Stupanjem na snagu Zakona o održivoj uporabi pesticida („Narodne novine“, br.46/22) Ministarstvo poljoprivrede – Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede započinje s provedbom izobrazbe o sigurnom rukovanju i pravilnoj primjeni pesticida.
Prema navedenom Zakonu svi profesionalni korisnici, distributeri i savjetnici sredstava za zaštitu bilja moraju imati zadovoljavajuće znanje o sigurnom rukovanju i pravilnoj primjeni pesticida.
Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede poziva sve zainteresirane korisnike koji PRVI put idu na izobrazbu da se prijave na tečaj OSNOVNE IZOBRAZBE O ODRŽIVOJ UPORABI PESTICIDA (18-satni program) koji će se održati u OPUZENU – na adresi TRG KRALJA TOMISLAVA 1 (GRADSKA VIJEĆNICA)
16.09.2024. (ponedjeljak)
17.09.2024. (utorak)
18.09.2024. (srijeda)
NAPOMENA: Na izobrazbi se NE MOŽE sudjelovati bez prethodne prijave kod djelatnika Ministarstva poljoprivrede, te je BESPLATNA za sve polaznike.
Za sve dodatne informacije i prijave na tečaj kontaktiraj te: Srećko Bošković 099/523-9842, Ivana Tomac Talajić 091/4882-979 i Milenko Buljubašić 091/4882-948.
Ovoga vikenda počinje nova sezona četvrtog ranga natjecanja HNL-a, u subotu 31. kolovoza i u nedjelju, 1. rujna odigrat će se utakmice 1. kolo 3. NL jug.
Neretva će danas u 17 sati Iza Vage dočekati GOŠK Kaštela, a Neretvanac će u isto vrijeme igrati u Vodicama.
NK NERETVA:
došli: Nikola Blažević (Neretvanac), Marko Previšić (Neum), Karlo Čović (Zrinski Osječko), Mario Marić (Konavljanin), Mladen Blažević (Kamen), Miro Krešić (Jadran LP), Marko Ravlija (Jadran LP)
napustili: Faris Ribić (Velež), Mislav Petrović (Jadran LP), Luka Miletić (Jadran LP), Nikola Šunjić (Jadran LP), Mateo Kolobara (Marsonia)
NK NERETVANAC:
došli: Borna Iličić (Simm Bau), David Alpeza (Tomislav), Lovro Maslać (Ljubuški), David Šunjić (Zrinjski), Krešimir Medić (Široki Brijeg), Emin Spahić (Vukovar), Petar Mikulić (Neretva), Ante Prusina (Šibenik), Antoni Bajkuša (Široki Brijeg)
napustili: Zvonimir Petrović (Međugorje), Ante Bačić (Neum), Petar Šetka (Jadran), Nikola Krešić (Neum), Stipe Sesar (Zmaj), Ante Gagula (Jadran LP), Blaž Petriško (Dekani), Antonijo Perć (Inker), Nikola Blažević (Neretva)
U petak, 30 kolovoza na Trgu kralja Tomislava koncert su održale Gradska glazba Metković i Gradski puhački orkestar Križevci.
Bilo je to ujedno i zatvaranje ovogodišnjeg Metkovskog ljeta. Glazbe su se metkovskoj publici predstavile djelima klasične i suvremene glazbe.
Križevački glazbari su na ovaj način uzvratili posjet Metkovcima koji su u lipnju ove godine bili njihovi gosti u sklopu manifestacije 56. Križevačko veliko spravišće. Tom prigodom ime je organiziran posjet Arheološkom muzeju Narona.
Večeras je u Galeriji GKS-a održana izborna skupština Rukometnog kluba Metković na kojoj se birala uprava na novi četverogodišnji mandat.
Jedna od točaka dnevnoga reda bila je dopuna i izmjena Statuta. Tako je odlučeno da će se klub zvati RK Metković a o dodatku (prefiksu kojega uobičaje o zauzima glavni sponzor) imena odlučivat će Upravni odbor.
Za predsjednika Kluba potvrđen je Nikola Veraja, a za potpredsjednike su izabrani Vinko Jurković i Haris Beganović. Ostali članovi Upravnoga odbora su: Filip Dominiković, Tomislav Jakić, Matko Jerković, Nermin Čomić, Stipe Borovac i Viktor Koncul.
Novoizabrani članovi Nadzornog odbora su: Lujo Cvjetković, Teo Gnječ i Domagoj Rajić.
Okružni sud u Banjoj Luci poništio je građevinsku dozvolu za gradnju hidroelektrane “Dabar” u istočnoj Hercegovini na temelju procjene da bi njena izgradnja imala negativni utjecaj na okoliš a posebice na Neretvu kojoj bi zbog smanjenog dotoka slatke vode prijetilo zaslanjenje.
To je u petak objavila nevladina udruga Aarhaus centar BiH koja je tužila Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske zbog rješenja kojim su odobrili je izgradnju infrastrukturnih objekata hidroelektrane “Dabar” d.o.o. Trebinje, na slivu rijeke Zalomke, u okviru projekta Gornji horizonti.
Trebali su se preusmjeriti slivovi četiri rijeke koje se ulijevaju u Neretvu
Taj projekt osmišljen je kako bi se radi proizvodnje električne energije preusmjerili slivovi rijeka Zalomke, Bune, Bunice, Bregave koje se ulijevaju u Neretvu.
Stručnjaci za ekologiju godinama upozoravaju kako bi se time prouzročili nepopravljiva ekološka šteta i ugrožavanje biološkog minimuma ovih rijeka a izravne bi se posljedice osjetile u donjem slivu odnosno delti Neretve gdje bi, ostvari li se taj projekt, more prodiralo znatno dublje u korito ove rijeke bitno utječući na biljni i životinjski svijet ali i na poljoprivredu o kojoj ovisi taj kraj.
Sud u Banjoj Luci prihvatio je navode Aarhaus centra BiH kako je odluka o odobrenju gradnje hidroelektrane “Dabar” bila protivna važećim zakonima, uključujući i onaj o zaštiti okoliša te Aarhauskoj konvenciji čiji je potpisnik i BiH.
Procjena utjecaja na životnu sredinu, koja je temelj za izdavanje ekološke dozvole, nije bila adekvatno provedena, a ekološka dozvola izdana je prije nego što su potrebni istraživački radovi dovršeni.
Utvrđeno je i kako projekt Gornji horizonti krši odredbe najmanje tri međunarodne konvencije koje su usmjerene na očuvanje okoliša i zaštitu prirodnih staništa.
“Ova presuda predstavlja značajan korak u pravnom okviru zaštite okoliša, te šalje jasnu poruku da će se protiviti svakom pokušaju degradacije okoliša bez adekvatnih procjena i sudjelovanja javnosti”, stoji u izjavi Aarhaus centra BiH uz najavu kako će pravu borbu nastaviti i nastojati poništiti i preostale dozvole do sada izdane za Gornje horizonte.
Taj je projekt razmatran još u bivšoj Jugoslaviji i predviđa velike zahvate u slivu rijeke Trebišnjice u čijem bi se slivu gradilo čak sedam hidroelektrana i šest akumulacijskih bazena te niz kanala i tunela.
Radno vrijeme Policijske uprave dubrovačko-neretvanske za građane će još tijekom sljedećeg tjedna biti od 7 do 15 sati, a od 9. rujna 2024. se prelazi na zimski režim radnog vremena od 8 do 16 sati
Obavještavamo građane kako se ljetno radno vrijeme Policijske uprave dubrovačko-neretvanske od 7 do 15 sati produžuje i tijekom sljedećeg tjedna, odnosno do 9. rujna 2024. g. kada će započeti sa zimskim radnim vremenom od 8 do 16 sati.
Tako će radno vrijeme sa strankama na upravnim poslovima u zgradi na adresi Vladimira Nazora 32 u Dubrovniku i policijskim postajama na području Županije će još tijekom sljedećeg tjedna biti od 7.30 do 14 sati, dok će od 9. rujna radno vrijeme sa strankama na upravnim poslovima u zgradi na adresi Vladimira Nazora 32 u Dubrovniku, kao i policijskim postajama na području Županije, biti od 8.30 do 15 sati.
Napominjemo kako su utorkom i tijekom zimskog i tijekom ljetnog radnog vremena šalteri za građane (poslovi prijave prebivališta, osobne iskaznice, putne isprave, vozačke dozvole) otvoreni od 9 do 17 sati.
Kada je u Pločama 14. rujna 1991. Godine u akciji „Zelena tabla-Mala Bara“ osvojena prva neprijateljska vojarna u Domovinskome ratu i zaplijenjene ogromne količine naoružanja i vojne opreme (u pločanskom garnizonu bilo je pohranjeno oduzeto oružje Teritorijalne obrane Ploča, Metkovića, Vrgorca i Makarske), stanje na bojištima u Dalmaciji bilo je slijedeće: Drniš i Vrlika su pali, Kijevo je razoreno, po Sinju i drugim gardovima padale su granate, Zadar i Šibenik trošili su posljednje zalihe streljiva, Maslenički most bio je u rukama neprijatelja, a morske putove blokirala je JRM.
Oružje iz Ploča donijelo je prekretnicu na bojištima ne samo u Dalmaciji. Ove godine priprema se najsveobuhvatnije obilježavanje te akcije s nizom događaja. U pripremi obilježavanja jednu od važnijih uloga ima povjesničar iz Brista Andrija Pećar koji radi u Srednjoj školi u Pločama. On neumorno snima audiovizualne zapise sudionika akcije koji će ostati kao vječni trag na ta vremena.
Dubrovački vjesnik (petak-tiskano izdanje) donosi intervju s povjesničarom Andrijom Pećarom, ususret obilježavanju akcije “Zelena tabla-Mala Bara”.
„Cilj snimanja audiovizualnih zapisa bio je pokušaj da se dođe do odgovora na niz pitanja koja već 33 godine zanimaju širu javnost u vezi uloge pojedinaca i pojedinih postrojbi u akciji „Zelena tabla-Mala bara“, a koja su i nakon 33 godine neodgovorena ili oko njih postoje dvojbena mišljenja. Pronašli smo i definirali odgovore na mnoga pitanja kao što su: uloga postrojbi iz Metkovića, posebno R-satnije u samoj akciji, zašto te večeri nije došlo do adekvatnog formiranja protuzračne obrane Poneretvlja, kako je te večeri bila moguća uspostava veze Garnizona i Splita unatoč radijskoj blokadi ili zašto nije došlo do uspostave kružnog toka koji bi omogućio lakši transport oružja… Želja mi je bila kao čovjeku i povjesničaru koji se već niz godina bavi ovom temom i koji radi u Pločama razjasniti spomenute događaje vezane za povijest našega grada i stoga sam u izradi ovih audiovizualnih zapisa nastojao pristupiti temeljito i studiozno“, rekao je Pećar.
Snimanju koje je trajalo više od mjesec dana pristupilo je 50-ak sudionika, među kojima tadašnji ministar obrane Luka Bebić, politički vrh Metkovića i Ploča, organizatori akcije, većina zapovjednika postrojbi kao i „obični“ vojnici i policajci koje su njihove postrojbe imenovale. Pećar je na taj način nastojao dobiti izvješća sa svih pozicija na kojima se akcija odvijala.
„Snimanju je pristupilo 97 posto pozvanih sudionika i snimljeno je preko 60 sati materijala, što govori o opsežnosti ovoga projekta. Pohranjeni materijal pomoći će budućim istraživačima akcije da, u kombinaciji s ostalim pisanim izvorima, bolje i kvalitetnije shvate događaje u gradu Pločama koji su se odigrali tih dana.
O stečenim saznanjima koji bitno mijenjaju dosadašnje poglede na pojedine događaje tijekom akcije „Zelena tabla-Mala Bara“ obavijestit ću javnost na okruglom stolu „Velike su Male Bare“ koji bi se trebao održati 12. rujna 2024. s početkom u 19.00 sati u našemu Domu u Pločama. Na tom Okruglom stolu trebali bi sudjelovati autori koji su istraživali samu akciju kao i naš najpoznatiji povjesničar koji se bavi tematikom Domovinskog rata Ante Nazor.
Ovom prilikom pozivam sve sudionike akcije i narod doline Neretve da prisustvuju spomenutom okruglom stolu i da zajedno obilježimo ovu akciju koja je bila prekretnica u „Rujanskom ratu-bitke za vojarne“ i koja ima veliku važnost ne samo za naše Ploče, već za cijelu Domovinu“, poručio je Pećar.
Dubrovački vjesnik (petak-tiskano izdanje) donosi intervju s povjesničarom Andrijom Pećarom, ususret obilježavanju akcije “Zelena tabla-Mala Bara”.
Što je osvojeno u Pločama?
U akciji „Zelena tabla“zaplijenjeno je oko pet tisuća pušaka, 20 PA topova, 190 PM, veće količine zolja, 500 pištolja, tisuće tromblona, ručnih bombi, mina, raznog streljiva, sveukupno preko 300 tona raznog vojnog materijala, 120 kamiona i drugih vozila. Vojni kompleks u Malim Barama obuhvaćao je 16 zidanih skladišta osiguranih žičanom ogradom, visokom promatračnicom, mitraljeskim gnijezdom, stražarima, podoficirima i dresiranim psima. Snage ZNG-a u čitavoj Dalmaciji tada su imale tek 3 400 pušaka, a na snazi je bio embargo na uvoz oružja. Osvojeno oružje iz Ploča distribuirano je diljem bojišta u Hrvatskoj.
Nakon sedam godina obnašanja dužnosti gradonačelnika Ploča, Mišo Krstičević s 15. rujna odstupa te pozicije. Ova odluka uvjetovana je odabirom na mjesto saborskog zastupnika SDP-a na parlamentarnim izborima u svibnju. Funkciju gradonačelnika Ploča umjesto Miše Krstičevića obnašat će njegov dosadašnji zamjenik Ivan Marević.
„Posljednjih sedam godina obnašao sam volonterski dužnost gradonačelnika Ploča. Uz tu časnu dužnost, radio sam paralelno i posao kirurga u splitskoj bolnici. Uz puno odricanja, malo sna i još manje života van posla, trudio sam se biti maksimalno odgovoran prema vama koji ste me izabrali kao i prema pacijentima. Ponosan sam kad se osvrnem na sve što smo zajedno postigli u tom periodu. Zahvalan sam svima vama što ste me dva puta birali, a vaše povjerenje i podrška su su se prošili i izvan granica naših Ploča. Nakon što sam izabran u Sabor, bilo je jasno da nije moguće istovremeno obavljati tri tako važne i odgovorne pozicije. To nije nešto što sam tajio i mnogi sugrađani koji su me sreli u zadnje vrijeme to već znaju. Hvala svima na svakoj riječi podrške i vidimo se u Pločama, neformalno i prijateljski kao i do sada“, rekao je Mišo Krstičević.
Istaknuo je kako i dalje nastavlja aktivno raditi za dobrobit Ploča, no od sada će to raditi s više instance.
„Zagreb do prije koju godinu nije bio u mojim planovima, ali tamo odlazim svjestan da bez konkretnijeg političkog angažmana nema značajnije društvene promjene. U Saboru nastavljam raditi prije svega za svoje Ploče i regiju u kojoj sam izabran, ali i za bolje i poštenije hrvatsko društvo. Svoj liječnički put nastavit ću u zagrebačkoj bolnici.“
Krstičević je poručio građanima kako razloga za brigu nemaju jer u Gradu ostaje uhodana ekipa suradnika s brojnim započetim i pripremljenim projektima koji će se neometano odvijati i u budućnosti.
Foto: Facebook/Mišo Krstičević
„Umjesto mene posao gradonačelnika preuzet će dosadašnji zamjenik Ivan Marević. Ivan je posljednjih sedam godina bio više od moje desne ruke. Prvi operativac grada koji je znao stanje svakog projekta, katastarske čestice i šahta. Sve pozitivno što se smo napravili zajedno posljednjih godina u Pločama ne bi bilo moguće da nije bilo njegovog napornog rada i doprinosa. Grad ostaje u rukama najkvalitetnije i najpouzdanije osobe za tu funkciju. Gradska uprava je danas posložen, funkcionalan i produktivan tim. Siguran sam da će nastaviti rasti dobrim i stabilnim smjerom kao i do sada. Ploče su moj grad i ostaju moj zadatak gdje god me dužnost i život odvedu. Ostajem dio ove zajednice i u skladu s novim obavezama bit ću na raspolaganju za svaku pomoć.“
Ivan Marević zahvalio je Miši Krstičeviću na povjerenju i dosadašnjoj suradnji.
„Sugrađani ni na jedan način neće osjetiti promjenu koja se dogodila. S kolegama iz gradske uprave jednakim tempom nastavljam raditi na provedbi svih projekata, od infrastrukturnih do socijalnih. Stojimo im i dalje na raspolaganju za sve upite i izlaske na teren te nastavljamo surađivati u cilju da grad učinimo još boljim mjestom za život. Mišo Krstičević ostavio je ogroman trag u posljednjih sedam godina svojim radom, energijom i ambicijom. Imali smo odličnu suradnju. Postavili smo temelje razvoja grada, a u narednom periodu idemo još intenzivnije raditi na svemu onome što smo obećali i što građani očekuju od nas.“
UVODI se porez na nekretnine, potvrdio je ministar financija Marko Primorac.
“U ovom krugu poreznih izmjena uvest ćemo porez na nekretnine transformacijom poreza na kuće za odmor”, kazao je Primorac, dodavši da će se time ostvariti jedan od poreznih ciljeva – prebacivanje s oporezivanja rada na oporezivanje nekretnina.
Porez će se plaćati i za apartmane
Porez se ne bi plaćao na nekretnine u kojima se stanuje te one koje se dugoročno iznajmljuje. Primorac je kazao da oni koji najmanje 10 mjeseci godišnje iznajmljuju nekretnine ne bi plaćali taj porez, dok bi ga oni koji se bave kratkoročnim iznajmljivanjem morali plaćati.
To znači da će i one jedinice lokalne samouprave koje dosad nisu naplaćivale porez na nekretnine to morati činiti. Također, dosadašnje granice poreza će se povećati.
“Prijedlog je da se poveća i gornja i donja granica”, kazao je ministar Primorac koji novinarima nije htio otkriti konkretne brojke kazavši kako to ostavlja za presicu u ponedjeljak.
Maksimalni iznos poreza po m2 bi se mogao udvostručiti, a tko je porezni obveznik će se utvrđivati u ožujku
Prema neslužbenim informacijama, gornja granica poreza na nekretnine mogla bi se udvostručiti sa sadašnjih 5 eura po metru četvornom na 10 eura po metru četvornom.
“Porez na nekretnine neće plaćati osoba koja živi u nekretnini ili ako ima nekretninu koja će biti u dugoročnom najmu. Sve ostale bilo fizičke ili pravne osobe ako imaju nekretninu plaćati će porez”, rekao je ministar.
Dodao je da će se porezni obveznik utvrđivati u ožujku za tekuću godinu i onaj tko bude imao ugovor o dugoročnom najmu i bude u tekućoj godini dugoročno iznajmljivao nekretninu barem deset mjeseci dugoročno, neće morati plaćati porez na nekretnine.
Primorac: Dosadašnji iznosi smiješni
“Povećat će se porezno opterećenje kratkoročnog iznajmljivanja u turizmu, koje se sad plaća kao paušal. To su sada smiješni iznosi”, rekao je Primorac i dodao da su se na neki način stvorile porezne oaze u nekretninama.
“Takav model gospodarstva nije dobar niti je održiv”, rekao je Primorac.
Što se još mijenja u novom krugu porezne reforme
Primorac je otkrio još neke detalje porezne reforme.
“Prijedlog će biti i povećanje osobnog odbitka na 600 eura. Porast će i drugi odbitci povezani s osobnim odbitkom”, rekao je ministar.
Ulazak u PDV bi bio s 50 tisuća eura umjesto sadašnjih 40 tisuća eura.
Oni koji se žele vratiti u Hrvatsku, neko vrijeme neće morati plaćati porez na dohodak, najavio je ministar Primorac.
Foto: Facebook/Mišo Krstičević
