Oko 15 sati je izbio požar u blatu ispred Bjelog Vira, kod brdo Veliki Hum. Vatra je zahvatila i brdo Hum.
U podnožju Huma se nalaze dva obiteljska gospodarstva Obradović i Obšivač koja trenutno od požara brane pripadnici JVP Metković koji su na požarište izašli s četiri vozila.
Teren je nepristupačan te su od 17 sati u akciju gašenja uključena dva kanadera. Na teren su izašli i pripadnici DVD Metković.
Već su nekoliko mjeseci na internetu dostupne katastarske mape Dalmacije iz prve polovice 19. stoljeća. Karte su u suradnji s Hrvatskim Državnim Arhivom objavljene na stranici Mapire. Moguće je i sinkronizirano gledanje karte s današnjim stanjem što omogućuje lakše snalaženje.
Na stranici su već duže vrijeme dostupne i dvije vojne karte. Jedna je iz pedesetih, a druga iz osamdesetih godina 19. stoljeća. Sve karte su interaktivne što znači da se detalji mogu povećavati i smanjivati po potrebi.
Katastarske karte koje pokrivaju neretvansku doline izradio je 1836. godine izradio austrijski službenik Frane Guberpehigg u sklopu izrade državnog katastra za cijelu Dalmaciju. Izmjera je provedena radi novog načela obračuna poreza. Umjesto dotadašnje desetine porez se planirao prikupljati na osnovu prihoda pojedinih kultura za pojedine katastarske općine. Novi način obračuna poreza stupio je na snagu 1844. godine.
U spomenutim katastarskim mapama ne može se naći novih, dosad neznanih podataka jer su istraživačima i prije bile dostupne u Državnom arhivu u Splitu. Prvi je podatke iz njih opisivao don Radovan Jerković. Neka neretvanska mjesta su proteklih desetljeća zasebno obrađena u obliku monografija (npr. za naselje Vid iz 2004. godine Katastarska mapa: Mjesto Vid, općina Metković, 1836. g.). Iako je mjerenje katastarske općine Dobranje zasigurno provedeno iz nepoznatog razloga na web stranici nije unesena karta ovog neretvanskog mjesta.
Prvi put su katastarske mape Neretve dostupne široj javnosti posve besplatno. Za kopiranje dijela karata u arhivu u Splitu dosad je bilo potrebno izdvojiti dvjestotinjak kuna.
Sve čestice su označene katastarskim brojevima. Međutim za podatke o vlasnicima potrebno je zaviriti u elaborat u kojem se nalaze svi vlasnici i popis čestica u njihovim vlasništvu, a koji se nalazi u Splitu. Drugi način istraživanja vlasnika pojedine čestice je posjet katastarskom uredu u Metkoviću. Tamo se može tražiti ispis povijesnog stanja čestice. Usluga se naplaćuje, ali za dvjestotinjak kuna dobije se popis svih vlasnika pojedine čestice te godine njihova stjecanja vlasništva.
Iako su već nekoliko godina dostupne foto-karte doline Neretve iz 1968. godine stanje iz 1836. godine je zanimljivije jer prikazuju tok rijeke Neretve prije regulacije 1881. godine.
Vidljivo je da su današnji nazivi gradskih kvartova prije skoro 200 godina nosili iste nazive. Ipak prošlo je dosta vremena te se nešto i promijenilo. Jerkovac se tada prostirao na dio gdje je današnja ulica Jakova Gotovca jer je ona bila na desnoj strani Neretve.
Može se vidjeti oblik riječnog otoka Piska pokraj Metkovića čijim kanalom danas glavna ulica. Etimologija naziva današnjeg kvarta Duvrat postaje jasnija kad se na karti vidi da je to područje prije 182 godine zvano Pod Uvrati, a postojao je i Nad Uvrati. Zanimljivo je vidjeti da su oko danas usamljene crkve sv. Roka na Rujnici živjele obitelji Delija, Nikolić, Kurt i Dragović.
Povijesnim entuzijastima i lokalpatriotima karte će svakako biti zanimljive, a vjerujem da će svatko zaviriti barem da pogleda što se na mjestu njegove današnje kuće nalazilo prije dvjesto godina.
Katastarske karte Neretve iz 1836. možete pogledati na ovom linku.
Jučer u ranopopodnevnim satima zatekli smo na rivi u Blacama ronilačku ekipu koja je upravno završila zadnji zaron u uvali Blace. Oni su ovih dana čistili morsko dno u kojem je bilo dosta staklenih boca i puno različitih plastičnih proizvoda široke upotrebe, najviše vrećice. Djelatnici komunalnog poduzeća preuzeli su i deponirali smeće na odlagalište.
Inicijator akcije čiščenja morskog dna u Blacama je Ekološki ronilački klub Blace. Njima su se pridružili ronioci iz Splita (Hidra Split), Komarne (Dite Konarne), Vukovara, Metković (ronilački klub Neretva, Ploča, Ljubuškoga, Mostara….
Domaćini su bili dr. Jelena Soldo i Dražen Ivanković (ERK Blace). Smještaj i hranu za goste osigurali su mještani Blaca.
Poseban gost ove akcije je bio predsjednik Ronilačkog saveza Hrvatske Kamilo Čuljak iz Splita. On je bio i glavni instruktor na tečaju za ronioce koji je jučer održan u Blacama, asistent je bio Dražen Ivanković.
Jučer je u Kaštel Gomilici u sportskoj dvorani Sokolana održan rukometni turnir Kaštela 2018. na kojem su sudjelovali prvoligaši Split, Metković Mehanika, Trogir i domaćin Ribola.
Turnir su otvorili Trogir i Metković Mehanika koji je završio razultatom 35:24. Metkovci su u utakmicu ušli nedovoljno agresivno u obrani i s dosta tehničkih pogrešaka u napadu. Vratari Bošković i Romić su upisali 9, odnosno 6 obrana. Od strijelaca najraspoloženiji su bili Cvitanović sa 7 i Buntić s 4 pogotka. Bezer i Marević su postigli po 3 pogotka, Koncul i Jakić po dva te Obšivač, Previšić i Čupić po 1 pogodak. Kod Trogirana su posebno raspoloženi bili Babić sa 8 i Plazibat sa 7 pogodaka.
U drugoj polufinalnoj utakmici je Ribola nadigrala Split s rezultatom 36:21.
U utakmici za treće mjesto Metković Mehanika je svladala Split 30:26. Ovoga puta su Metkovci u utakmicu ušli angažiranije, s više agresivnosti u obrani. I ovoga puta se među strijelcima istaknuo Cvitanović s 8 pogodaka. Njemu su se pridužili Zvonić, Bezer i Koncul s 4 pogotka, Obšivač 3, Bošković i Buntić s po 2, te Marević, Čupić i Jakić s po 1 pogodak. Vratari su i ovoga puta bili na visini, Bošković s 8 i Romić sa 7 obrana.
U finalnoj utakmici Trogir je u ravnopravnoj utakmici uspio svladati domaćina Ribolu 26:24.
Foto: Dragan Kovač
Neretvi je napokon pošlo za nogom! Nakon dva sušna kola u trećem su triput zatresli mrežu gostiju iz Blata.
U 3. kolu 3. HNL Jug je Neretva Iza Vage ugostila Zmaja iz Blata i pobijedila 3:0. Plavo-bijeli su kontrolirali igru tijekom cijele utakmice tako da Zmaj nije ima nekih značajnijih prilika. Prvo ovosezonski gol je volejom zabio Eudard Raguž u 25. minuti, a u zadnjoj minuti poluvremena to je ponovio Frane Jekrović.
U drugom poluvremenu je Neretva već na početku (49. minuta) napravila lijepu akciju preko Marića koju je golom završio Eudard Raguž. Nakon toga je Neretva utakmicu rutinski mirno privela kraju.
Na utakmici je sudac Soldić samo jednom pokazao žuti karton i to u 66. minuti Neretvinu kapetanu Domagoju Kuran za oštar start. Zmaj je u 72. minuti zbog ozljede morao mijenjati vratara kada je na gol stao Dino Kapor.
NK Neretva: Mulać (V), Glibo, Kožul (od 70′ Crnov), Kuran (K), Batinović, Marić, Erjauc (od 57′ Bondža), Medić, Jerković (od 78′ Brečić), Sršen, Raguž. Mulać (V), Babić, Kožul (od 46′ Crnov), Glibo, Kuran, Ajkunić (od 60′ Juričić), Medić, Marić, Jerković, Sršen (od 67′ Crnčević), Raguž.
BŠK Zmaj: Markulin (V/ od 72.’ Kapor), Jašarević (od 46′ Tarle), Ćubel, Sardelić, Vrkić, Škarić (od 69′ Andrijić), Uvodić, Mušić, Šešlija, Cetinić, Didović.
Danas je odigrano pet utakmica 3. kola:
Sutra igraju:
Nakon dugogodišnjeg rada u Zagrebu, 36-godišnji liječnik iz Metkovića odlučio je, dok njegovi kolege diljem Hrvatske odlaze raditi u velike bolničke centre ili u inozemstvo, doći živjeti i raditi u Dubrovnik, piše portal dubrovniknet.hr
Trebala mu je, kaže, promjena u životu, pa se nakon 10 godina rada u Poliklinici Svjetlost, koju vodi prof. Nikica Gabrić odlučio nastaviti karijeru u dubrovačkoj općoj bolnici. O motivima povratka, stanju na očnom odjelu, odnosu i pristupu pacijentima, o planovima za budućnost s dr. Ivanom Borasom je razgovarala Lea Pavlović .
Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2007. Pripravnički staž odradio je na KBC-u Sestara Milosrdnica, nakon čega je specijalizirao oftalmologiju pod mentorstvom prof. Nikice Gabrića na Klinici Svjetlost u Zagrebu. Glavno područje njegovog interesa rada su bolesti stražnjeg očnog segmenta, odnosno mrežnice.
-Trebala mi je promjena.I u privatnom i u profesionalnom smislu. Inače nisam osoba kojoj odgovaraju veliki gradovi, kakav je Zagreb. Dubrovnik ima kvalitetu života kakvu samo Mediteranski gradovi imaju, a zbog spleta iznimnog povijesnog nasljeđa, predivne prirode i ugodne klime. Porijeklom sam iz Metkovića, a supruga je iz Dubrovnika. Otac mi još živi u Metkoviću, pa mi je poseban gušt vikendom otići do Neretve.Tako da kad sam odlučio da je vrijeme za promjenu logično je bilo da to bude baš ovdje u Dubrovniku. I moram priznati da sam zasad iznimno zadovoljan što sam donio takvu odluku.
Koliko ste zadovoljni samim stanjem na oftalmološkom odjelu OB Dubrovnik?
– Moram reći da je odjel jako dobro opremljen. Raspolažemo sa specijalističkim kabinetima za glaukom, strabizam i retinu, kao i s vrhunskim dijagnostičkim uređajima. Iako i danas obavljamo veliki broj operacija, želja nam je na oftalmološkom odjelu dubrovačke bolnice početi s kirurgijom stražnjeg očnog segmenta. Takve operacije se zovu vitrektomije. Radi se vrlo složenim operativnim zahvatima, kojima bi se kompletirale usluge koje naš odjel nudi, i omogućilo da građani naše županije ne moraju putovati van Grada na takvo liječenje.
Koji su vaši profesionalni izazovi i ambicije?
– Moje glavno polje interesa su bolesti mrežnice, odnosno stražnjeg očnog segmenta. To podrazumijeva dijagnostiku i terapiju kod bolesti kao što su degeneracija žute pjege, dijabetička retinopatija i slične bolesti. Nažalost, kad ljudi razmišljaju o bolestima očiju najčešće razmišljaju o stanjima poput dioptrije ili katarakte. Živimo u vremenu uznapredovale medicine, a populacija nažalost nije dovoljno educirana o svim bolestima kojima su oči podložne. U Hrvatskoj danas postoje mnogobrojne udruge oboljelih od raznoraznih bolesti, radilo se tu o multipla sklerozi, oboljelima od karcinoma ili drugim bolestima. Sve te udruge imaju zajednički cilj, a to je pružanje podrške oboljelima te edukacija šire javnosti kako bi se bolesti prevenirale ili ranije otkrivale u svrhu poboljšanja ishoda liječenja. Tijekom mog dosadašnjeg rada nisam naišao na udrugu koja bi okupljala ljude oboljele od raznih očnih bolesti. Upravo bih se u tom smislu volio na neki način aktivirati i odlaziti među ljude. Prevencija i edukacija su ključ. Često mi dolaze pacijenti s uznapredovalim stadijima bolesti, kad se malo toga može učiniti, što u nekim slučajevima dovodi do gubitka vida. Mislim da se u današnjem vremenu takve situacije ne bi trebale događati, odnosno da bi se trebale svesti na minimum. Recimo, osobe u čijoj obitelji postoje članovi koji su oboljeli od glaukoma, odnosno visokog očnog tlaka, trebale bi nakon četrdesete godina odlaziti na redovite godišnje kontrole. Smatram da ljudi imaju premalo znanje o tome. Nadam se da ću kroz iduću godinu definirati najbolji način i krenuti s kolegama s odjela u realizaciju takvih edukativnih programa.
Medicina kao takva podrazumijeva rad s ljudima, a nažalost mnogi liječnici tijekom svoje prakse zapostave svoje komunikacijske vještine, zaborave da se pred njima ne nalazima samo određeni problem koji trebaju riješiti, već da trebaju pomoći živoj osobi koja im se obratila za pomoć. Kako vi gledate na to?
– Oftalmologija je grana medicine u kojoj nam isti pacijenti dolaze godinama i ako govorimo o demografiji naših pacijenata, u velikom su broju to ljudi starije životne dobi. Iako mi je trebalo neko vrijeme da se na to priviknem jako brzo sam shvatio prednosti rada s osobama starije životne dobi. Moj pristup pacijentu je uvijek profesionalan, ali kad vam netko redovito dolazi na kontrole neizbježno je da uspostaviti neku vrstu odnosa. Ako razmišljate o ljudima, onda vrlo brzo shvatite da su starije osobe vrelo znanja i životnog iskustva i da od njih možete jako puno naučiti o životu. Upravo iz tog razloga volim raditi s njima. I ako uspijem pokrenuti ovaj projekt edukacije i prevencije, želio bi odlaziti baš među tu stariju populaciju. Nažalost, zbog samog opsega posla, ne mogu izdvojiti onoliko vremena po pacijentu koliko bi u biti želio. Smatram da se medicina u tom pogledu mora personalizirati i da bi mi kao liječnici trebali imati više vremena sa samim pacijentom.
Što radite kad niste liječnik, imate li kakve hobije, kako se opuštate u slobodno vrijeme?
– Što se tiče hobija i slobodnog vremena, dovoljno mi je sjesti uz more i uživati u svim tim mirisima i bojama. Osim toga jako uživam u sportu, posebno u veslanju ili plivanju. Odlična knjiga, naročito geopolitičke, socijalne ili povijesne tematike je draž posebne vrste. Na kraju, moj najdraži način ” trošenja ” vremena je moj malac od skoro četiri godine.
Foto: Vedran Jerinić
Nakon sinoćnjeg vrlo jakog potres koji je zatresao cijelu Imotsku krajinu u rano jutro u subotu nova panika. Od ranih jutarnjih sati počeo je padati nivo rijeke Vrljike na njenim glavnim izvorištima s kojih se pitkom vodom opskrbljuje 98 posto stanovnika Imotske krajine, piše Slobodna Dalmacija.
Od 6.20 sati kada nivo vode kod prve ustave bio je oko 68 centimetara manji od razine prije potresa, da bi već oko 9 sati bio cijeli metar niži. Ljudi su se s nevjericom počeli okupljati oko izvorišta komentirajući s zebnjom ovu prirodnu pojavu, svjesni koliko im rijeka znači. Isti slučaj zabilježen je 24. svibnja 2004. godine kada se nakon potresa povukla rijeka za nekoliko sati u utrobu zemlje. Na sreću ubrzo se vratila. No, ovoga puta prošlo je više od deset sati, a razina vode i dalje opada.
Vrljika je ponornica koja izvire u Prološcu, a u Drinovcima uvire u ponor te se ponovno pojavljuje na drugom izvoru u Peć-Mlinima, ovoga puta kao Trebižat koji se nakon nakon 51 kilometra kod Struga spaja s Neretvom. Ova kraška ljepotica na toku kod Studenaca tvori slap Kravica. Ostaje vidjeti hoće li se i kako ovaj poremećaj u podzemlju odraziti na razinu vode Trebižata.
Foto: Braco Ćosić
Jutros je u Pavlovači izvršena primopredaja i prezentacija navalnoga vozila koje će od sada biti u voznom parku DVD-a Metković i tako uvelike doprinijeti operativnosti Društva za koju se nadamo da neće biti potrebe.
Navalno vozilo je kupljeno od vatrogasnog društava iz austrijskog gradića Schranawanda koje ove godine slavi 130 godina postojanja i koje je tom prigodom nabavilo novo navalno vozilo. Kako je na primopredaji izjavio predstavnik austrijskih vatrogasaca, ključna uloga u ovoj suradnji pripada predsjedniku DVD-a Metković Stipici Bebiću koji je kao zaposlenik austrijske tvrtke Fischer stupio s njima u kontakt i dogovorio kupnju uz vrlo povoljne uvjete.
Ovo navalno vozilo, Mercedes 814 4×4 iz 1993., premda rabljeno, bilo je vrlo malo u upotrebi, svega 80 sati rada i 11 000 prijeđenih kilometra. Vozilo raspolaže s cisternom zapremnine 1000 litara, pumpom visokog i srednjeg tlaka, te je uz vrlo dobru vatrogasnu opremu opremljeno konzolom s reflektorima i sajlom za izvlačenje.
Na primopredaji su naši austrijski vatrogasci, osim kratkih pozdravnih govora, izmijenili prigodne darove. Uz članove DVD-a, predstavnike JVP Metković i medija primopredaji je nazočio i gradonačelnik Dalibor Milan.
Danas je blagdan kojega je puk prozvao Mala Gospa a koji se u našem kraju posebno slavi u Doljanima, Dobranjama, Kobiljači (Struga), Pozloj Gori…
Današnji blagdan ima svoje početke u Jeruzalemu, u 5. stoljeću. Tada je, naime, na mjestu gdje je prema predaji stajala Marijina rodna kuća, sagrađena crkva u čast svetoj Ani, Marijinoj majci. Kao spomen na ovu posvetu razvio se blagdan u čast Male Gospe: najprije na kršćanskom Istoku, a od 7. stoljeća i na Zapadu.
Po kalendaru blagdan Male Gospe je uvijek 8. rujna. Zove se tako, budući da se slavi mala Marija, spomendan Marijina rođenja, za razliku od Velike Gospe, blagdana Marijina uznesenja na nebo, 15. kolovoza.
Za crkveni kalendar je karakteristično da za kalendarske spomendane svetaca uzima njihov rođendan za nebo, to jest njihov smrtni dan. U tri slučaja se, naprotiv, kao blagdan slavi početak zemaljskog života: Isusovo rođenje na Božić, rođenje Ivana Krstitelja 24. lipnja i Marijino rođenje – Mala Gospa 8. rujna. Drugim blagdanom slavi se i završetak njihova zemaljskog života.
Iako je Mala Gospa manji blagdan, nezapovjedan, vrlo je drag puku. Toga dana mnogi hodočaste u marijanska svetišta ili barem na misu u najbližu crkvu.
Mala Gospa donosi jesen pa se u puku kaže Gospa Mala – jesen prava! O Maloj Gospi se lastavice skupljaju za odlazak. U puku je riječ, da ih Marija odvodi u tople krajeve, kao što ih i vraća na proljetni marijanski blagdan Blagovijest (25. ožujka).
Prema prvim podacima epicentar potresa bio je svega tri kilometra sjeverozapadno od Imotskog. Iako je prva informacija govorila da se radi o 4,3 Richtera, naknadno su seizmolozi ispravili na 4,2 po Richteru.
“Bome nas je dobro zatreslo”, rekla nam je jedna čitateljica koja je u vrijeme potresa bila u kući oko 17 kilometara udaljenoj od Imotskog.
Prema njenim riječima potres je trajao nekoliko sekundi. “Nije se čuo udarac, samo je treslo par sekundi. Dugo nisam osjetila tako jak potres”, kaže naša čitateljica, dodajući da se u kući zatresao namještaj.
Potres se osjetio u mnogim dalmatinskim mjestima, no zasad nema izvješća o eventualnim štetama. Potvrdili su nam to i u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje. “Zasad nismo imali niti jednu dojavu o eventualnim štetama. Osjetio se u Sinju, Omišu, na Hvaru…”, doznajemo u splitskom DUZS-u.
