-

Sprječavanje širenja bruceloze: Eutanazirano 149 koza i 6 goveda na području Metkovića

Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede izvijestila je 10. svibnja 2019. da je na poljoprivrednom gospodarstvu tvrtke Jambo d.o.o. u Metkoviću potvrđen je slučaj bruceloze, bolesti ovaca i koza koja je ujedno i zoonoza te je oboljela i jedna žena s područja Metkovića.

Ovlašteni veterinari iz Veterinarske stanice Sinj su u dva navrata, 29. travnja i 13. svibnja, izvršili eutanaziju zaraženih životinja, i to 149 koza i 6 goveda s navedenog gospodarstva. Hoće li biti još zaraženih životinja koje će morati biti eutanazirane, pokazat će rezultati analize uzoraka krvi životinja koja je poslana na provjeru.

Ministarstvo poljoprivrede je donijelo odluku da se izvrši provjera životinja na svim OPG-ovima u krugu od 3 km od zaraženoga OPG-a što je u tijeku. U međuvremenu je donesena i druga odluka da se provjera izvrši u krugu zaraznog područja od 10 km, što praktično znači od granice sa BiH do Komina. Djelatnici Veterinarske stanice Sinj će s ovom provjerom početi sljedećega tjedna.

Premda smo zatražili službenu potvrdu ovih informacija od Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, ona do objavljivanja ovoga članka još nije stigla, iako su nam u Upravi u više navrata rekli da ćemo je uskoro dobiti. Kada to bude, mi ćemo je objaviti.

Foto: Ilustracija

Gimnazijalac Nikola Jurković pozvan na Europsku fizičku olimpijadu

Učenik Gimanzije Metković Nikola Jurković i njegova mentorica Ana Dragović mogu biti ponosni jer je Nikola pozvan u hrvatski tim od pet učenika koji će sudjelovati na Europskoj fizičkoj olimpijadi (EuPhO) u Rigi (Latvija) od 31. svibnja do 4. lipnja 2019.

Uz Nikolu u hrvatskom timu će biti Davor Dobrota (XV. gimnazija Zagreb), Bernard Faulend (XIV. gimnazija Zagreb), Luka Meštrović (Gimnazija Ivana Zakmardija Djankovečkoga) i Grgur Premec (XV. gimnazija Zagreb). Voditelj tima je prof. Krešo Zadro s Prirodoslavno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

FOTO Raspjevana i plesom ispunjena maturalna večer učenika Srednje škole Metković

Prvi čin oproštaja od srednjoškolskih klupa maturanata i maturantica 69. generacije Srednje škole Metković bio je u prošlu subotu na maturalnoj večeri koja je održana u Hotelu Narenta. Drui čin slijedi danas u 12 sati kada će se u Sportskoj održati maturalni ples.

Na samom početku djevojke u raznobojnim haljinama i mladići u odijelima predstavili su se roditeljima i nastavnicima svečanim izlaskom, potom su uslijedili emotivni oproštajni govori maturanata i ravnatelja Marija Obradovića. Maturantima se obratio i gradonačelnik Dalibor Milan. Vesela, raspjevana i plesom ispunjena zabava koju će mnogi od njih pamtiti trajala dugo u noć…

Djelić atmosfere s maturalne zabave Srednje škole Metković pogledajte u fotogaleriji.

Foto: Studio Veraja

Petrov i Grmoja postavili zastupničko pitanje premijeru Plenkoviću vezano za obeštećenja radnika Plobesta

Saborski zastupnici Mosta Božo Petrov i Nikola Grmoja postavili su premijeru Andreju Plenkoviću pitanja o obeštećenju radnika Plobesta:

 

Hitne pacijente iz Metkovića će prevoziti u bolnicu u Mostaru ?

Stanovnicima doline Neretve je prekipjelo i za subotu pripremaju prosvjed zbog nedostupnosti zdravstvene zaštite, no u Zavodu za hitnu medicinu Dubrovačko neretvanske županije kažu da će uskoro zaživjeti projekt kojim će se životno ugrožene pacijente koji žive u blizini granice s BiH prevoziti u najbližu Sveučilišnu kliničku bolnicu u Mostaru.

Već dugo se postavlja posve opravdano pitanje zašto se najhitnije pacijente iz Metkovića, Opuzena i okolice ne vozi na liječenje u Mostar, tim više što hrvatska Vlada obilato financira mostarsku bolnicu.

Prošle godine je iz hrvatskog proračuna otišlo 39 milijuna kuna za pokrivanje dugova te bolnice, ove godine ćemo dati 40 milijuna kuna za istu svrhu, a i svih prethodnih godina hrvatska je vlast izdašno pomagala funkcioniranje najveće mostarske zdravstvene ustanove.

– Prema našim saznanjima pred realizacijom je potpisivanje Sporazuma s protokolom o prekograničnoj suradnji između Ministarstva zdravstva RH i nadležnih institucija Bosne i Hercegovine te predlažemo da se za detalje oko rečenog Sporazuma obratite Ministarstvu zdravstva – kaže Luka Lulić, ravnatelj ZHM Dubrovačko neretvanske županije.

Tamošnjem timu hitne, kažu u Zavodu, u prosjeku treba pola sata do 50 kilometara udaljenog Mostara. Sada pacijente prevoze u Opću bolnicu Dubrovnik koja je udaljena stotinjak kilometara te u KBC Split do kojeg ima 130 kilometara. U oba slučaja hitnoj je, kažu u Zavodu, potrebno oko 75 minuta do tih bolnica. I najvećim laicima je jasno da kod pacijenata sa srčanim i moždanim udarom ili teškim traumama glave svaka minuta znači život, a 75 minuta vožnje do bolnice daleko je od onog potrebnog standarda takozvanog “zlatnog perioda” u kojem životno ugroženi pacijenti moraju dobiti pomoć. Godišnje je takvih najprioritetnijih pacijenata u dolini Neretve oko 200.

Uz to, ekipa hitne koja prevozi pacijente u Dubrovnik ili Split, zbog takve intervencije izbiva satima, pa za to vrijeme, kažu u Zavodu, dostupnost hitne pomoći osigurava tim iz pripravnosti.

– Zavod za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije raspolaže s 40 timova T1 u sedam ispostava, deset timova T2 u dvije ispostave, devet punktova pripravnosti hitne medicine te 25 medicinskih vozila. To se do sada pokazalo dostatnim, uz činjenicu zemljopisne i prometne izoliranosti Dubrovačko-neretvanske županije te okolnost da su naše ispostave i punktovi na otocima Korčuli, Mljetu i Lastovu, poluotoku Pelješcu i u dolini Neretve među najudaljenijima u Republici Hrvatskoj od bolničkih zdravstvenih ustanova – kaže Lulić.

Nedavno je u Istri potpisan sporazum o prekograničnoj suradnji po kojem će se životno ugrožene pacijente s područja sjeverne Istre prevoziti u bolnicu u slovenskoj Izoli, umjesto u udaljene bolnice u Puli ili Rijeci. Ljudi su u Istri trideset godina čekali na ovakav oblik zdravstvene zaštite, iako je bolnica u Izoli građena još u vrijeme bivše države, među ostalim i našim novcem.

Ravnatelj Štimac: Normaliziran je rad laboratorija, tražimo rješenja za pedijatre i ginekologa

Tragom medijskih napisa, poslali smo upit ravnatelju Doma zdravlja Metković Mihovilu Štimcu o novim kadrovskim rješenjima koja su između ostaloga dovela do normalizacije rada Medicinsko-biokemijskog laboratorija u Metkoviću.

Nakon potpisivanja ugovora o poslovnoj suradnji sa Poliklinikom Glavić stekli su se uvjeti za ‘produženi rad laboratorija’, što znači da će osim uobičajenih vađenja krvi i zaprimanja uzoraka kroz jutro, moći u popodnevnim satima (na zahtjev liječnika) obaviti određene hitne pretrage. Dvije djelatnice navedene poliklinike, konkretno magistra i specijalista medicinske biokemije, naizmjenično će boraviti u Metkoviću i svojom stručnošću osiguravati kvalitetan rad laboratorija. Grad Metković se obvezao plaćati smještaj za navedene djelatnice za vrijeme njihova boravka u našem gradu. –  kazao nam je ravnatelj Mihovil Štimac.

Iz proračunskih sredstava Grada nabavljeni su CRP uređaji od kojih je jedan instaliran u pedijatrijskoj ordinaciji dr. Ksenija Kaleb dok će se drugi biti instalirati kad Dom zdravlja Metković preuzme preostale dvije pedijatrijske ordinacije nakon 1. srpnja 2019.

Već smo pisali o tome da od 1. srpnja 2019. u zasluženu mirovinu odlazi dvoje iskusnih pedijatara (dr. R. Bubica i dr. V. Krmek) koji su bili koncesionari u DZ Metković. Ravnatelj nas je izvijestio da uprava Doma zdravlja intenzivno traga za rješenjem ‘premošćivanja’ tih 7-8 mjeseci praznine, do povratka naših dviju specijalizantica koji je planiran koncem ove ili početkom slijedeće godine.

Ravnatelj Štimac je iznio podatak da se u ovom trenutku intenzivno pregovara s jednim mladim specijalistom ginekologije i opstreticije koji je izrazio želju sa sjevera ‘Lijepe naše’ preseliti južnije. Isto tako je izrazio zabrinutost jer je za istim iskazan interes i drugih zdravstvenih ustanova. Dodatan problem u realizaciji ovoga je iznos otkupa njegova školovanja koji nije malen.

Što se tiče opremanja Doma zdravlja medicinskim uređajima, rečeno nam je da je potvrđena dostava transportnog inkubatora sa transkutanim bilirubinomjerom za potrebe rodilišta, kao i hematološkog brojača za potrebe ordinacije posebnog dežurstva u Opuzena. Ovo bi se trebalo realizirati do kraja mjeseca, a navedena oprema je nabavljena sredstvima Grada Metkovića.

Ovog tjedna s radom je počeo i Mobilni palijativni tim DZ Metković koji će brinuti o palijativnim pacijentima doline Neretve. Liječnicima u domovima zdravlja Ploče i Metković će biti dostavljeni brošure i leci kojima se pobliže objašnjava model suradnje sa MPT.

Dodijeljene diplome novim njegovateljicama starijih i nemoćnih osoba

U organizaciji Udruge DOBRA zajedno s partnerskim organizacijama Pučkim otvorenim učilištem Petar Zrinski iz Zagreba, Centrom za socijalnu skrb Metković i Gradom Metković, te suradnicima Domu za odrasle osobe i rehabilitaciju Metković i Dnevni boravak Pomoć i njega u kući za starije osobe iz Ploča u zgradi GKS-a u Metkoviću, jučer je održana svečana dodjela diploma za petnaest korisnica prekvalifikacije za zanimanje njegovateljica starijih i nemoćnih osoba.

Stručno osposobljavanje njegovateljica starijih i nemoćnih osoba je jedna od aktivnosti trogodišnjeg programa „Od obrazovanje do zapošljavanja“, ovo je druga godina provedbe programa.

Svečanu dodjelu diplome je uime Udruge DOBRA otvorila predsjednica udruge Simona Pavlović. Diplome su njegovateljicama uručili ravnatelj POU Petar Zrinski, Dimitrije Milojević, voditeljice edukacije i praktičnog dijela nastave sestra Marija Cvitanović i sestra Anela Andrić, te voditeljica programa Neda Krmić.

Trogodišnji program „Od obrazovanja do zapošljavanja“ financira Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

JAMBO GA LAŽNO OPTUŽIO Ivici Kaznačiću država mora platiti 300 tisuća kuna ?

Foto: net.hr

300 tisuća kuna odštete i sudskih troškova država će morati platiti Ivici Kaznačiću, ratnom veteranu, jednom od čelnika HSP-a Dubrovačkog primorja i šefu poslovnice Euroherca u Metkoviću, koji je bio uhićen u listopadu 2012. pod optužbom za financijske malverzacije. Nikakva krivnja, međutim, nije mu dokazana, piše Telegram.

Rijetka je ovo sudska odluka prema kojoj će Republika Hrvatska morati jednom bivšem okrivljeniku osim za bespotrebni boravak u istražnom zatvoru platiti i odštetu zbog jamčevine što ju je morao dati kako bi se u kasnijem dijelu procesa branio sa slobode.

Kaznačić je u istražnom zatvoru završio nakon što je policija njega i njegovog tadašnjeg stranačkog kolegu Ivicu Volarevića, te javnog bilježnika Vladu Nikolića uhitila na osnovu kaznene prijave koju je podnio Stipe Gabrić Jambo, nekoć moćni gradonačelnik Metkovića. Tada se spekuliralo da je Jambo to učinio jer su mu Kaznačić i Volarević bili politička oporba, te su javno upozoravali na njegov vlastiti kriminal.

Na zahtjev USKOK-a sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu, odmah nakon uhićenja, određuje im istražni zatvor. Klasična procedura na početku svake istrage, reklo bi se. No, sada će taj automatizam stajati državu 300 tisuća kuna, ako presuda koju je u Kaznačićevom slučaju nedavno donio Općinski sud u Dubrovniku postane pravomoćna. Utvrđeno je, dakle, da država Kaznačiću, protiv kojeg je postupak u konačnici obustavljen a on je ipak neko vrijeme bio u Remetincu, mora platiti golemu odštetu.

“Bila je to namještaljka. Odmah se moglo provjeriti je li ugovor krivotvoren ili nije. Umjesto toga ja sam kao najveći kriminalac odveden u Remetinec. Tamo sam bio zatvoren s još pet kriminalaca. Najprije sam nudio jamstvo od 1,4 milijuna kuna, odnosno stan od svog prijatelja, no to nije bilo dovoljno. Morao sam založiti još jednu nekretninu, stan u Osijeku. Tek tada mi je dopušteno da se branim sa slobode. I kada sam pušten nisam smio napuštati prebivalište. Morao sam za sve tražiti dozvolu suca istrage. Tako nisam mogao ni do brata u Dubrovnik. Nisam mogao voditi ni svoje dijete u bolnicu kad je slomilo ruku, piše Telegram.

Više možete pročitati ovdje.

Ignorira li aktualna obrazovna reforma ministrice Divjak rizik pojave digitalne demencije?

Aktualna obrazovna reforma Plenkovićeve ministrice Blaženke Divjak, takozvana “Škola za život”, velik naglasak stavlja na nastavu informatike i rad za računalom i tabletom.

Postavlja se pitanje ignorira li aktualna obrazovna reforma rizik pojave tzv. “digitalne demencije” kod djece u školama. O pojavi “digitalne demencije” postoje recentna istraživanja u Njemačkoj (prof. dr. sc. Manfred Spitzer), a također kod nas u Hrvatskoj (prof. dr. sc. Goran Šimić), koja upozoravaju na štetnost prevelike upotrebe digitalnih tehnologija, posebno kod djece.

“Digitalna demencija je zajednički naziv za niz kognitivnih i drugih promjena što se događaju osobama koje se pretjerano oslanjaju na digitalne tehnologije. Osobama koje previše vremena provode na internetu puno je lakše narušiti pažnju nebitnim podražajima iz okoline, one znatno slabije kontroliraju sadržaj svojega radnog pamćenja i općenito su značajno manje sposobne usredotočiti se na pojedinu zadaću i izvršiti je od početka do kraja.” – kaže u intervjuu za Hrvatski fokus dr. Goran Šimić.

Prof. dr. sc. Goran Šimić je redoviti profesor neuroznanosti i anatomije u trajnom zvanju i predstojnik Zavoda za neuroznanost Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U okviru zavoda vodi Laboratorij za razvojnu neuropatologiju. Diplomirao je da Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je i doktorirao. Njegov laboratorij bavi se mehanizmima nastanka neurorazvojnih i neurodegenerativnih poremećaja te ima dugotrajnu međunarodnu suradnju u proučavanju bioloških biljega bolesti mozga, napose Alzheimerove bolesti. Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa Translational Neuroscience 2010-2016. godine. Za svoj rad dobio je više domaćih i međunarodnih priznanja.

On ističe:

“Pojednostavljeno rečeno, sve veća uporaba digitalnih tehnologija zahtijeva povećanu aktivnost onih neuralnih mreža našega mozga s pomoću kojih dijelimo pozornost, dok one koje rabimo za dubinsko čitanje, razmišljanje i upamćivanje slabe. Glavni problem je u tome što tehnologije trebamo prilagoditi čovjeku i rabiti s mjerom, a ne obrnuto.”

“Ljude treba osvijestiti da se pod sigurnom uporabom interneta ne misli samo na privatnost i zaštitu osobnih podataka, već je važnije razumjeti utjecaj i posljedice online života na stavove, sustav vrijednosti i to kako se ponašamo, jednom riječju cjelokupno mentalno i tjelesno zdravlje.” – kaže dr. Šimić te naglašava:

“Internet je vrijedan izvor podataka za učenje, ali njegova stalna uporaba u školi zbog ometanja pažnje često donosi više štete nego koristi, pa i u tome treba naći mjeru. Za normalan razvitak mozga ne smije se zanemariti važnost kretanja, gibanja, druženje s vršnjacima i igre. Nezadrživi prodor digitalnih tehnologija u sve pore života od djece sve više stvara tjelesne i duhovne invalide koji nemaju ni kondicije niti mašte. Škole trebaju pratiti razvoj suvremenih tehnologija, ali se ne smiju nauštrb toga zanemarivati ostali izvori znanja, sposobnosti i vještina.”

Više o problemu digitalne demencije kod djece moguće se informirati u nedavno objavljenoj knjizi autora Manfreda Spitzera “Digitalna demencija – Kako mi i naša djeca silazimo s uma”, predstavljenoj javnosti u studenom prošle godine.

Bogatiji i obrazovaniji roditelji čuvaju djecu od pretjerane upotrebe računala

U ožujku ove godine T-portal je posvetio članak problemu prevelike upotrebe digitalnih tehnologija kod djece. U članku “Digitalni jaz: Dok se srednja klasa obrazuje virtualno, sinovi i kćeri elite vraćaju se drvenim igračkama” ističe se kako se u svijetu događa digitalni jaz, ali u obrnutom smjeru – naime, imućnije i obrazovanije sredine čuvaju djecu od prevelike upotrebe računala i digitalnih tehnologija zbog štetnosti koje one mogu imati, dok u manje obrazovanim i manje razvijenim sredinama djeca koriste digitalne tehnologije znatno više.

Tako je došlo do paradoksa: dok djeca superimućnih roditelja odrastaju provodeći što manje vremena uz računala, tablete i pametne telefone, na društvenim mrežama i uz računalne igrice, siromašna djeca više odrastaju uz njih. To potvrđuje istraživanje Common Sense Medija, neprofitne web stranice za istraživanje prikladnosti dječjih online sadržaja: djeca siromašnih roditelja provode osam sati i sedam minuta dnevno uz online zabavu, dok djeca roditelja s visokim primanjima to čine pet sati i 42 minute. Dvije studije također svjedoče o tome da su bijela djeca znatno manje izložena zaslonima od djece Afroamerikanaca i Latinoamerikanaca, ističe Davorka Grenac za T-portal.

Djeca siromaha i roditelja srednje klase obrazuju se virtualno, a djeca elite Silicijske doline vraćaju se drvenim igračkama i luksuzu ljudske interakcije. ‘Privatne škole bez tehnologije su u procvatu, a napuštanje društvenih mreža, neodgovaranje na e-poštu i SMS poruke jednog ili više dana u mjesecu postaje statusni simbol. Što si bogatiji, to trošiš više novca i vremena izvan dosega računalnog zaslona. Najbogatiji žele osposobiti svoju djecu za međuljudsku komunikaciju jer će samo takvi voditi tvrtke i biti vrhunski menadžeri, piše The New York Times.

Istraživanja govore o štetnosti pretjerane upotrebe računala kod djece

Članak ističe da je postupanje roditelja koji djecu što više čuvaju od digitalnog svijeta, u skladu s preporukama liječnika i znanstvenim istraživanjima.

Prema istraživanjima američkog Nacionalnog instituta za zdravlje provedenog na 11.000 djece, mališani koji od najranije dobi provode više od dva sata dnevno za zaslonom postižu niže rezultate u brzini razmišljanja i jezičnom izražavanju. Najviše zabrinjava zaključak da se mozak djece koja provode sate za zaslonom razlikuje od onoga u djece koja to ne čine, a u nekih je primijećeno preuranjeno stanjivanje moždane kore. – piše T-portal. Tek prohodali mališan koji uči slagati virtualne blokove na iPadu ne zna ih nizati u stvarnom svijetu, tvrdi Dimitri Christakis, pedijatar iz dječje bolnice u Seattleu.

Imajući na umu sve ove rezultate istraživanja te upozorenja stručnjaka, vratimo se “Školi za život” ministrice Divjak koja će se od jeseni primjenjivati u svim hrvatskim školama. Kroz izjave i poruke nadležnih već nas se godinu dana uvjerava kako je povećavanje upotrebe digitalne tehnologije upravo ono što je potrebno za djecu u školama.

No, nažalost, čini se kako znanost upravo upozorava na suprotno – štetnost pretjerane upotrebe digitalnih tehnologija. Zanemaruje li aktualna obrazovna reforma ove bitne znanstvene spoznaje?

POTVRĐENO: Hrvoju Medaku doživotna zabrana, Gusarima 10 000 kn kazne

Na jučerašnjoj skupštini Udruge lađara Neretve se raspravljalo o odlukama Nadzorno stegovnog suda koje su donesene poslije Maratona lađa 2018:

  1. doživotna zabrana sudjelovanja na svim manifestacijama u organizaciji ULN veslača
    ekipe Gusar Komin, g. Hrvoja Medaka zbog fizičkog nasrtaja na člana ekipe UL
    Gospa Karmelska Krvavac
  2. novčana kazna u iznosu od 10,000kn UL Gusari Komin zbog neprimjerenog ponašanja
    njihovih navijača (kršenje rute, ignoriranje uputa Policije i sudaca, verbalni i fizički
    nasrtaji na suce, sudari sa drugim plovilima, onemogućavanje neometane provedbe
    samog Maratona lađa, suđenja, i zanemarivanje sigurnosti u plovidbi), što je
    ustanovljeno Sudačkim zapisnikom Maratona lađa 2018. godine

Odluke su mogle biti poništene dvotrećinskom većinom svih udruga s pravom glasa. 21 ekipa je imala prvo glasa (ekipe iz Neretve koje su sudjelovale na zadnja dva Maratona).

Za poništenje odluka su bili: Gusari Komin, Rogotin, Baćina, Južnjak, Veterani 4.brigade, Torcida, Vidonje Mlinište, Peračko Blato, Jerkovac, Jerkovac Juniori, Šarić Struga.

Za potvrdu odluka: Crni put, Crni put Juniori, Sv. Ilija, Stablina, Opuzen, Vid.

Zadnje objavljeno