Električni romobili, alternativa gradskom prijevozu, preplavili su ulice. Brzi su, a mogu biti i opasni, pa prometni stručnjaci i liječnici apeliraju da se hitno regulira njihova vožnja, tako da ih se prestane tretirati kao pješake već kao novu kategoriju u cestovnom prometu.
“Za e-romobile trebalo bi uvesti ograničenje brzine i ograničiti njihovo kretanje isključivo na biciklističke staze, no sada su ostali u sivoj zoni nereguliranog prometa”, izjavio je prometni stručnjak Željko Marušić u razgovoru za Hinu istaknuvši da to pitanje nije neriješeno samo u Hrvatskoj, nego je problem prisutan i na svjetskoj razini.
I dok se u mnogim europskim zemljama vodi rasprava gdje električni romobili mogu voziti, Ustavni sud u Hrvatskoj odlučio ga je svrstati među pješake. To znači da se to pomoćno pješačko sredstvo može voziti po pločniku i nema obavezu kretanja po biciklističkim stazama. Za vožnju romobila nije potrebno imati vozačku dozvolu, kacigu, ni reflektirajući prsluk iako im brzina može doseći i 40 kilometara na sat. Brzina im nije propisana, ali se navodi da se romobilist “dužan kretati primjerenom brzinom na način da ne ometa ostale građane na cestama i javnim mjestima”.
Tako se aktualnim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama vozač romobila smatra pješakom, može se kretati samo površinom kojim se kreću pješaci i zabranjena mu je vožnja kolnikom. U suprotnom, propisana je kazna od 300 kuna. “Nije problem samo u romobilima, već i u biciklima koji voze kolnikom ako nema staza. Apeliram da se resetira sadašnji sustav, da se i za romobile i za bicikle uvedu isti propisi, vožnja po biciklističkim stazama, a ako njih nema, da ih se preusmjeri na nogostup”, kaže Marušić.
Pri tome treba ograničiti brzinu i za bicikle i za romobile na 5, 10, 15 i 20 kilometara na sat. Brzina ne bi trebala prelaziti 10 kilometara na sat u pješačkim zonama.
“Romobili su se pojavili kao grom iz vedra neba i zatekli zakonodavstvo. Sve ih je više, a sada se upalila crvena lampa i krajnji je trenutak da se to pitanje zakonski regulira, jer je lomova i sudara s pješacima sve više”, upozorava Marušić. Iako mu nije poznato da je zbog e-romobila netko do sada poginuo u Hrvatskoj, sve je veći broj nesreća s lomovima. “Po zakonu velikih brojeva, u budućnosti će netko stradati. Ljudi se lome, to ne treba podcjenjivati”, poručuje Marušić.
Tome svjedoči i kirurg Mario Malović iz Klinike za traumatologiju koji kaže da je od proljeća ove godine sve veći broj ozlijeđenih vozača romobila, koji su premašili bicikliste. “Sada već na dnevnoj bazi u klinici zbrinjavamo vozače električnih romobila. Većinom su to lake ozljede – oguljotine i natuknuća, no ima i prijeloma ručnog zgloba i šake”, kaže Malović koji je u zadnjih mjesec dana operirao troje ljudi nastradalih u padu s električnog romobila.
Smatra da su ljudi neozbiljno pristupili novom prijevoznom sredstvu koje postiže brzine i do 40 kilometara na sat. Zbog malih kotačića i visoke osovine vozač bude katapultiran, pada i razbija se na asfaltu, a vozači u Hrvatskoj nemaju ni zaštitne rukavice ni kacigu. Na ‘Traumi’ su liječili i pješake na koje su naletjeli romobili, no više stradavaju vozači, u omjeru deset prema jedan. Ima i slučajeva da vozači romobila stradaju od pješaka ili automobila koji im naglo izlete.
U Hrvatskoj prva ozbiljna sezona, iduće godine puno više problema
Treba regulirati korištenje romobila jer to novo prijevozno sredstvo sada može voziti svatko, od jedne do sto godina, bez ikakvih pravila. Ovo je u Hrvatskoj bila prva ozbiljna sezona s električnim romobilima, a Malović se boji da će od iduće godine biti puno više problema kada romobili postanu dostupniji i jeftiniji. “Trebalo bi apelirati na prometnu policiju da uvede nekakvu edukaciju za vozače romobila”, ističe Malović.
S druge strane, Ivan Dadić, profesor Fakulteta prometnih znanosti, ne vidi problem u tome da se e-romobili kreću i po kolniku i po pločniku “ako su vozači tolerantni i ponašaju se u skladu s prometnim situacijama”. To znači da bi se u pješačkim zonama morali kretati brzinom pješaka, vodeći računa da što manje ometaju promet i pješake, a kolnikom u područjima gdje je ograničenje brzine do 50 km na sat vozeći krajnje desnom stranom ceste.
Dadić pozdravlja pojavu romobila na gradskim ulicama, jer su ekološki prihvatljivi, lagani i prenosivi. “Dobro je da što više ima tih alternativnih prijevoznih oblika koji manje zagađuju okolinu, samo se moramo na njih naviknuti i biti tolerantni. Kad je puno pješaka, vozači romobila ne bi smjeli prebrzo voziti, romobil bi tada trebali gurati ili se kretati brzinom kojom ne ugrožavaju sigurnost pješaka”, kaže Dadić.
Iako se sve veći broj pješaka žali na “nečujne električne jurilice”, ne vidi problem ni u tome što njihovo kretanje još nije zakonski regulirano jer, ističe, nemoguće je sve propisati. Predetaljni propisi uništavaju kreativnosti i duh, smatra Dadić. Vlasnici romobila ističu praktičnost novog prijevoznog sredstva koje je, kažu, jednostavnije od bicikla, teži svega 10-ak kilograma pa ga se može jednostavno unijeti u ured i zaštititi od potencijalne krađe.
Jedan od njih, Dario G., jako je zadovoljan romobilom koji je, kaže, kupio u Nami za svega 2000 kuna. “Bateriju punim poput laptopa, a s jednim punjenjem prevezem i do 15-ak kilometara”, kaže taj ponosni vlasnik romobila. Iako je to “pomoćno pješačko sredstvo” obavezan voziti po nogostupu, priznaje da ga vozi posvuda zbog loše prometne infrastrukture.
Resorni ministar Davor Božinović nedavno je za HRT izjavio da će se problem električnih motora i romobila prije ili kasnije morati regulirati, no kada bi to moglo biti, iz MUP-a nisu odgovorili na Hinin upit. Ne raspolažu ni podatkom koliko ima romobila u Hrvatskoj jer to novo prijevozno sredstvo ne podliježe obvezi registriranja. Tako električni romobil, po prosječnoj cijeni između 2500 i 3500 kuna, svatko može kupiti gotovo posvuda, pa i u svakom većem supermarketu, “stati” na njega i odvesti se kući zajedno sa špecerajem.
