Blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije, pučki Male Gospe, slavi se u nekoliko neretvanskih župa.
Župa Otrić – Struge blagdan Rođenja BDM slavi u dvije crkve posvećene Maloj Gospi – u Pozloj Gori i Kobiljači, a sljedećeg dana i u crkvi Sv. Mihovila na Strugama. Svečanim misama u subotu 8. rujna prethodila je procesija s Gospinim kipom, a misna slavlja predvodio je don Augustin Radović, župnik župe Bagalović. U koncelebraciji bio je župnik don Domagoj Jelača koji je u nedjelju predvodio svečanu misu na Strugama.
U crkvici Male Gospe u Dobranjama misno slavlje predvodio je kanonik, župnik župe Dobranje – Bijeli Vir i neretvanski dekan don Stipe Jerković u koncelebraciji sa župnikom župe Vidonje don Mladenom Margetom.
Mala Gospa se slavi i u Župi Čeljevo, točnije u Doljanima. Pred crkvicom uz Neretvu je u subotu središnje misno slavlje u 11 sati predvodio don Mladen Šutalo, župnik sv. Ivana u Mostaru.
Nakon što je završila rekonstrukcija kolnika, kanalzacijskog kolektora i vodovodne mreže u ulicama Lovački put i Vladimira Nazora na red je došla i trošna ograda koja se nalazi pred crkvom sv. Ilije, iznad Skala. Postavlja se nova, metalna ograda koja će zamijeniti staru betonsku.
Potporni zid nad Skalama nije saniran što smatramo da je trebalo učiniti jer je narušena njegova statika već je na njega postavljen završni betonski sloj na koji se montira metalna ograda.
Svatko svakoga pita: “Je l’ se podigao vodostaj, je li došla Vrljika?” Uzrok njezina nestanka je jak potres u petak oko 22.35, koji je dobro uzdrmao Imotsku krajinu. Sada je i sasvim jasno zbog čega su se u tolikoj mjeri poremetili podzemni tokovi Vrljike, jer je epicentar potresa bio na dubini od 10 kilometara samo 700-800 metara zračne linije od njezinih izvorišta, piše Slobodna Dalmacija.
No, ono najvažnije, voda se počela vraćati u izvorišta rijeke Vrljike. Kako nas je obavijestio ing. Luka Ćorić, direktor “Vodovoda Imotske krajine”, u subotu navečer Hrvatske vode postavile su specijalni mjerni uređaj na prvoj ustavi koji kontrolira visinu vodostaja. Na glavnom izvorištu Opačac vodostaj je došao i do četiri metra, što daje mogućnosti uključivanja tri pumpe za crpljenje vode u vodospreme.
Ono što se otkrilo presušivanjem Vrljike je ilegalne kanalizacijske cijevi koje će biti zatvorene.
Da se situacija s Vrljikom smiruje, govori i podatak da je voda u nedjelju izjutra počela izvirati na predjelu Pločice kod Zdilarovih kuća.
Ipak, ostala izvorišta, poput Utopišća koji vodom opskrbljuje rukavac Vrljike kod Zelene katedrale, još miruju. Isušeno je cijelo korito, a najzanimljiviji detalj učinka potresa svakako su znamenita jezera Dva oka, također jedno od izvorišta. U takozvanom Gornjem jezeru kao glavnom izvorištu, vodostaj je pao za nešto više od metar. Vjekovima se iz njega voda prelijevala u Donje jezero uskim kanalom i dalje prema koritu Vrljike u Zelenoj katedrali. No, sada se voda prelijeva iz Donjeg u Gornje jezero.
Nizvodno od glavnog izvorišta Opačac voda se podignula također za desetak centimetara, što upućuje da se podzemni tokovi pune vodom.
Ono što je nama zanimljivo je da Vrljika nakon uviranja na kraju Imotskoga polja ponovno u Hrecegovini izvire kao Trebižat, kod Studenaca tvori slapove Kravica, a kod Struga se ulijeva u Neretvu.
Današnjim utakmicama zaključeno je 3. kolo 3. HNL Jug u kojem je Neretva došla do prve pobjede protiv Zmaja (3:0), a Neretvanac slavio 1:0 u neretvanskom derbiju u kojem je na svojoj Podvornici igrao protiv Jadrana Luka Ploče.
Mašićev pogodak na ubačaj Jelavića iz kuta u 84. minuti presudio je pobjednika u Opuzenu (1:0) te Neretvanac doveo na drugo mjesto na tablici koji je tako do sada uknjižio sve tri pobjede, kao i Junak koji je jučer pobijedio Croatiju 4:1. Jadran LP je nakon visoke pobjede u Imotskom i u Kupu nanizao dva poraza zaredom. Slično i kliški Uskok koji je u prvom kolu briljirao, a danas je doživio drugi poraz ovoga puta od Uranije (1:2). Gospari su jučer u Imotskom odigrali neriješeno (0:0), kao i Split u Parku mladeži s Primorcem BNM (1:1). Zagora je bila uvjerljiva protiv Kamena (3:0), a Primorac danas u gostima nije kalkulirao sa Hrvacama (3:1).
U sljedećem kolu opet nas očekuje neretvanski derbi, ovoga puta u subotu u Pločama se sastaju Jadran LP i Neretva. Utakmica treba početi u 16:30.
Oko 15 sati je izbio požar u blatu ispred Bjelog Vira, kod brdo Veliki Hum. Vatra je zahvatila i brdo Hum.
U podnožju Huma se nalaze dva obiteljska gospodarstva Obradović i Obšivač koja trenutno od požara brane pripadnici JVP Metković koji su na požarište izašli s četiri vozila.
Teren je nepristupačan te su od 17 sati u akciju gašenja uključena dva kanadera. Na teren su izašli i pripadnici DVD Metković.
Već su nekoliko mjeseci na internetu dostupne katastarske mape Dalmacije iz prve polovice 19. stoljeća. Karte su u suradnji s Hrvatskim Državnim Arhivom objavljene na stranici Mapire. Moguće je i sinkronizirano gledanje karte s današnjim stanjem što omogućuje lakše snalaženje.
Na stranici su već duže vrijeme dostupne i dvije vojne karte. Jedna je iz pedesetih, a druga iz osamdesetih godina 19. stoljeća. Sve karte su interaktivne što znači da se detalji mogu povećavati i smanjivati po potrebi.
Na internetu dostupne katastarske mape Neretve iz 1836.
Katastarske karte koje pokrivaju neretvansku doline izradio je 1836. godine izradio austrijski službenik Frane Guberpehigg u sklopu izrade državnog katastra za cijelu Dalmaciju. Izmjera je provedena radi novog načela obračuna poreza. Umjesto dotadašnje desetine porez se planirao prikupljati na osnovu prihoda pojedinih kultura za pojedine katastarske općine. Novi način obračuna poreza stupio je na snagu 1844. godine.
U spomenutim katastarskim mapama ne može se naći novih, dosad neznanih podataka jer su istraživačima i prije bile dostupne u Državnom arhivu u Splitu. Prvi je podatke iz njih opisivao don Radovan Jerković. Neka neretvanska mjesta su proteklih desetljeća zasebno obrađena u obliku monografija (npr. za naselje Vid iz 2004. godine Katastarska mapa: Mjesto Vid, općina Metković, 1836. g.). Iako je mjerenje katastarske općine Dobranje zasigurno provedeno iz nepoznatog razloga na web stranici nije unesena karta ovog neretvanskog mjesta.
Prvi put su katastarske mape Neretve dostupne široj javnosti posve besplatno. Za kopiranje dijela karata u arhivu u Splitu dosad je bilo potrebno izdvojiti dvjestotinjak kuna.
Sve čestice su označene katastarskim brojevima. Međutim za podatke o vlasnicima potrebno je zaviriti u elaborat u kojem se nalaze svi vlasnici i popis čestica u njihovim vlasništvu, a koji se nalazi u Splitu. Drugi način istraživanja vlasnika pojedine čestice je posjet katastarskom uredu u Metkoviću. Tamo se može tražiti ispis povijesnog stanja čestice. Usluga se naplaćuje, ali za dvjestotinjak kuna dobije se popis svih vlasnika pojedine čestice te godine njihova stjecanja vlasništva.
Bočina je nekada bila na desnoj strani Neretve
Iako su već nekoliko godina dostupne foto-karte doline Neretve iz 1968. godine stanje iz 1836. godine je zanimljivije jer prikazuju tok rijeke Neretve prije regulacije 1881. godine.
Vidljivo je da su današnji nazivi gradskih kvartova prije skoro 200 godina nosili iste nazive. Ipak prošlo je dosta vremena te se nešto i promijenilo. Jerkovac se tada prostirao na dio gdje je današnja ulica Jakova Gotovca jer je ona bila na desnoj strani Neretve.
Može se vidjeti oblik riječnog otoka Piska pokraj Metkovića čijim kanalom danas glavna ulica. Etimologija naziva današnjeg kvarta Duvrat postaje jasnija kad se na karti vidi da je to područje prije 182 godine zvano Pod Uvrati, a postojao je i Nad Uvrati. Zanimljivo je vidjeti da su oko danas usamljene crkve sv. Roka na Rujnici živjele obitelji Delija, Nikolić, Kurt i Dragović.
Povijesnim entuzijastima i lokalpatriotima karte će svakako biti zanimljive, a vjerujem da će svatko zaviriti barem da pogleda što se na mjestu njegove današnje kuće nalazilo prije dvjesto godina.
Katastarske karte Neretve iz 1836. možete pogledati na ovom linku.
Jučer u ranopopodnevnim satima zatekli smo na rivi u Blacama ronilačku ekipu koja je upravno završila zadnji zaron u uvali Blace. Oni su ovih dana čistili morsko dno u kojem je bilo dosta staklenih boca i puno različitih plastičnih proizvoda široke upotrebe, najviše vrećice. Djelatnici komunalnog poduzeća preuzeli su i deponirali smeće na odlagalište.
Inicijator akcije čiščenja morskog dna u Blacama je Ekološki ronilački klub Blace. Njima su se pridružili ronioci iz Splita (Hidra Split), Komarne (Dite Konarne), Vukovara, Metković (ronilački klub Neretva, Ploča, Ljubuškoga, Mostara….
Domaćini su bili dr. Jelena Soldo i Dražen Ivanković (ERK Blace). Smještaj i hranu za goste osigurali su mještani Blaca.
Poseban gost ove akcije je bio predsjednik Ronilačkog saveza Hrvatske Kamilo Čuljak iz Splita. On je bio i glavni instruktor na tečaju za ronioce koji je jučer održan u Blacama, asistent je bio Dražen Ivanković.
Jučer je u Kaštel Gomilici u sportskoj dvorani Sokolana održan rukometni turnir Kaštela 2018. na kojem su sudjelovali prvoligaši Split, Metković Mehanika, Trogir i domaćin Ribola.
Turnir su otvorili Trogir i Metković Mehanika koji je završio razultatom 35:24. Metkovci su u utakmicu ušli nedovoljno agresivno u obrani i s dosta tehničkih pogrešaka u napadu. Vratari Bošković i Romić su upisali 9, odnosno 6 obrana. Od strijelaca najraspoloženiji su bili Cvitanović sa 7 i Buntić s 4 pogotka. Bezer i Marević su postigli po 3 pogotka, Koncul i Jakić po dva te Obšivač, Previšić i Čupić po 1 pogodak. Kod Trogirana su posebno raspoloženi bili Babić sa 8 i Plazibat sa 7 pogodaka.
U drugoj polufinalnoj utakmici je Ribola nadigrala Split s rezultatom 36:21.
U utakmici za treće mjesto Metković Mehanika je svladala Split 30:26. Ovoga puta su Metkovci u utakmicu ušli angažiranije, s više agresivnosti u obrani. I ovoga puta se među strijelcima istaknuo Cvitanović s 8 pogodaka. Njemu su se pridužili Zvonić, Bezer i Koncul s 4 pogotka, Obšivač 3, Bošković i Buntić s po 2, te Marević, Čupić i Jakić s po 1 pogodak. Vratari su i ovoga puta bili na visini, Bošković s 8 i Romić sa 7 obrana.
U finalnoj utakmici Trogir je u ravnopravnoj utakmici uspio svladati domaćina Ribolu 26:24.
Neretvi je napokon pošlo za nogom! Nakon dva sušna kola u trećem su triput zatresli mrežu gostiju iz Blata.
U 3. kolu 3. HNL Jug je Neretva Iza Vage ugostila Zmaja iz Blata i pobijedila 3:0. Plavo-bijeli su kontrolirali igru tijekom cijele utakmice tako da Zmaj nije ima nekih značajnijih prilika. Prvo ovosezonski gol je volejom zabio Eudard Raguž u 25. minuti, a u zadnjoj minuti poluvremena to je ponovio Frane Jekrović.
U drugom poluvremenu je Neretva već na početku (49. minuta) napravila lijepu akciju preko Marića koju je golom završio Eudard Raguž. Nakon toga je Neretva utakmicu rutinski mirno privela kraju.
Na utakmici je sudac Soldić samo jednom pokazao žuti karton i to u 66. minuti Neretvinu kapetanu Domagoju Kuran za oštar start. Zmaj je u 72. minuti zbog ozljede morao mijenjati vratara kada je na gol stao Dino Kapor.
NK Neretva: Mulać (V), Glibo, Kožul (od 70′ Crnov), Kuran (K), Batinović, Marić, Erjauc (od 57′ Bondža), Medić, Jerković (od 78′ Brečić), Sršen, Raguž. Mulać (V), Babić, Kožul (od 46′ Crnov), Glibo, Kuran, Ajkunić (od 60′ Juričić), Medić, Marić, Jerković, Sršen (od 67′ Crnčević), Raguž.
BŠK Zmaj: Markulin (V/ od 72.’ Kapor), Jašarević (od 46′ Tarle), Ćubel, Sardelić, Vrkić, Škarić (od 69′ Andrijić), Uvodić, Mušić, Šešlija, Cetinić, Didović.
Nakon dugogodišnjeg rada u Zagrebu, 36-godišnji liječnik iz Metkovića odlučio je, dok njegovi kolege diljem Hrvatske odlaze raditi u velike bolničke centre ili u inozemstvo, doći živjeti i raditi u Dubrovnik, piše portal dubrovniknet.hr
Trebala mu je, kaže, promjena u životu, pa se nakon 10 godina rada u Poliklinici Svjetlost, koju vodi prof. Nikica Gabrić odlučio nastaviti karijeru u dubrovačkoj općoj bolnici. O motivima povratka, stanju na očnom odjelu, odnosu i pristupu pacijentima, o planovima za budućnost s dr. Ivanom Borasom je razgovarala Lea Pavlović .
Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2007. Pripravnički staž odradio je na KBC-u Sestara Milosrdnica, nakon čega je specijalizirao oftalmologiju pod mentorstvom prof. Nikice Gabrića na Klinici Svjetlost u Zagrebu. Glavno područje njegovog interesa rada su bolesti stražnjeg očnog segmenta, odnosno mrežnice.
-Trebala mi je promjena.I u privatnom i u profesionalnom smislu. Inače nisam osoba kojoj odgovaraju veliki gradovi, kakav je Zagreb. Dubrovnik ima kvalitetu života kakvu samo Mediteranski gradovi imaju, a zbog spleta iznimnog povijesnog nasljeđa, predivne prirode i ugodne klime. Porijeklom sam iz Metkovića, a supruga je iz Dubrovnika. Otac mi još živi u Metkoviću, pa mi je poseban gušt vikendom otići do Neretve.Tako da kad sam odlučio da je vrijeme za promjenu logično je bilo da to bude baš ovdje u Dubrovniku. I moram priznati da sam zasad iznimno zadovoljan što sam donio takvu odluku.
Koliko ste zadovoljni samim stanjem na oftalmološkom odjelu OB Dubrovnik?
– Moram reći da je odjel jako dobro opremljen. Raspolažemo sa specijalističkim kabinetima za glaukom, strabizam i retinu, kao i s vrhunskim dijagnostičkim uređajima. Iako i danas obavljamo veliki broj operacija, želja nam je na oftalmološkom odjelu dubrovačke bolnice početi s kirurgijom stražnjeg očnog segmenta. Takve operacije se zovu vitrektomije. Radi se vrlo složenim operativnim zahvatima, kojima bi se kompletirale usluge koje naš odjel nudi, i omogućilo da građani naše županije ne moraju putovati van Grada na takvo liječenje.
Koji su vaši profesionalni izazovi i ambicije?
– Moje glavno polje interesa su bolesti mrežnice, odnosno stražnjeg očnog segmenta. To podrazumijeva dijagnostiku i terapiju kod bolesti kao što su degeneracija žute pjege, dijabetička retinopatija i slične bolesti. Nažalost, kad ljudi razmišljaju o bolestima očiju najčešće razmišljaju o stanjima poput dioptrije ili katarakte. Živimo u vremenu uznapredovale medicine, a populacija nažalost nije dovoljno educirana o svim bolestima kojima su oči podložne. U Hrvatskoj danas postoje mnogobrojne udruge oboljelih od raznoraznih bolesti, radilo se tu o multipla sklerozi, oboljelima od karcinoma ili drugim bolestima. Sve te udruge imaju zajednički cilj, a to je pružanje podrške oboljelima te edukacija šire javnosti kako bi se bolesti prevenirale ili ranije otkrivale u svrhu poboljšanja ishoda liječenja. Tijekom mog dosadašnjeg rada nisam naišao na udrugu koja bi okupljala ljude oboljele od raznih očnih bolesti. Upravo bih se u tom smislu volio na neki način aktivirati i odlaziti među ljude. Prevencija i edukacija su ključ. Često mi dolaze pacijenti s uznapredovalim stadijima bolesti, kad se malo toga može učiniti, što u nekim slučajevima dovodi do gubitka vida. Mislim da se u današnjem vremenu takve situacije ne bi trebale događati, odnosno da bi se trebale svesti na minimum. Recimo, osobe u čijoj obitelji postoje članovi koji su oboljeli od glaukoma, odnosno visokog očnog tlaka, trebale bi nakon četrdesete godina odlaziti na redovite godišnje kontrole. Smatram da ljudi imaju premalo znanje o tome. Nadam se da ću kroz iduću godinu definirati najbolji način i krenuti s kolegama s odjela u realizaciju takvih edukativnih programa.
Medicina kao takva podrazumijeva rad s ljudima, a nažalost mnogi liječnici tijekom svoje prakse zapostave svoje komunikacijske vještine, zaborave da se pred njima ne nalazima samo određeni problem koji trebaju riješiti, već da trebaju pomoći živoj osobi koja im se obratila za pomoć. Kako vi gledate na to?
– Oftalmologija je grana medicine u kojoj nam isti pacijenti dolaze godinama i ako govorimo o demografiji naših pacijenata, u velikom su broju to ljudi starije životne dobi. Iako mi je trebalo neko vrijeme da se na to priviknem jako brzo sam shvatio prednosti rada s osobama starije životne dobi. Moj pristup pacijentu je uvijek profesionalan, ali kad vam netko redovito dolazi na kontrole neizbježno je da uspostaviti neku vrstu odnosa. Ako razmišljate o ljudima, onda vrlo brzo shvatite da su starije osobe vrelo znanja i životnog iskustva i da od njih možete jako puno naučiti o životu. Upravo iz tog razloga volim raditi s njima. I ako uspijem pokrenuti ovaj projekt edukacije i prevencije, želio bi odlaziti baš među tu stariju populaciju. Nažalost, zbog samog opsega posla, ne mogu izdvojiti onoliko vremena po pacijentu koliko bi u biti želio. Smatram da se medicina u tom pogledu mora personalizirati i da bi mi kao liječnici trebali imati više vremena sa samim pacijentom.
Što radite kad niste liječnik, imate li kakve hobije, kako se opuštate u slobodno vrijeme?
– Što se tiče hobija i slobodnog vremena, dovoljno mi je sjesti uz more i uživati u svim tim mirisima i bojama. Osim toga jako uživam u sportu, posebno u veslanju ili plivanju. Odlična knjiga, naročito geopolitičke, socijalne ili povijesne tematike je draž posebne vrste. Na kraju, moj najdraži način ” trošenja ” vremena je moj malac od skoro četiri godine.
Turnir su otvorili Trogir i Metković Mehanika koji je završio razultatom 35:24. Metkovci su u utakmicu ušli nedovoljno agresivno u obrani i s dosta tehničkih pogrešaka u napadu. Vratari Bošković i Romić su upisali 9, odnosno 6 obrana. Od strijelaca najraspoloženiji su bili Cvitanović sa 7 i Buntić s 4 pogotka. Bezer i Marević su postigli po 3 pogotka, Koncul i Jakić po dva te Obšivač, Previšić i Čupić po 1 pogodak. Kod Trogirana su posebno raspoloženi bili Babić sa 8 i Plazibat sa 7 pogodaka.
Trebala mu je, kaže, promjena u životu, pa se nakon 10 godina rada u Poliklinici Svjetlost, koju vodi prof. Nikica Gabrić odlučio nastaviti karijeru u dubrovačkoj općoj bolnici. O motivima povratka, stanju na očnom odjelu, odnosu i pristupu pacijentima, o planovima za budućnost s dr. Ivanom Borasom je razgovarala Lea Pavlović .
