz je to totalnog kolapsa sustava u Hrvatskoj, na svim razinama. Ne možemo se ne zapitati što je to središnja zdravstvena ustanova Dubrovačko-neretvanske županije trebala reći pacijentu koji čeka na pomoć, možda odbiti mu pružiti uslugu i poslati ga kući?!

Na žalost odgovorni i danas šute, šuti ministar Milan Kujundžić kojemu je, eto, očito draža Bosna i Hercegovina jer je tamo,  unatoč dobrom funkcioniranju bolnice u Mostaru, čest gost i još češći donator novca građana Republike Hrvatske. Našu bolnicu i njezine probleme očito ne želi vidjeti.

Ministre Kujundžiću želite li ostaviti preko 120 000 ljudi bez bolnice i adekvatne zdravstvene skrbi?

Ministre Kujundžiću trebamo li se svi mi, stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije, liječiti u Mostaru?

Vlada je na svojoj sjednici u veljači ove godine donijela odluku da se iz državnog proračuna izdvoji 40 milijuna kuna za poticanje sustava zdravstva u Bosni i Hercegovini, a taj će se novac tijekom godine doznačavati Sveučilišnoj bolnici u Mostaru za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova za potrošni i ugradbeni materijal.

Ministre pa znate li vi bilancu Opće bolnice Dubrovnik? Pa iz aviona se vidjelo tada što će se dogoditi sa bolnicom u Dubrovniku. Zašto ste davali novce drugim državama, a niste pomogli bolnicama u svojoj državi?

Opet smo na onoj što južnije to tužnije, tuga je na licima svih onih koji su bolesni, stari i koji trebaju pomoć. Sve je više onih koji ne mogu pravodobno dobiti zdravstvenu uslugu  u Općoj bolnici Dubrovnik i o svom trošku odlaze u  druge bolnice, ali pitamo Vas do kada?

Žalosno je da je odluka o potpomaganju mostarske bolnice donesena nauštrb svih drugih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj pa i one dubrovačke koju ste u veljači, kad je sjednica Vlade održana u Dubrovniku, mogli obići i vidjeti njeno stanje. Mogli ste porazgovarati sa zaposlenima pa onda donijeti odluku o financiranju i vjerojatno boljem rasporedu navedenih 40 milijuna kuna na sjednici koja je uslijedila nakon one održane u Dubrovniku.

Ne, dubrovačku bolnicu posjetili ste kad je trebalo pobrati pohvale za Objedinjeni hitni bolnički prijem čiji se malobrojni zaposlenici žale na manjak osoblja i ističu činjenicu kako im nedostaju 23 medicinske sestre za kvalitetnu medicinsku skrb.

Do kada će žitelji Dubrovačko-neretvanske županije nositi teret zdravstvenog kolapsa?

Imamo samo jednu bolnicu u Županiji, a ni nju ne uspijevamo zadržati na nivou, no vi očito mislite drugačije, jer ste vjerojatno uljuljani zaključkom sa tematske sjednice Županijske skupštine DNŽ kako nam je zdravstvo na visokoj razini.

Ili niste, nego Vas jednostavno nije briga, jer se na toj tematskoj sjednici niste ni pojavili, niti za nju iskazali interes.

Ministre Kujundžiću tražimo od Vas da zatražite sredstva za saniciju dugova bolnica u RH na hitnoj sjednici vlade jer je zbog Vaše neodgovornosti zdravstveni sustav ozbiljno ugrožen?”

Županijski odbor SDP-a Dubrovačko-neretvanske županije

Na ovih 8 mjesta ne ostavljajte mobitel: U džepu i pod glavom

Iako još ne znamo dovoljno o utjecaju mobitela na zdravlje, postoje istraživanja koja ukazuju na to da su potencijalno štetni, pa njima treba rukovati oprezno, kaže dr. Hrvoje Tiljak.

Iako po dosadašnjim saznanjima, energija zračenja koju stvaraju nije dovoljna da bi uzrokovala izravna oštećenja DNA ili dovela do značajnijeg zagrijavanja tkiva, te stoga, još nije poznat mehanizam kojim bi radiofrekventno zračenje dovelo do razvoja tumora, Međunarodna agencija za istraživanje raka 2011. godine klasificirala je zračenje mobilnih uređaja kao ‘potencijalno karcinogeno’ te znamo da  mobilni uređaji emitiraju radiofrekventno zračenje koje se može apsorbirati u dijelove tijela u blizini, ističu u Školi narodnog zdravlja ‘Andrija Štampar’. Zbog toga svakako treba biti oprezan s time kako ih nosimo i koristimo, dodaju.

Prva sustavna retrospektivna studija o utjecaju mobitela pokrenuta je 2010. godine. Njome je obuhvaćeno oko 290.000 sudionika starijih od 18 godina, čije će zdravlje stručnjaci pratiti idućih 20 do 30 godina. No, već sada postoje razmatranja o tome da bi djeca koja su dugoročno izložena zračenju mobitela mogla biti pod povećanim rizikom od razvoja tumora, budući da je njihov živčani sustav osjetljiviji na utjecaj karcinogenih faktora.

Također, stručnjaci upozoravaju da su dječje ruke kraće u odnosu na odrasle, pa su djeca tako izloženija većoj energiji radiofrekventnog zračenja iz mobilnih uređaja. Kako puno toga o utjecaju mobitela na zdravlje još ne znamo, svakako se savjetuje voditi računa da ih koristimo tako da što manje ugrožavamo zdravlje, ističu stručnjaci.

Iako po dosadašnjim saznanjima, energija zračenja koju stvaraju nije dovoljna da bi uzrokovala izravna oštećenja DNA ili dovela do značajnijeg zagrijavanja tkiva, te stoga, još nije poznat mehanizam kojim bi radiofrekventno zračenje dovelo do razvoja tumora, Međunarodna agencija za istraživanje raka 2011. godine klasificirala je zračenje mobilnih uređaja kao ‘potencijalno karcinogeno’ te znamo da  mobilni uređaji emitiraju radiofrekventno zračenje koje se može apsorbirati u dijelove tijela u blizini, ističu u Školi narodnog zdravlja ‘Andrija Štampar’. Zbog toga svakako treba biti oprezan s time kako ih nosimo i koristimo, dodaju.

Prva sustavna retrospektivna studija o utjecaju mobitela pokrenuta je 2010. godine. Njome je obuhvaćeno oko 290.000 sudionika starijih od 18 godina, čije će zdravlje stručnjaci pratiti idućih 20 do 30 godina. No, već sada postoje razmatranja o tome da bi djeca koja su dugoročno izložena zračenju mobitela mogla biti pod povećanim rizikom od razvoja tumora, budući da je njihov živčani sustav osjetljiviji na utjecaj karcinogenih faktora.

Također, stručnjaci upozoravaju da su dječje ruke kraće u odnosu na odrasle, pa su djeca tako izloženija većoj energiji radiofrekventnog zračenja iz mobilnih uređaja. Kako puno toga o utjecaju mobitela na zdravlje još ne znamo, svakako se savjetuje voditi računa da ih koristimo tako da što manje ugrožavamo zdravlje, ističu stručnjaci.

To se posebno odnosi na mlade muškarce, jer brojna istraživanja ukazuju na povezanost mobilnih uređaja i negativnih posljedica na mušku plodnost, ističu u Školi ‘Andrija Štampar’. Tako je, na primjer, prema  istraživanju izraelskih znanstvenika s Medicinskog centra Carmel u Haifi, razgovaranje na mobitel dulje od 1 sat dnevno i držanje mobitela u džepovima hlača, bilo  povezano s češćom pojavom abnormalne koncentracije sjemene tekućine.

Broj spermatozoida bio je smanjen i u onih koji su držali mobitel u pokraj kreveta tijekom noći ili razgovarali na mobitel za vrijeme punjenja uređaja. Istina, ima i studija koje nisu potvrdile tu povezanost, i još će nam trebati dosta vremena i studija da dođemo do kvalitetnijih zaključaka, no to bez sumnje znači da ne treba paziti.

– O štetnosti mobitela puno se govori i unatoč tome što još nemamo neke definitivne odgovore, neke su se stvari u međuvremenu iskristalizirale. Tako, na primjer, već postoje čvrste preporuke WHO da ga nipošto ne bismo smjeli koristiti u svrhu zabavljanja male djece, jer postoje indicije da to može utjecati na dječji mozak, kaže dr. Hrvoje Tiljak, liječnik obiteljske medicine.

Mobiteli su, kaže, danas postali zamjena za TV, kojeg su roditelji nekad palili da smire djecu dok ne obave neke stvari.

– To nipošto nije dobro i danas već postoje preporuke WHO o tome koliko najviše djecu u predškolskoj dobi smijemo izlagati mobitelu – upozorava sugovornik. Tako djeca do dvije godine uopće ne bi trebala imati pristup mobitelu, dok onoj starijoj možemo omogućiti 15-ak minuta igre s mobitelom na dan, no to treba biti uz nadzor roditelja, koji će voditi računa da se radi o sadržaju primjerenom za dijete, kaže liječnik. – Kad su, pak, u pitanju starija djeca, kao i odrasli, iako zasad nema ograničenja, važno je imati na umu da ih trebamo koristiti oprezno. To svakako podrazumijeva da ih ne treba nositi u džepu blizu srca, ili u džepu od hlača, na primjer, jer dugoročno možda može imati ozbiljne posljedice na zdravlje. Bez obzira na to što danas još ne znamo kakve, ne treba se izlagati tom riziku – kaže sugovornik.

Evo nekoliko savjeta o tome kako smanjiti rizik od potencijalno štetnih zračenja, na koje podsjeća Reader’s Digest.

1. Nikad ne nosite mobitel u džepu
Iako mnogi najradije ostavljaju mobitel u džepu od hlača, nemojte to činiti ako je mobitel uključen. Naime, pojačano zračenje može utjecati na zdravlje reproduktivnih organa. Postoje istraživanja koja ukazuju da to može utjecati na mušku plodnost, kao i ona koja ukazuju da to može biti povezano i s bolnim leđima.

2. Ne blizu prsiju
Postoje studije koje ukazuju da se zračenje mobitela može povezati s većim rizikom od tumora dojke. Iako ne postoje čvrsti dokazi, bolje ga je nositi u torbici, dalje od tijela. To se posebno odnosi na pacijente koji imaju ugrađene elektroničke uređaje koji potpomažu rad srca.

3.Ne spavajte s mobitelom
Ne držite mobitel u krevetu ili ispod jastuka tijekom noći, pogotovo ne ako ga punite, prvenstveno zbog toga što se može dogoditi da uređaj zbog zagrijavanja eksplodira te da se dogodi ozbiljna šteta. Svjetlo s ekrana može vam poremetiti san, što je još jedan razlog da mobitel maknete iz sobe, a onaj glavni je – potencijalno štetno zračenje. Ako ste mu već izloženi tijekom dana, jer bez mobitela ne možemo, tijekom noći ne mora biti tako.

4. Isključite punjač kad je pun
Ne punite predugo mobitel, prvenstveno zato što to može oštetiti bateriju. Svakako ga ne stavljajte u ladicu, ili pod jastuk, jer to može dovesti do pregrijavanja aparata.

5. Ne držite ga blizu lica
Prislanjanje mobitela na lice nije problem samo zbog toga što je ekran jako osjetljiv na dodir, pa možete prekinuti razgovor, nego i zato što tako možete prenijeti gomilu bakterija koje se na vašem telefonu nalaze. To može prouzročiti akne i iziritirati kožu.

6. Nikako u pretincu auta
Mobitel, općenito, nije dobro ostavljati u autu, a nikako na nekim mjestima gdje može doći do pretjeranog zagrijavanja, kao što je pretinac, na primjer. Pregrijavanje aparata može rezultirati eksplozijom, dok su oni manji problemi povezani s troškovima popravka: počet će se isključivati, ekran postaje slabiji i slično.

7. Ne s mobitelom na sunce
Iz istog razloga, mobitel nipošto nemojte izlagati direktnom suncu, primjerice tako da ga na plaži ostavite na ručniku. To može prouzročiti oštećenje ekrana, baterije i niza drugih problema u radu mobitela.

8. Van s njim iz kupaonice 
Brojna istraživanja ukazuju na to da su mobiteli pravi rasadnici bakterija, a kupaonica je jedno od mjesta gdje će ih pokupiti najviše. Čak i ako ga ne držite uz školjku, kad povučete vodu, kapljica može dospjeti na mobitel i – eto izvora zaraze.

Zadnje objavljeno