-

Camino de Santiago: probuđena stara hodočasnička ruta na grob sv. Jakova, apostola

Nakon mnogo stoljeća i gotovo potpunog zaborava i napuštanja, ovo drevno hodočašće do groba sv. apostola Jakova, na iznenađenje mnogih, vratilo se u život u posljednjim godinama 20. stoljeća. Sada njime prolazi toliko hodočasnika iz svih krajeva svijeta, vjernika i nevjernika, pripadnika različitih religija, avanturista, hodočasnika i “tragača”, koliko nije bilo ni u vrijeme najveće slave, u ranom srednjem vijeku. Camino je dodatno popularizirao vrlo dobar i poučan film Put Emilia Estaveza (The Way, 2010.), sina poznatijeg Martina Sheena čija je obitelj porijeklom iz Galicije, a koji tumači ulogu oca koji hoda Put u ime svoga nesretno stradaloga sina.

EL Camino – hodočasničke rute do groba sv. Jakova, apostola

Put za Santiago (španj. Camino de Santiago) je ruta koju prelaze hodočasnici iz Španjolske i cijele Europe koji vodi u Santiago de Copostelu, grad u kojem se nalaze relikvije apostola Jakova Starijeg. Zbog toga se još naziva i Putem svetog Jakova. Njegov simbol je školjka Jakobova kapica koju su hodočasnici nosili obješenu o svoju torbu, a služila im je kao čaša.

Tijekom cijelog srednjeg vijeka, grad Santiago de Compostela je bio vrlo popularno hodočasničko odredište, te je na ovoj trasi izgrađeno oko 1.800 građevina, vjerskih i svjetovnih, od velikog povijesnog značaja. Put je odigrao temeljnu ulogu u poticanju kulturne razmjene između Iberijskog poluotoka i ostatka Europe u srednjem vijeku. On ostaje svjedočanstvo snage kršćanske vjere među ljudima svih društvenih slojeva iz cijele Europe. Kasnije je zanimanje za ovo hodočašće oslabilo, ali u današnje vrijeme ponovo mu se vraća popularnost.

Najpoznatija ruta je Camino Francés koji počinje na jugu Francuske i duga je oko 800 km. Prvi spomen korištenja ovog puta vezan je za 1047. godinu. Ista ta ruta koristila se i prije od strane hodočasnika koji su išli u Rim na grob sv. Petra i povezivala je kraljevske gradove Jaca, Pamplonu, Burgos i León. Pored Camino Francésa postoje i druge rute prema Santiago de Composteli, i to: Engleski, Portugalski, Katalonski, Sjeverni, Baskijski kao i još neki pravci. Vijeće Europe je Francuskom putu 1987. god. dodijelilo titulu “Glavne ulice Europe”, a UNESCO ga je 1993. god. proglasio svjetskom kulturnom baštinom.

Smještaj, prehrana i zanimljivosti

U 2016. godini ukupno je do Santiaga stiglo 277.854 hodočasnika, podjednako muškaraca i žena: od toga pješke  254 014, biciklom 23 340, jašući na konju 342 i u invalidskim kolicima 125 hodočasnika. Zanimljivo da je ljeti gotovo svaki drugi hodočasnik profesor ili učitelj. I napokon,  najzanimljiviji podatak da je u 2016. godini 295 hodočasnika iz Hrvatske. Za usporedbu, 2015. bilo ih je 182. Uz hodočasnike iz europskih zemalja, od koji prednjače Španjolci koji tradicionalno na Put kreću iz Sarrie, puno je hodočasnika iz Sjeverne i Južne Amerike, Australije, Kanade i Južne Koreje.

Cijeli Camino se prelazi u prosjeku za 30 dana, nekih 26 km po danu. Naravno postoje dani kada se može prijeći i više ako to dozvoljava konfiguracija terena, ali i oni dani kada su hodočasnici usporeni kišom, snijegom, bolešću, umorom. Stoga je zimi manje hodočasnika, a najviše ih je ljeti. Najpogodnije vrijeme za hodočašće je rana jesen.

Svaki hodočasnik treba posjedovati hodočasničku putovnicu (credencial) koju dobije na početku hodočašća. U nju se udaraju pečati prenoćišta ili crkava na putu i služi kao dokaz na temelju kojeg Hodočasnički ured u Santiagu izdaje potvrdu o hodočašću na latinskom jeziku (Compostelu). Osim toga, moraju biti ispunjeni i sljedeći uvjeti: prijeći najmanje 100 km pješice (ruta od Sarie), odnosno 200 km biciklom ili konjem.

Tijekom cijeloga Camino Francésa nalaze se prenoćišta (albergue) u kojima se za mali novac može prespavati, pojesti, oprati rublje i tuširati se. Cijene noćenja kreću se oko 10 €. Na cijelom Putu važe neka pravila: posjedovanje hodočasničke putovnica uvjet je za noćenje, jedna osoba ne može dva dana boraviti u istom prenoćištu (izuzev ako je bolesna), u ranim jutarnjim satima (najčešće do 8 h) prenoćište se  mora napustiti, nema kasnih lijeganja (zaključavaju se oko 21h ili 22 h), uznemiravanja drugih hodočasnika i slično.

Španjolska je poznata po dobroj hrani i tijekom cijeloga puta kako se mijenjaju pejzaži, tako se mijenja i prehrana. U pravilu svaki restoran ima “hodočasnički menu” u koji ulaze lokalni specijaliteti.

Tijekom cijelog puta može se vidjeti žuta strelica koja pokazuje pravac prema Santiagu a kako se put bliži odredištu svakih pola kilometra može se pročitati udaljenost do Santiaga na kamenju ukopanom pored Puta.

Iz Hrvatske iz godine u godinu polazi sve više hodočasnika na Camino Francés. Neki od njih nakon toga drže predavanja ili pišu putopise o svojim iskustvima tijekom hodočašća. Šibenčanka, književnica Maja Klarić svoje je doživljaje s Camina opisala u putopisu Vrijeme badema, a Mara Dojak u svojoj knjizi Moj Camino. Obje knjige su u prisustvu autorica bile predstavljene u našoj Gradskoj knjižnici u Metkoviću. Informacije o hodočasnicima iz Hrvatske mogu se naći na FB stranici Camino de Santiago Hrvatska ili www.caminohrvatska.info. Postoji i vodič Putem svetog Jakova na hrvatskom jeziku s detaljnim uputama za hodočasnike.

Modrni “tragači”

Tko danas hoda Caminom? Nekada su to bili hodočasnici koje je na put pokretao kršćanski vjerski žar. Nekada doći do relikvija sv. apostola Jakova u Santiago de Compostelu, na  grob sv. Petar u Rim, na grob sv. Brigite u Vadstenu ili na sveta mjesta u Palestinu bilo je mjera kršćanskog vjerskog svjedočanstva. Danas poći na Camino jednima je izazov, drugima osmišljavanje vremena, trećima potraga za sobom, četvrtima meditacija, petima mjera kršćanskog života, šestima vrijeme sabiranja i „povlačenja životne crte“… Svi kreću s istog mjesta, izgleda da imaju isti cilj doći u Santiago i dotaknuti kip sv. Jakova, a na kraju u što će to putovanje prerasti samo Bog zna. Mare Dojak u uvodu svoje knjige kaže: Ono što je počelo kao fizički izazov žene u 59. godini života, završilo je kao duhovno putovanje.

Dovršen kolektor u ulicama Neretvanskih gusara i Nikole Tesle

Dana 28.07.2017.g. je završeno asfaltiranje ulice Nikole Tesle i manjeg dijela ulice Neretvanskih gusara, jer je veći dio ulice Neretvanskih gusara asfaltiran dana 24.07.2017.g.

Navedeno završno asfaltiranje ustvari predstavlja ugradnju asfaltnog habajućeg sloja kolnika naziva AB11 debljine 4 cm. Radovi se izvode u čitavoj širini ulice odnosno ceste. Završetkom ovih radova svi radovi na navedenom projektu će biti praktično završeni.

Projekt je obuhvaćao slijedeće:

  • Izgradnju kanalizacijskih kolektora na čitavoj trasi i do svakog kućnog priključka odnosno graničnog okna
  • Sanaciju kompletne vodoopskrbne mreže (uključena i izgradnja hidrantske mreže za protupožarne  mjere)
  • Izgradnju oborinskih kolektora na dijelu ulica Neretvanskih gusara (manji dio) i Nikole Tesle (veći dio) kao i sanacija postojećeg oborinskog kolektora u ulici Neretvanskih gusara
  • Izgradnja crpne stanice u ulici Neretvanskih gusara
  • Izgradnja DTK kabelske kanalizacije za potrebe daljinskog nadzora nad sustavom javne odvodnje
  • Sanacija kompletne prometnice u navedenim ulicama

Mlinište: Ponovno se igra mali nogomet na Badu

Nakon stanke od par godina na Bad se vraća nogometni turnir. Kao i do sada igra se u sistemu 3 vs 3.  Početak turnira bit će 6. kolovoza.2017. Uplata po ekipi 300 kn. Prijaviti se može 6 igrača, a prijave se primaju u inbox FB stranice turnira ili na broj 0996328753.

Za prva tri mjesta se predviđaju novčane nagrade i pehar. Uz te još su nagrade za igrača i strijelca turnira.

 

Dino Hodžić potpisao za danskog prvoligaša

Dino Hodžić, bivši vratar NK Neretve, koji je posljednje dvije godine igrao za Zmaja iz Makarske, potpisao je jednogodišnji ugovor za danskog prvoligaša Vejle Boldklub.

– Dino kod nas bio na provjeri mjesec dana. Pokazao se jako dobar te smo se odlučili pridruži ga A momčadi kao rezervnog golmana. Isto tako, dat ćemo Dinu šansu slijedećih 12 mjeseci da napreduje u svojoj profesionalnoj karijeri, izjavio je tehnički direktor Vejle Boldkluba, Jacob Kruger.

Ugovor s Vejle Boldklub je odlična prilika za mene. Od trenutka kad sam došao u klub, vidio sam da je pristup igri, treninzima i samom radu kluba na vrlo ozbiljnom nivou. Imam odličan odnos sa trenerom i suigračima koji su me odlično prihvatili. U Vejle Boldklub dolazim iz trećeligaškog kluba i nogomet je ovdje na jednoj drugoj razini. Ovo je veliki korak za mene te se nadam da ću slijedeću godinu napredovati u svojoj profesionalnoj karijeri. Sretan sam što su prepoznali moj rad i trud te se radujem razdoblju koje je ispred mene, izjavio je Dino.

KONCET: Bruno Philipp & Gudački kvartet ‘Rucner’ u dvorištu obitelji Barbir

Večeras u prelijepom ambijentu dvorišta obitelji Barbir na Verajinu guvnu održat će se s početkom u 21:00 koncert Bruna Philippa na klarinetu i Gudačkog kvarteta Rucner u sastavu Ivana Penić Defar, violina, Ana Paula Knapić Franković, violina, Dragan Rucner, viola i Snježana Rucner, violoncello.

Kakav repertoar možemo očekivati razvidno je iz naslova koncerta (ujedno i nosača zvuka): Glazbena etno kutijica – Clarinet unlimited. To su djela renomiranih hrvatskih i  stranih kompozitora ujedinjena sa živim aranžmanima glazbe inspirirane iz korijena bogate narodne ostavštine Hrvatske (Međimurje, Slavonija), Rumunjske, Argentine, Kube i klezmer tradicije. Posebnost njihova albuma, a tako i večerašnjeg koncerta, je zastupljenost kompozicija živućih legenda aktivnih klarinetista koja su proslavila ovaj instrument u žanrovima narodnog izraza: Paquito d’Rivera, Giora Feidman, Bela Kovacs i Božidar Boki Milošević.

Dođite uživati u glazbi! Ulaz je oslobođen svake ulaznice!

[VIDEO] Klapa Žveljarin – Komad neba

Ženska klapa Žveljarin 11. kolovoza nastupa na Festivalu Melodije hrvatskog juga Opuzen 2017. s pjesmom Komad neba pa je tim povodom sinoć u Galeriji GKS-a  u Metkoviću predstavljen nedavno snimljeni videospot.

Autori teksta su bračni par Ivo i Fani Nuić, a glazbe Ivo Nuić. Autori aranžmana su Ivica Kaleb i Jašar Mutezani. Spot je snimio i montirao Marin Veraja u režiji Lukić Skelić.

Klapa Nastupa u sastavu: solistica Ivanka Šešelj, Marijana Curić, Sandra Šutalo, Žaklina Marević, Kristina Mijić i Aleksandra Lukić Skelić.

 

 

Kominjani osvojili IV. Kup sv. Liberana

Jučer je u organizaciji Udruge lađara Peračko Blato, MO Peračko Blato, Turističke zajednice Grada Ploča, Župe Plina-Stablina i Baćina u u programu Pločanskog Ljeta održana utrka lađa IV.Kup sv. Liberana u Peračkom Blatu 2017 g.

U vrlo zanimljivoj i neizvjesnoj utrci pobjedu je odnijela ekipa Udruge lađara Gusari iz Komina! Druga je bila ekipa Gospe Karmelske iz Krvavca, a treći lađari Sv. Ilije iz Metkovića. Medalje je uručio gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević.

Poredak utrke lađa Kup sv. Liberana 2017.:
1. UL Gusari Komin
2. UL Gospa Karmelska Krvavac
3. Sv. Ilija Metković
4. Južnjak Ploče
5. Škrapa Momići
6. UL Jerkovac
7. UL Baćina
8. Veterani 4. Gardijske brigade
9. Peračko Blato
10. Jerkovac juniori

Kako je utrka izgledala iz zraka pokazuje snimka dronom koju je napravio Mateo Vlatković.

 

“Krivolovcima” i “Brzima” prva zažapska trupijada sv. Liberana

Povodom blagdana Sv. Liberana i Dana Općine Zažablje, održana je na Mliništu. prva Trupijada Sv. Liberana Općine Zažablje. Riječ je o utrci dugoj 200 metara s trupama u parovima. Start je bio kod mosta, a cilj pored crkve Srca Isusova. Nagradni fond je iznosio 500, 300, odnosno 200 kuna za prvo, drugo i treće mjesto.

U muškom dijelu trupijade od 24 ekipe prvo mjesto je pripalo je Krivolovcima iz Pruda, drugo Breskvicama sa Crnog puta, a treće Kumovima iz Komina.

U ženskom dijelu trupijade je sudjelovalo 6 ekipa. Prve su bile Brze iz Mliništa, druge UL Gusarice, a treće Žabarke.

U organizaciji utrke, uz načelnicu Maju Vrnogu i domaćine, sudjelovali su i članovi udruge Neretva Run.

Foto: FB Neretva Run

 

Veterinarski savjeti dr. Paponje: Ljeti je i vašim ljubimcima vruće!

Vrhunac je ljeta, more, kupanje, odmori! Vlasnici kućnih ljubimaca također uživaju u ljetu sa svojim četveronožnim prijateljima! Neka! To je lijepo!

Međutim, dolazak ljeta nosi i neke nove izazove za vas i vaše ljubimce! Visoke temperature, kukci, vožnja do mora…

Krećete sa svojim ljubimcem na more! Pobrinite se da imate dovoljno vode za njega, hladovinu i u automobilu i na plaži. Ne zaboravite da vaš pas živi u bundi tj. u toplom krznu, a ne može se znojiti.

Ne ostavljajte ga na suncu! Idite u šetnju s njim, i ljeti ,svaki dan, to mu čini dobro, a dobro je i za vas! Naravno, ta šetnja je ljeti uvijek rano ujutro ili kasno popodne, kada je manje vruće!

Često me panično  zovu ovih dana s pitanjem: Doktore, naš pas odjednom jede manje nego prije, da nije bolestan?  Vašem ljubimcu je samo jako vruće, pojest će on svoj obrok!

Kupanje u moru!? Dopustite mu da se kupa u moru, ali ga poslije isperite slatkom vodom. Šamponirajte ga po potrebi.

Nema pravila koliko puta trebate prati svog psa! Sjetite se da i vi ljeti idete češće pod tuš jer se više znojite i prljate, nego zimi.

Vrijeme je blagdana, fešta, obiteljskih okupljanja, došli iseljenici… Ne hranite svoje ljubimce ostacima gozbi! Rado će to oni pojesti, slano, začinjeno, pečeno ali to je nezdravo i štetno za njih.

Ne dajte svojim ljubimcima piti pivo, koktele, alkoholne ili gazirane napitke. Oni imaju različitu probavu od nas. Ovo nije šala, često imam pacijente koje su vlasnici otrovali alkoholom!

Na plaži, na izletu u prirodu, na selu vodite svoga psa na uzici. Ne samo zato što to zakon traži, već zato što ćete na taj način znati što vaš pas stavlja u usta.

Ne pripremajte udice i mamce u blizini i na dohvat vašeg psa. Cijela je promenada šokiranih vlasnika ovdje u našoj ambulanti jer su psi i mačke progutali udice. Jako neugodno i potencijalno smrtonosno!

Osigurajte da su vaši ljubimci zaštićeni medicinskim sredstvima protiv vanjskih parazita (antiektoparaziticima) kojih sada u okolini ima najviše! Nabavite ta sredstva kod veterinara, ne možete ih kupiti drugdje. Stručna će vam osoba objasniti sve o tome.

Kad krenete s vašim ljubimcem na duže putovanje, planirajte njegovu prehranu, čišćenje, odlaganje izmeta (kaznit će vas ako ne pokupite izmet od ljubimca!), pauze na putu da se ljubimac može protegnuti i potrčati… Imajte na putu uz sebe broj vašeg veterinara, zlu ne trebalo.

I tako, dragi  prijatelji, nadam se da vas nisam uplašio već zabavio i informirao… Ugodno ljeto i odmor želim vam u društvu vašim ljubimaca! Sretno!

JAMBO: “Sve će na bubanj, pa i obiteljska kuća. I neka će, ionako imam previše.”

Foto: net.hr

Sve će vjerojatno na bubanj, pa i moja kuća u Metkoviću (na kojoj je zabilježba o kreditu i ovrsi od strane RBA u visini od 106 milijuna kuna), kaže Stipe Gabrić, zvani Jambo, čije se poslovno carstvo posljednjih godina urušava pod teretom ovrha od strane banaka zbog stotina milijuna kuna kredita podizanih u vrijeme gospodarskog rasta. No, poduzetnik Gabrić tek je jedan od brojnih političara-poduzetnika koji su u vrijeme gospodarskog buma podizali milijunske kredite, a čije je biznise pokosila financijska kriza te ih ostavila s milijunskim dugovima za neplaćene kredite. Bivši gradonačelnik Metkovića Gabrić ispričao nam je kako je za spomenuti kredit RBA jamčio i osobnim nekretninama, ali kaže da ga danas to više ne brine. Očekuje da će banka potraživanje prodati nekom od inozemnih fondova za otkup potraživanja. S njima će se, kaže, pokušati dogovoriti barem o obiteljskoj kući u Metkoviću, ali ako ni to ne uspije, Gabrić ne očajava.

Kamate se brzo nagomilaju

“Nisam ni mrvicu zabrinut, ionako imam previše, nije mi to prva nekretnina”, kaže Gabrić koji je nekada bio među prvima na listama najbogatijih lokalnih političara, a danas je pod ovrhama, blokadama… Svojedobno se, kaže, pokušao dogovoriti s bankom kojoj je trebao ustupiti još jednu nekretninu jer je ona imala kupca, ali taj dogovor je propao. “Nažalost, to se nije ostvarilo. Taj kredit podigao sam za kupnju zemljišta od 200 tisuća četvornih metara u Dubrovniku, pa sam jamčio i vlastitom kućom i još nekim privatnim nekretninama. Ta investicija tada mi se činila isplativom, ali sve se kasnije urušilo. Plaćao sam kredit dok sam mogao, poslije više nisam, a kamate su se nagomilale. Htjeli su iz banke da se dogovorimo, ali kako kad više nisam imao novca”, kaže Gabrić te dodaje da je to potraživanje danas rizični plasman koji će banke uz diskontnu cijenu vjerojatno prodati nekom od inozemnih fondova za otkup potraživanja.

“Banka me dvije godine nakon što nam je dala kredit tražila da stavim i kuću u Metkoviću pod hipoteku, pa sam to učinio. No, nisam zabrinut, neće mi vjerojatno ništa ostati, ali što mogu, ne možeš se s bankama boriti. Vidite što se dogodilo Ivici Todoriću, napravio je svjetsku firmu, ali nije mogao konkurirati svjetskim lancima koji kredite dobivaju uz minimalne kamate”, zaključuje Gabrić. Tim kreditom kupio je zemljište od 200.000 četvornih metara na Nuncijati iznad gradskog naselja Gruž. Upravo zbog tog zemljišta tijekom gradonačelničkog mandata bila je prozivana Dubravka Šuica za pogodovanje Gabriću. Jer nakon što je Gabrić kupio to zemljište, pisala je Slobodna Dalmacija, dubrovačka gradska uprava prenamijenila ga je iz sportsko-rekreacijskoga u građevinsko, čime je dobilo na vrijednosti. Međutim, zbog pritiska javnosti tada je samo dio tog zemljišta postalo građevinsko. Gabrić se u razgovoru za Jutarnji list prisjetio kako je 2008. godine imao kupca koji mu je za to zemljište nudio čak 80 milijuna eura.

Mirno spava i ne razbija glavu

“Tražio sam ga tada 100 milijuna eura, nije htio. Što ćeš?! Nisam danas tužan, mirno spavam, funkcioniram, živim i ne razbijam glavu”, rekao je Gabrić kojem je od svih tvrtki iz nekadašnjeg poslovnog carstva ostala aktivna tek tvrtka Jambo d.o.o., ali uvidom u financijske servise vidljivo je da je račun tvrtke u blokadi posljednjih stotinjak dana. Gabrić kaže da su ga blokirali zbog duga na teret sudskih troškova jer je izgubio spor protiv države te se nakupilo, kaže, dva milijuna kuna sudskih troškova.

“Tražio sam da mi odobre otplatu u ratama, ali još to nismo do kraja dogovorili, inače to odobravaju”, kaže Gabrić. Riječ je o sporu još s početka 2000-ih u kojem je na zagrebačkom Općinskom sudu nekadašnji metkovski gradonačelnik i poduzetnik Gabrić od države potraživao 41,4 milijuna kuna za prehrambene proizvode koje je isporučio Ministarstvu obrane. Gabrić je tada tužio državu smatrajući da mu je MORH ostao dužan 17,3 milijuna kuna za proizvode koje je isporučio za potrebe Hrvatske vojske, a od države je tražio dodatnih 24,1 milijuna kuna kamata. “Taj spor sam izgubio, pa su sjeli na naplatu sudski troškovi”, dodaje Gabrić kojem posljednjih godina milijunski krediti koje je podizao kad je bio na vrhuncu poslovnog uspjeha polako dolaze na naplatu. U zalog je tada za kredite davao i privatnu imovinu: svoja zemljišta, kuće, poslovne prostore. Kad je prestao s plaćanjem kredita RBA, koja je njegov najveći kreditor, i službeno je “sjela” na sve vrednije nekretnine koje posjeduje. U zemljišnim knjigama vidljiva je i zabilježba iz 2013. godine: “Temeljem rješenja o ovrsi ovog suda upisuje se zabilježba ovrhe na nekretnini, u ovršnom postupku ovrhovoditelja RBA protiv ovršenika Gabrić Stipe iz Metkovića, a radi utvrđivanja vrijednosti navedenih nekretnina, njezinom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz novčanog iznosa dobivenoga prodajom”.

Nekretnine pod hipotekama

Kredit je bio u visini od 106 milijuna kuna odobren od strane RBA tvrtki Sanabilis nekretnine d.o.o. uz kamatu od 8,5 posto. Jambo je mjenicom jamčio za ispunjenje svih obveza iz kredita koju je podignula ta zagrebačka tvrtka. Budući da kredit nije vraćen, sve što je založio sada je zapravo u posjedu banke. U zalog je navodno dao 200.000 četvornih metara zemljišta na Nuncijati, predjelu iznad luke u dubrovačkom Gružu, te obiteljsku kuću u Metkoviću i vilu u Kleku. Gabrić ima poprilično nekretnina, no većina ih je opterećena hipotekama. Prema izvješću stečajnoga upravitelja iz tvrtke Jambo promet iz 2016. godine, tri su banke, među kojima i RBA, prijavile ukupne tražbine spram njegovih tvrtki u iznosu od čak 248 milijuna kuna, ali stečajni je osporio ta potraživanja uz obrazloženje da je “ta tvrtka bila tek založni dužnik”. Stečajni upravitelj u izvješću navodi da je pokrenuo izradu novog elaborata vrijednosti Jambina zemljišta u Gružu koje se treba prodati da bi se namirili vjerovnici s priznatim potraživanjima od nešto više od 400.000 kuna. Osim banaka, među vjerovnicima koji su prijavili tražbine su i Jambo d.o.o., tvrtka koja djeluje unutar grupe društava kojima je osnivač Gabrić koja od Jambo prometa potražuje 3,6 milijuna kuna, ali i Stipe Gabrić koji je prijavio 18,9 milijuna kuna za što je kao pravna osnova navedena “pozajmica vlasnika”. Prema izvješćima stečajnoga upravitelja o gospodarskom stanju Jambo prometa, ukupne obveze te tvrtke iznosile su čak 24,8 milijuna, a budući da zemljište kao jedina imovina tvrtke vrijedi samo 16,4 milijuna kuna, predlagalo se vjerovnicima da pokrenu postupak prodaje osam zemljišnih čestica u općini Gruž. U izvještaju je navedeno je i da je do otvaranja stečajnoga postupka u veljači Jambo promet bio u neprekidnoj blokadi računa pune tri i pol godine. Posljednje prihode od oko 6,3 milijuna kuna ta je Jambina tvrtka ostvarila u 2010. godini.

Piše: Vanja Nazirović

Zadnje objavljeno