Premda se zime na cesti više ne treba bojati kao nekad, činjenica je da nam ona i dalje može zadati glavobolje koje je uvijek bolje prevenirati nego sanirati. Jedan od takvih problema s kojima se susreću vozači, posebno oni manje iskusni ili nepripremljeni, svakako je i smrzavanje odnosno kristaliziranje dizelskog goriva. Što to konkretno znači? Ukratko, parafin iz dizelskog goriva na niskim će se temperaturama početi kristalizirati i u slučaju da takvi kristali narastu do veličine koja više ne može proći kroz pore filtra za gorivo doći će do začepljivanja i prekida dotoka goriva. Time dakako, i prekida rada motora, koji se ili neće moći uopće pokrenuti ili će to uspjeti tek nakratko, nakon čega će se ugasiti…
No, kako je riječ o široko rasprostranjenom i dobro poznatom problemu, uobičajeno je da se dizelskom gorivu na benzinskim crpkama dodaju aditivi koji sprečavaju ovu pojavu. To se naravno, ne radi napamet nego na temelju službenog akta hrvatske Vlade, konkretno Uredbe o kvaliteti tekućih naftnih goriva, u kojoj je točno propisano koja točka filtrabilnosti dizelskog goriva namijenjenog uporabi u vozilima s motorima s kompresijskim paljenjem mora biti zadovoljena u kojem razdoblju u godini. Konkretno, u ljetno doba, od 16. travnja do 30. rujna, ona iznosi 0 stupnjeva Celzijusa, u prijelaznim razdobljima (od 1. ožujka do 15. travnja i od 1. listopada do 15. studenoga) ona je -10 stupnjeva, a zimi, od 16. studenoga do 29. veljače, ta brojka ide do -15 stupnjeva Celzijusa.
I premda se prema ovome može činiti da problema sa zamrzavanjem dizelskog goriva dakle, zapravo i ne bi trebalo biti, u praksi to nije uvijek tako. Prema iskustvima djelatnika Hrvatskog autokluba, kako objašnjava tehnički savjetnik Marin Morava, njih itekako ima, a zanimljivo je da se na cesti češće susreću početkom jeseni negoli usred zime. Objašnjenje za to leži u gore spomenutim zakonskim propisima: neki vozači dizelskih automobila imaju naviku točenja punog spremnika goriva, a ne prevaljuju velike kilometraže, pa se zna dogoditi da u njihovom vozilu prve debele minuse dočeka isto ono gorivo koje je natočeno nekoliko tjedana ranije, dok još nije bilo adekvatno tretirano.
Da se to ne bi dogodilo, pametno je voditi računa o tome kad ste i gdje posljednji put točili gorivo te, očekujete li velike minuse, po potrebi “počastiti” takav spremnik dodavanjem aditiva…
Što napraviti ako do problema na cesti ipak dođe?
HAK-ov stručnjak upozorava kako vozači trebaju znati da se teškoće te vrste nažalost gotovo nikad ne mogu rješavati na licu mjesta, dakle na samoj cesti te da vozilo u pravilu mora ići na vuču i zagrijavanje. Pritom se to treba raditi polako i pažljivo te je najbolje vozilo ostaviti u toploj garaži na nekoliko sati i tek nakon toga nastaviti s intervencijom i zamjenom filtra. Nikakvo naglo zagrijavanje vrućim zrakom ili vodom, nije pametno jer je lako moguće da će na filtru u tom slučaju popucati lulice i drugi spojevi koji se danas uglavnom izrađuju od plastike. I da, “narodni lijekovi” poput nadolijevanja benzina u dizel neće upaliti, pa na to najbolje odmah zaboravite.
Kod intervencija HAK-ovih ekipa razlog problema, treba napomenuti, najčešće ne bude u samom smrzavanju goriva nego nemijenjanju filtera prilikom servisa i/ili neredovitom ispuštanju vode nakupljene na njegovom dnu. Problema, nadalje, zna biti i s gorivom neprovjerene kvalitete, gorivom pretakanim iz raznih neodgovarajućih kanistara koje u sustav zna ubaciti i razne vrste nečistoća, a na cesti se još uvijek zna naći vozača koji ni danas ne odustaju od vožnje na lož ulje, čak i kad imaju moderne dizelaše…Problem za sustav, upozoravaju stručnjaci, dosta često zna biti točenje biodizela umjesto dizelskog goriva ili AdBlue tekućine u ulaz spremnika goriva, jer se kod novih automobila ova dva ulaza nalaze u pravilu nalaze jedan pored drugoga. No, to je već jedna sasvim druga tema….
