Jutros oko 11 sati u rijeci Neretvi u Metkoviću na predjelu Liman pronađeno je beživotno tijelo 70-godišnje ženske osobe s područja Metkovića.
Prema službenim informacijama, policija je jutros zaprimila dojavu o nestaku navedene osobe. U potrazi su sudjelovali policijski službenici i vatrogasci. Očevidom je utvrđeno je da je uzrok smrti utapanje.
Na križanju Ulice kralja Zvonimira- Matice hrvatske- Ante Starčevića uspostavljena je privremena regulacija prometa koja počinje od danas 5. rujna 2019. godine i ostaje na snazi do daljnjeg.
Prelaskom na III. fazu izgradnje kružnih tokova (izgradnja kružnog toka na križanju A.Stračevića, Matice Hrvatske i K.Zvonimira) uspostavlja se nova privremena prometna regulacija, gdje će se odvijati dvosmjerni promet od prvog kružnog toka (križanje Ante Starčevića i Don Radovana Jerkovića) do ulice Kralja Zvonimira (pored pošte).
Da bi se radovi na drugom kružnom toku odvijali bez zastoja, privremeno skretanje nalijevo iz Ulice I. Gundulića u Ul. Matice hrvatske je ukinuto, a u nju iz smjera Opuzena smiju ući samo stanari s državne ceste D-9 (ulica Ivana Gundulića).
Za prometovanje prema ulicama Vladimira Nazora, Oca Ante Gabrića, od ulice K.Zvonimira uspostavlja se dvosmjerni promet ( s zabranom parkiranja) prilazom ispred starog vatrogasnog doma, ( pekara Babić).
Mole se sudionici u prometu na razumijevanje i poštivanje istaknutih prometnih znakova.
Rano jutros oko 2:30 sati na području Župe dubrovačke otuđen je autobus javnog gradskog prijevoza s kojim su počinitelji prouzročili materijalnu štetu oštetivši osobni automobil, semafor i nekoliko stupića.
Policija je utvrdila identitet trojice osoba koje se dovode u vezu s ovim događajem od kojih su dvoje već u prostorijama Postaje granične policije Gruda na kriminalističkom istraživanju.
Glasnogovornik Libertasa, Nikša Grljević, za Dubrovački vjesnik rekao je da su nepoznati počinitelji na noćas ukradenom autobusu prouzročili veću materijalnu štetu. -Oštećena je prednja strana autobusa, od branika, maske, prednjeg stakla do ekrana na vrhu autobusa. Naša ekipa je na terenu te ćemo nakon njihove procjene znati kolika je točno šteta, a otprilike mogu reći da je šteta velika-, zaključio je Grljević.
Povodom prve godišnjice smrti suborca pok. Zvonka Barišića veterani 4.gardijske brigade DNŽ postavili su spomen ploču na groblju u Mliništu.
Zvonko je bio sudionik Domovinskog rata od samoga početka kao pripadnik 116. brigade i 4. gardijske brigade. Nakon duge i teške bolesti oteminuo je 3. rujna 2018.
PU dubrovačko-neretvanska obavještava građane da od ponedjeljka, 9. rujna 2019. godine, prelazi na radno vrijeme od 8 do 16 sati.
Radno vrijeme sa strankama na upravnim poslovima u zgradi na adresi Vladimira Nazora 32 u Dubrovniku, kao i policijskim postajama na području Županije, biti će od 8.30 do 15 sati, izuzev utorkom kada će šalter sala (poslovi prijave prebivališta, osobne iskaznice, putne isprave, registracije vozila, vozačke dozvole), za građane biti otvorena od 8,30 do 17 sati.
Uskoro će početi nova školska godine. Školske kupe od ponedjeljka, 9. rujna više neće biti prazne. Poznati zvuk dječje vriske i smijeha zauzet će školska igrališta i hodnike.
Istražili smo koliko je prvaša u novoj školskoj godini u neretvanskim osnovnim školama. Evo broja, u ponedjeljak će u osam osnovnih škola na području Neretve ući 337 učenika prvog razreda, 40 više nego u prošloj godini što nas treba veseliti.
Međutim, u nekim osnovnim školama nema mjesta za veselje, primjerice, u Otrić-Seocima gdje su upisana tek dva prvaša, ili područnim školama u Momićima i Bjelom Viru gdje nije upisan ni jedan prvaš. Ono što nas treba zabrinjavati je negativan trend prirasta stanovništva u dolini Neretve, primjerice, u posljednje dvije godine (2017. i 2018.) u Metkoviću je bilo oko 160 novorođenih, a ove godine je u metkovskim osnovnim školama upisano ravno 200 prvaša koji su rođeni u 2012./13. upisnoj godini.
Evo kako to izgleda u osam neretvanskim školama u šk. godini 2019./2020. uz usporedbu s prošlom godinom:
Najveće povećanje broja učenika prvoga razreda je u metkoviskim osnovnim školama u kojima je, uključivo s područnim školama, 35 prvaša više nego lani.
Zanimljivo da trebinjski biskup Ante Primi u svom izvještaju Svetoj Stolici 1684. uopće ne spominje poveće selo Metković (kao da mu nije pripadalo), iako poslanstvo kršćana koje dolazi Pietru Valieru u Opuzen iste godine tvrdi da u Metkoviću ima 50 kršćanskih i 13 turskih kuća. Razlog, ako mu je već pripadalo, treba tražiti u tome što su popisana samo sela koja su imala svoju vlastitu crkvu.
Inače, sva su sela, Metković, Dračevo i Doljani, upravno-teritorijalno, nakon 1694. pripadala Čitluku. Najbliža crkva Metkovcima sada je bila upravo franjevačka crkva sv. Stjepana u Čitluku.
Stanovništvo iz istočne Hercegovine naseljava Metković i okolicu
Kako se u Metković, Dračevo i Doljane 1694. i 1695. naseljava mnoštvo novoga stanovništva iz istočne Hercegovine, Mlečani njihovu pastiru don Juri Sentiću dodjeljuju u listopadu 1695. crkvu sv. Stjepana u Čitluku, koja postaje opatska, a on opat. Naime, u pregovorima don Jure Sentića na ime Nonkovića 1686. u Zadru ulazi klauzula da župnicima budu imenovani oni koji dovode narod s osmanskog teritorija.Crkva sv. Stjepana je na jedan način izdvojena iz župe Čitluk, iako se nalazila u gradu,te postaje župna crkva sela Metković, Dračevo i Doljani. Takvo čudno rješenje treba promatrati u kontekstu nedostatka crkve na lijevoj obali Neretve, a opet kao potvrda tradicije da su spomenuta sela bila dio nekadašnje župe Čitluk. Nakon oslobađanja župna crkva Čitluka postaje crkva sv. Ante.
Metković ulazi u sastav Makarske biskupije
Trebinjski biskup Ante Primi još za vrijeme rata upravlja molbu generalnom providuru Danijelu Dolfinuda da mu dozvoli za 8-10 dana posjetiti biskupiju, koju nije posjetio od 1684. U pismu izražava svoju radost jer je njegova biskupija došla pod kršćansku vlast. No biskupu Primiju Mlečani kao biskupu biskupije koja svoje sjedište ima na neprijateljskom turskom teritoriju zabranjuju ulaz u oslobođene teritorije Trebinjske biskupije (sada je tu doselilo i mnoštvo stanovništva iz istočne Hercegovine). Pismo zabrane napisano je na galiji u vodama Metkovića, 20. travnja. Dolfino odgovara da mu ne može dopustiti jer je dozvola rezervirana senatu. Otezanja su bila planska imajući u vidu pripojenje tog teritorija lijeve strane Neretve Makarskoj biskupiji koja je nakon smrti biskupa fra Marijana Lišnjića 1686. ostala ispražnjena.
Novi biskup Nikola Bijanković imenovan je za makarskoga biskupa 5. ožujka 1695. godine na osnovi Prava patronata iz 1690. godine kojim je Venecija dobila pravo imenovanja biskupa. Sv. Stolica će ga potvrditi tek 1698., a sljedeće godine, 21. prosinca, preuzima biskupiju. Pitanje kojoj biskupiji pripada mletački teritorij lijeve obale Neretve, ostat će neriješeno sve do te 1699. kada je Bijanković sporazumno s mletačkim vlastima odcijepio lijevu obalu Neretve i priključio je Makarskoj biskupiji.
Biskup Nikola Bjanković posjetio sela u Zažablju
Biskup Primi se nije mirio te je u pismu Kongregaciji 24. listopada 1703. protestirao kako je pisao župniku u Slivnu o namjeravanoj vizitaciji, ali mu je kavalir Nonković odgovorio da se obrati providuru u Čitluk. Ovaj ga je pak odbio navodeći kao razlog duždevu odluku. Biskup moli Kongregaciju da ga zaštiti jer time gubi trećinu katolika i glavna mjesta biskupije. Ostalo je onako kako je Rim odlučio.
Sada je i sami Bijanković primio u Veneciji nalog da posjeti sela Zažablja, te nakon što se vratio iz Venecije, obilazio jetijekom četrdeset dana sela Klek, Slivno, Vidonje, Dobranje, Glušce i Kolojan. Zanimljivo je da do tada nije posjetio ovaj lijevi dio oslobođene Neretve (Zažablje), bar se sela ne spominju, dok je redovito vizitirao Čitluk.
U nastavku o prvoj župnoj kući u kuli Mustafe Kusića, braći Sentićima koji su kulu htjeli za sebe, te o najstarijem stanovništvu Metkovića prema Čitlučkim maticama s kraja 17. i početka 18. stoljeća.
Škola folklora koja djeluje pri KUD-u Metković počinje s upisom svojih starih i novih članova.
Upis će se obavljati u slijedećim terminima, u prostorijama KUD-a Metković:
Iz KUD-a mole svoje dugogodišnje članove i sve nove polaznike, koji žele kroz igru, pjesmu i druženje biti čuvari naše tradicije, da obavezno dođu izvršiti upis u navedene termine.
Nakon izvršenog upisa napravit će se raspored po grupama te će se započeti s probama.
Također i Mandolinski orkestar KUD-a Metković poziva sve zainteresirane koji žele naučiti svirati gitaru, mandolinu i ostala tradicijska glazbala.
Upis će se također vršiti u navedenim terminima i to za djecu od 5. – 8. razreda.
Nova sezona u Prvoj županijskoj nogometnoj ligi počinje u nedjelju, 22. rujna. Raspored prvenstva će se znati već sutra, u četvrtak, 5. rujna, kad će se u Stonu s početkom u 18 sati održati Plenum klubova Prve ŽNL, piše Dubrovački vjesnik.
– U odnosu na prošlu sezonu ispao je iz Prve županijske lige Grk iz Potomja, a ušao je prvak Druge županijske lige, Maestral iz Krvavca – rekao je Darij Jasprica, koji bi trebao i u novoj sezoni biti u ulozi povjerenika natjecanja.
Dakle, dvanaest klubova koji predzadnje nedjelje u rujnu kreću u utrku za bodove u Prvoj ŽNL su Croatia (Gabrili), Župa dubrovačka (Čibača), Slaven (Gruda), Gusar (Komin), ONK Metković, ŠD Smokvica, Orebić, Konavljanin(Čilipi), Hajduk 1932. (Vela Luka), Sokol (Dubravka), Žrnovo i Maestral (Krvavac).
– Još se ne zna kad kreću drugoligaši i još nije definirano tko će sve igrati u Drugoj županijskoj ligi.
U sezonu 2018./19. sedam klubova je krenulo s natjecanjem u Drugoj županijskoj ligi. Uz Maestral još su igrali Faraon (Trpanj), Putniković, Omladinac (Lastovo), Rat (Kuna), Enkel (Popovići) i SOŠK 1919. (Ston). Potonji, SOŠK 1919. je isključen iz natjecanja početkom proljetnog dijela prvenstva zbog neopravdanog nedolaska na dvije utakmice.
– Informacije koje imam su da će Grk sigiurno igrati u Drugoj ŽNL te kako je upitan nastup SOŠK-a 1919., kojem je problem nedostatak igrača za prvu momčad, a što je bio i razlog zbog kojeg se nisu uspjeli skupiti početkom proljetnog dijela prošle sezone na dvije utakmice zbog čega su isključeni.
Novost na utakmicama Prve županijske nogometne lige u sezoni 2019./20. jest da će se utakmice snimati digitalnim kamarema.
– Zatim, delegati će sami morati pisati zapisnike. Trebao bi biti jedan povjerenik za suđenje, koji neće, a što je bio slučaj prije, moći biti delegat na utakmicama. Inače, tko ne bude snimao utakmicu, ne priloži nakon utakmice snimku, složili su se s time svi klubovi, kaznit će se oduzimanjem tri boda. To će pisati u propozicijama natjecanje – naglasio je Jasprica.
Na kraju prošle sezone slavilo se u Gabrilima. Croatia s Franom Lojićem na klupi je bila najbolja. Podigla pokal prvaka.
Piše: Tonči Vlašić/DV
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava najavilo je uvođenje nacionalne mirovine. O ovome te drugim temama u središnjem Dnevniku HTV-a govorio je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.
Riječ je o mirovini koju bi primali stariji od 65 godina koji nikada nisu bili zaposleni ili su radili manje od 15 godina koliko je minimum za stjecanje mirovine.
Prema prvim procjenama čak 80 tisuća starijih primalo bi nacionalnu mirovinu koja bi se trebala uvesti za dvije godine.
Detalje je gostujući u Dnevniku HTV-a pojasnio ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.
– Govorimo o institutu koji je predviđen da se uvede 2021. On predstavlja socijalni element zaštite od siromaštva u starijoj životnoj dobi. Namijenjen je onima koji imaju više od 65 godina, ali nisu u životu ostvarile 15 ili više godina radnog staža kako bi konzumirali mirovine iz mirovinskog sustava.
Počelo se s formiranjem velike radne skupine u kojoj će biti predstavnici Ministarstva demografije, predstavnici akademske zajednice, ekonomskih i pravnih fakulteta, stručnjaci za mirovinski sustav te predstavnici sindikata.
– Projekcije govore da postoji oko 53 tisuće stanovnika koji će 2021. imati više od 65 godina, a neće imati nikakve prihode.
Što se tiče novca u proračunu, ministar Aladrović ističe da će se naći fiskalni način da se nađu sredstva za ovakvu vrstu mirovine.
Prosječna visina mirovina u Hrvatskoj je oko 2.500 kuna. Nacionalna mirovina mora biti manja od najniže mirovine koja sada iznosi 970 kuna.
– U posljednje dvije i pol godine mirovine su porasle više od 12 posto, a najniže su rasle više od 15 posto. Nismo još definirali kolika će biti nacionalna mirovina.
Referendum o odlasku u mirovinu sa 67 godina poslan je u proceduru u Hrvatski sabor, a Aladrović kaže da će oni odlučiti hoće li se održati referendum ili će se pitanje poslati na Ustavni sud.
Ministar ne vjeruje da bi val štrajkova mogao zahvatiti Hrvatskoj, zbog, kako kaže, činjenice da su plaće značajno rasle.
– Vezano uz zdravstvo, aktivno pregovaramo. Uvjeren sam da ćemo naći dogovor i da neće postojati problem što se tiče liječnika, medicinskih sestara i drugih djelatnika, zaključio je ministar Josip Aladrović.
