Usporedba je to brojki iz 2011. godine kada je u Hrvatskoj odrađen posljednji službeni popis stanovništva te zadnjih dostupnih podataka Državnog zavoda za statistiku o broju stanovništva po županijama na kraju 2017. godine. Budući da se ne radi o ratnom razdoblju, činjenica da dio županija stanovništvo gubi u dvoznamenkastim postocima itekako je zabrinjavajuća. Riječ je, usuđujemo se reći, o elementarnoj nepogodi, piše Jutranji list.

No, razlozima za brigu tu ni izbliza nije kraj. Pogledamo li dobnu strukturu kretanja broja stanovnika situacija je još gora. U sedam godina u Hrvatskoj se broj najmlađih, djece i mladih do 15 godina starosti, smanjio za 7,9 posto, odnosno gotovo dvostruko više nego ako gledamo cijelu populaciju. Vukovarsko-srijemska županija i ovdje prolazi najgore, s minusom od 20,1 posto.

U najistočnijoj hrvatskoj županiji 2017. godine bilo je petinu manje najmlađih stanovnika u odnosu na 2011. godinu. Skoro ništa bolje nije ni u susjednoj Brodsko-posavskoj županiji gdje je zabilježen minus od 19,1 posto te u Požeško-slavonskoj s minusom od 19,4 posto. Jedina županija u kojoj se najmlađa dobna skupina povećala, i to za četiri posto je Grad Zagreb.

Disbalans

– Osim disbalansa između broja rođenih i umrlih, u obzir treba uzeti i iseljavanje stanovništva koje je posebno izraženo upravo u županijama koje bilježe najveći minus – komentirao je za Jutarnji list demograf Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

A najviše se iseljavaju mladi i radno sposobni, što je u kontekstu kroničnog manjka radne snage zbog kojeg poslodavci diljem Hrvatske već mjesecima nariču, posebno zabrinjavajuće. U dobnoj skupini od 15 do 30 godina manjak bilježe baš sve županije. Najviše je ljudi otišlo iz Sisačko-moslavačke županije gdje je u ovoj dobnoj skupini zabilježen minus od 17,3 posto, a loše je i u Karlovačkoj, Primorsko-goranskoj te Vukovarsko-srijemskoj županiji u kojima je 2017. godine bilo preko 15 posto manje mladih od 15 do 30 godina. Vrlo je slično i u kontingentu od 30 do 50 godina, radno najsposobnijem dijelu stanovništva. Na razini cijele Hrvatske njihov se broj smanjio za 6,2 posto, a minus je u svim županijama osim u Gradu Zagrebu koji je zabilježio povećanje od 4,8 posto.

– Središnja i istočna Hrvatska već desetljećima poboljšavaju demografsku sliku ekonomski prosperitetnijeg i poslovima bogatijeg obalnog pojasa i Grada Zagreba – pojašnjava stručnjak za tržište rada Teo Matković.

Brojke pak pokazuju da čak i obalni pojas gubi stanovništvo, doduše znatno manjim intenzitetom od hrvatskog istoka. Tri županije koje su izgubile najmanji broj ljudi ove dobne skupine su Istarska (-1,3%), Dubrovačko-neretvanska (- 2,5%) i Splitsko-dalmatinska (-3,6%).

Da Hrvati postaju sve starija nacija zorno pokazuju i brojke. Pogledamo li dobnu skupinu od 50 do 65 godina, pet županija bilježi njezin rast, dok je u ostalima u kojima se ta skupina smanjuje, gubitak ipak znatno manji nego kada je riječ o mlađem stanovništvu.

– Stariji radni kontingent, ljudi iznad 55 godina, postaju najbrojnija dobna skupina na tržištu rada. Svaka će naredna generacija biti sve manja i manja. To stavlja posebnu težinu na aktivno starenje: da kao društvo činimo sve što je moguće da se građani ne istroše radom mladi, već da u čim većem broju znaju, mogu i žele raditi i u šestom i sedmom desetljeću života – komentira Matković.

Promjena

A broj starijih od 65 te 80 godina intenzivno se povećava. Udio dobne skupine iznad 65 godina na razini Hrvatske je 2017. iznosio 20,1 posto, dok je 2011. riječ bila o 17,9 posto. No, daleko najveća promjena vidljiva je kod najstarijeg stanovništva, ljudi starijih od 80 godina. U promatranom se razdoblju njihov broj na razini Hrvatske povećao za 22,2 posto. Najveći porast broja stanovnika te dobi od 27,7 posto zabilježen je u Istarskoj županiji, dok je najmanji od 13,9 posto u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

– Udio stanovnika starijih od 65 i 80 godina raste jer se produljuje i očekivano trajanje života. Stoga ne iznenađuje da je Istarska županija na prvom mjestu jer je ona i inače uvijek među županijama s najduljim životnim vijekom – objašnjava demograf Čipin.

Osim toga, dodaje, sada u te godine ulazi generacija baby boomera rođenih od 1950-ih godina na dalje, a oni su uvijek bili brojnija generacija. Sve ovo trajno će promijeniti sliku tržišta rada. Situacija na njemu je, smatra Matković, najpovoljnija unazad nekoliko desetljeća, ali je stopa nezaposlenosti još uvijek visoka u odnosu na razvijene zemlje. Obeshrabreni nezaposleni, ljudi koji žele raditi ali ne traže posao jer ne vjeruju da ga mogu dobiti, čine skoro sedam posto aktivne populacije, što je dvostruko više od prosjeka Europske unije.

Pišu: Kristina Turčin i Iva Grubiša/JL