-

U Dolini Neretve intenzivno se razvija turizam berbe mandarina

U Dolini Neretve intenzivno se razvija turizam berbe mandarina. U jeku sezone kada na gotovo dva milijuna stabala dozrijevaju ”kraljice agruma”, gosti dolaze uživati u prirodi i domaćim proizvodima. Naša ekipa, uoči večerašnje utakmice Hrvatska – Poljska, dan u berbi provela je s poljskim turistima.

Da će njihove plantaže uvrstiti u turističku ponudu, neretvanski poljoprivrednici prije dvadesetak godina nisu ni sanjali, objavio je HRT.

– Znači oni sami beru, sebi nose, degustiraju… Uglavnom svi su zadovoljni. A ispada i da su dodatna radna snaga, kaže Neven Mataga, poljoprivredni proizvođač.

Danas se od turista ne mogu obraniti. Već mjesec dana vodenim rukavcima plove lađe s gostima iz cijeloga svijeta.

– Oduševljena sam. Sve mi se sviđa – vrijeme, hrana, priroda. Nadmašilo je sva moja očekivanja, kaže Irena iz Poljske.

A primijetivši da smo slučajno baš s grupom Poljaka, uoči četvrtog kola Lige nacija, odmor od berbe iskoristili smo za sportsku priču.

Na pitanje tko je bolji igrač Lewandovsky ili Modrić, Simon iz Poljske odgovara – Modrić.

Stadion u Varšavi poljski su navijači zamijenili poljem mandarina i močvarnim prolazima, gdje se danas na iznenađenje neretvanskih težaka čula poljska navijačka pjesma.

Autor: Mateja Delija/HRT
Foto: snimka zaslona /HRT

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Proslavljen blagdan Gospe od Ružarija

Blagdan suzaštitnice – Gospe od Ružarija, proslavili smo u nedjelju 13. listopada. Središnju misu predslavio je studenski kapelan u Splitu dr. don Antun Mate Antunović.

U koncelebraciji su bili župnik don Davor i župni vikar don Igor Goleš. Slavlje je animirao župni zbor kojim ravna s. Marijana Cvitanović.

Župa se za slavlje pripravljala trodnevnicom koju su predvodili župnik Bilandžić i župni vikar don Igor. Tijekom trodnevnice u ministransku službu primljeno je osam novih članova tako da župa sada ima sedamdeset ministranata. Blagoslovljen je i kalež kojega su župljani donijeli sa hodočašća iz Poljske.

Slavlja su animirali župni pjevači – Bend mladih kojeg vodi Kristina Vekić, dječji zbor i župni zbor kojim ravna s. Marijana Cvitanović.

Piše: Antonija Menalo
Foto: Župa sv. Nikole – Metković

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Kvalitetne noge jamče snagu i funkcionalnost čitavog stola

Yellow flowers in the vases on the table and chairs by the wall.

Noge stola jedna su od onih stvari u interijeru koje previđamo dok se ne istroše ili ne pokvare. Međutim, upravo moderni dizajni i tehnologije odličan su dokaz da ovi dijelovi namještaja imaju veliki potencijal ne samo u praktičnom, već i u estetskom smislu.

Stabilne noge stola kao odličan oslonac

Bez obzira na to kako ovaj važan dio interijera izgleda, bez stabilnih nogu stola, njegova je funkcionalnost ugrožena! Ravnoteža stola, njegova nosivost i ukupna stabilnost ovise upravo o ovom dijelu. Međutim, ovdje nije važna samo stabilnost. Na udobnost ima veliki utjecaj i visina nogu, koja ovisi o namjeni stola. Na primjer, stol za blagovanje trebao bi biti viši od radnog stola, jer ako je ovaj parametar podcijenjen, s vremenom može dovesti do bolova u leđima ili vratu, s obzirom na to da je tijelo prisiljeno neprirodno se grčiti ili istezati.

Tihi elementi interijera koji daju dozu elegancije

Iako pri odabiru ove vrste namještaja prvenstveno obraćamo pažnju na njegov gornji dio, upravo noge stola mogu značajno utjecati na cjelokupni izgled interijera. To je moguće zahvaljujući njihovom elegantnom dizajnu koji ukazuje na precizan rad dizajnera, korištenje suvremenih tehnoloških postupaka i materijala, te vješte majstore. 

Često minimalistički, ali stabilan dizajn modernih stolnih nogu stvara prozračan dojam, što prostor čini manje prenapunjenim i neopterećenim. Naprotiv, robusni modeli mogu u prostoru dodati osjećaj udobnosti i solidnosti. Osnova je uvijek pravi izbor kombinacije sa stolnom pločom, što može stvoriti zanimljiv kontrast, sposoban osvježiti čak i neutralno koncipiran prostor.

Ti “tihi” elementi interijera mogu utjecati na to kako se osjećamo u prostoriji, jer ako su proporcije stola neprirodne ili noge djeluju nestabilno, naša percepcija udobnosti se smanjuje i ne osjećamo se ugodno. Stoga, ako želite izbjeći takav scenarij, pobrinite se za ovaj važan detalj i odaberite ono pravo. Sve vrste kvalitetnih i elegantnih nogu za stol dostupne su na topfero.hr.

Izvor slike: tisomboon – stock.adobe.com

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Održani 11. Dani Neretve u Zagrebu

U organizaciji Instituta za promicanje i razvoj doline Neretve održani su 11. Dani Neretve u Zagrebu kojima je domaćin bio hotel Westin.

Kao i svake godine, manifestacija obrađuje određenu temu, značajnu za neretvanski kraj. Ove godine tema je bila  “Eno – Gastro Neretva”. Formalni dio večeri započeo je panelom na spomenutu temu, u kojemu su sudjelovali Neretvani:

– Damir Štimac, enolog i vlasnik vinarije Rizman i potpredsjednik udruženja Vino Dalmacije

– Stipan Iličić, chef restorana Balon s dugogodišnjim međunarodnim iskustvom u kulinarstvu

– Mladen Vidović, suvlasnik poznatog zagrebačkog hit mjesta Boogie Lab, koji je svoj ugostiteljski put započeo još kao momak u Metkoviću

– Željko Garmaz, novinar, publicist i pustolov, Pločanin sa slavonskom adresom

Manifestacija je imala i humanitarnu notu kroz donaciju mandarina potrebitim ustanovama: Caritasu župe Sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu, Samostanu Karmelićanki Božanskog srca Isusovog odnosno domovima za nezbrinutu djecu na Vrhovcu i  Hrvatskom Leskovcu, Specijalnoj bolnici za kronične bolesti dječje dobi u Gornjoj Bistri te KB Sveti Duh.

Po završetku panela, druženje se nastavilo uz neretvanske specijalitete i vina neretvanskih vinara. Ove godine pozvani su vinari i ugostitelji iz doline Neretve da se osobno prezentiraju. Svoje sorte vina prezentirale su vinarije: Rizman, Volarević, Terra Madre, Prović, Delmati, Deak, Opus i Veraja. Uz vinare prisutna je bila i prva neretvanska craft pivovara Brewville Neretva Valley, koja je gostima nudila craft pivo proizvedeno u dolini Neretve.

Brudete od jegulja i žaba pripremili su Konobe Vrilo i Buđoni, Restoran Đuđa i Mate te Družba Pivčeva Kala, dok je Hotel Merlot gostima pripremio buzaru od plavih rakova. Ponudu neretvanskih proizvoda dodatno su obogatili Happy Citrus prirodni sokovi, ušećereni bademi i marmelade te Modrozelena zadruga sa svojim Premium ekstra djevičanskim maslinovim uljem.

Uz sve navedeno, osoblje hotela Westin je pripremilo bogati švedski stol prožet neretvanskim krajem.

Manifestaciji su nazočili i gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan te županijska pročelnica Žaklina Marević.

„Institut za promicanje i razvoj doline Neretve posebno zahvaljuje donatorima i sponzorima koji su podržali rad Instituta i ovu manifestaciju, kao i neretvanskim vinarima, ugostiteljima i proizvođačima, koji su se odazvali pozivu i sudjelovali u ovoj promociji doline Neretve. Veliko hvala svim prijateljima i gostima koji su, zajedno sa svima prethodno navedenima, bili zaslužni za dobru atmosferu i uspješne 11. Dane Neretve u Zagrebu“, poručili su organizatori.

Foto i tekst: Institut za promicanje i razvoj doline Neretve 

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Gradsko vijeće bez konkretnih odgovora ali… Građani se moraju spojiti na kanalizaciju i to platiti iz vlastitog džepa

Tematska sjednica Gradskog vijeća Metkovića, koja je održana danas u Zgardi političkih stranaka i koju si inicirali oporbeni vijećnici Mosta i HSP-a nije dala konkretne odgovore koliko će kasniti radovi na Aglomeraciji, ali je iznjedrila vrlo važnu informaciju za građane, koji će se morati spojiti na kanalizaciju i to platiti iz vlastitog džepa.

Projekt aglomeracije u Metkoviću, odnosno izgradnja kanalizacije na užem gradskom području negdje je zapeo, istaknuli su vijećnici Mosta, piše Slobodna Dalmacija.

Građani već plaćaju

Još od 2010. građani Metkovića plaćanjem računa za vodoopskrbu izdvajaju znatna sredstva za ovaj projekt. Godine 2013. u suradnji s Hrvatskim vodama pokrenuto je planiranje i projektiranje aglomeracije. Vlada RH proglasila ga je 2017. strateškim projektom kako bi se pojednostavilo izvlaštenje i ishodovanje građevinske dozvole. Trenutačno građani izdvajaju 0.60 € po potrošenom kubiku vode za Aglomeraciju, pa vijećnici Mosta smatraju da nije u redu što moraju plaćati priključke vlastitim sredstvima.

Gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan (HDZ) je kazao da će građani sami dovesti kanalizacijske cijevi do svoga okna, a komunalno poduzeće Metković d.o.o. će ih spojiti na kanalizacijski sustav. Gradonačelnik Milan još je naglasio da je Grad uključen aktivno u projekt Aglomeracije i svakodnevne koordinacije s izvođačima radova.

Stanovnici Metkovića će imati obvezu spojiti se na kanalizaciju u roku od godinu dana i to financirati, eventualno su izuzeci socijalni slučajevi, kojima će grad sufinancirati, rečeno je na sjednici Gradsko vijeća, ali nije precizirano kakve će sankcije snositi oni koji se ne žele spojiti ili oni koji za to nemaju novaca.

Vijećnik Mosta, dr. Nikica Hajvaz istaknuo je da građani sami plaćaju štete na automobilima koje voze po rupama, plaćaju naknadu za razvoj na računima za vodu, plaćaju kašnjenje radova, udišu prašinu pa u konačnici će morati platiti i svoje priključke na kanalizaciju, što po njegovom mišljenju nije u redu.

Radovi kasne

Mostovci podsjećaju da je 1. veljače 2021. potpisan je ugovor između investitora i izvođača, a rok izgradnje i puštanja u rad projekta je 36 mjeseci. Od dana potpisivanja ugovora s izvođačem prošla su 43 mjeseca, a od svečanog otvaranja radova 40 mjeseci. Znamo li, približno, rokove završetka izgradnje i puštanja u rad projekta-pitali su se vijećnici Mosta. Građani Metkovića nagledali su se svega već više od tri godine. Bilo je tu podizvođača za koje je i laiku bilo vidljivo da nemaju nikakvog iskustva ni s radnim strojevima ni s radovima koje treba izvesti. Što reći o činjenici kako dvije godine nisu asfaltirane ulice u kojima su cijevi i šahtovi postavljeni, sve pregledano i spremno za asfaltiranje? Često se događalo da zatvaranje ulica nije bilo koordinirano te je građanima bila otežano i onemogućeno kretanje. Većina je podizvođača, nakon što su položene cijevi i šahtovi, ostavljala gradilišta u takvom stanju da su ulice izgledale kao nakon velikih bujičnih poplava. Tamo gdje su završeni radovi i postavljen završni sloj asfalta, problem su šahtovi, istaknuli su.

U tom kontekstu vijećnici Mosta su predložili i zaključke: Nalaže se Gradonačelniku i službama Grada da se aktivnije uključe u projekt “Razvoj vodokomunalne infrastrukture aglomeracije Metković” kako bi se isti što prije završio. Obvezuje se gradonačelnika da izradi prijedlog i u budućim proračunima planira sredstva za sufinanciranje priključaka građanima Metkovića. Obvezuje se Gradonačelnika da izradi odluke kojima bi se spriječilo povećanje cijene vodoopskrbe i odvodnje, koje je HDZ-ova vladajuća većina odbila.

Piše: Stanisalv Soldo / Slobodna Dalmacija

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

PP Metković i HAK proveli edukativni program KLIK – navika odgovornog ponašanja u prometu

Preventivno predavanje je održano jučer, 14. listopada u školskoj dvorani Gimnazije, dok je simulator prevrtanja – vježbe, nakon istog, prezentiran na košarkaškom igralištu pored škola.

Preventivnom programu su nazočili  učenici završnih razreda srednjih škola, ali i svi drugi zainteresirani učenici i građani.

Cilj projekta je stjecanje znanja o sigurnosnim i zaštitnim mjerama i radnjama prije i za vrijeme upravljanja (ili prevoženja) vozilom, kao i razvoj vještina odgovornog i sigurnog ponašanja u prometu.

Ovim se projektom djeluje na ponašanje srednjoškolaca, usvajanje i stjecanje pozitivnih stavova o njihovoj ugroženosti u prometu. Stečene komunikacijske kompetencije učenika koriste se kao promicanje odgovornog ponašanja u smislu prijenosa informacija drugim učenicima, ali i u smislu utjecaja na eventualno neodgovorne roditelje – vozače.

Stručnjaci Ureda sigurnosti cestovnog prometa u uvodnom dijelu, tijekom jednog školskog sata, kroz interaktivno predavanje objasnili su učenicima svrsishodnost korištenja sigurnosnog pojasa u prometu, dok su za vrijeme drugog sata instruktor HAK-a i demonstratori, učenicima prezentirali efekte prometnih nesreća u kontroliranim uvjetima na simulatoru prevrtanja i sudara.

Foto: PU dubrovačko-neretvanska

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Ne poštujete kućni red? Od 1. siječnja to bi se moglo skupo platiti: “Moći ćete kršenje snimiti mobitelom…”

Ako Hrvatski sabor prihvati predloženi nacrt prijedloga Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, čija čitanja još traju, od početka iduće godine bi se kršenje kućnog reda u stambenim zgradama moglo početi naplaćivati kroz trostruku pričuvu.

Predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada grada Zagreba Zdravko Vladanović za Dalmaciju Danas kaže da je dosadašnje iskustvo oko kućnog reda pokazalo da je to do sada uglavnom bilo mrtvo slovo na papiru. Sadržaj kućnog reda u stambenim zgradama uglavnom se prepisivao i toga se malo tko pridržavao. Sada bi trebalo biti drugačije, objavila je Dalmacija danas.

– Kada bi se provelo istraživanje dobili bi poražavajuće nisku brojku o tome koliko je ljudi odnosno stanara uopće pročitalo kućni red, a i o onome što bi se logički moglo zaključiti da nije u skladu sa određenim ponašanjima u zgradi stanari zapravo ne znaju ništa. Iako moram reći da ima i svijetlih primjera u zgradama, no nažalost u jednom ogromnom broju ima sušte suprotnosti.

Suvlasnička svijest

Smatra da je problem u tome što nije izgrađena suvlasnička svijest o činjenici stanovanja pod zajedničkim krovom. Upravo nedostatak suvlasničke svijesti o obziru jednih prema drugima je dijelom posljedica tranzicije iz društvenog u privatno vlasništvo.

Uz to kretanja stanovništva su dovela do toga da su ljudi dolazili iz različitih mjesta, do tada nenavikli živjeti u zgradi misleći da samom činjenicom da su vlasnici stana mogu raditi što ih je volja. Kultura stanovanja u višestambenim zgradama je tema o kojoj se treba javno komunicirati posebice u odgojno obrazovnim institucijama.

Problem je i što se vlasnici stana kupnjom nekretnine uglavnom koncentriraju na vlastitu stambenu jedinicu i potpuno zanemaruju činjenicu da će morati živjeti sa susjedima i imati suvlasništvo u zajedničkim dijelovima zgrade.

– U mojoj praksi nisam imao prilike čuti da se netko kod kupovine stana prethodno raspitivao o zgradi ili susjedstvu. Znalo se dogoditi da je u zgradu uselio novi vlasnik, a da to predstavnik suvlasnika to uopće nije znao.

Najčešći sporovi u stambenim zgradama među suvlasnicima odnosno vlasnicima stanova ili poslovnih prostora u zgradama nastaju zbog tzv. štetnih imisija tipa curenja vode među stanovima ili dopiranja raznih mirisa iz kafića ili restorana koji se nalaze u tim istim zgradama.

Od imisija do međunarodnih institucija

Ipak najveći kamen smutnje je buka koja zna dolaziti iz poslovnog prostora ili sa proslave rođendana i raznih proslava u stanovima. Sve su to bili predmeti sudskih postupaka, a dio štetnih imisija su se čak rješavale pred međunarodnim institucijama.

– U ovoj poplavi jednokratnog najma stanari stambenih zgrada se žale na izmjenu kratkoročnih stanara koji tijekom cijelog dana ulaze i izlaze, pa se stvara velika buka. U Zagrebu imamo primjer da je vlasnik stana od sto kvadrata prostor pretvorio u djelatnost čuvanja djece. U tom stanu ispod je nepodnošljivo živjeti. Vlasnik taj stan čak i ne može prodati jer tko će ga kupiti kada zna što mu je nad glavom. Potpuno je pogrešno što se dopustilo takvo razvijanje djelatnosti i što se zanemaruje činjenica da je stambena zgrada prvenstveno namijenjena stanovanju. I temeljno ljudsko pravo je pravo na stanovanje.

Iza nove godine na snagu bi trebao stupiti novi zakon u kojem će suvlasnici moći formirati svoj kućni red kroz koji će urediti suvlasničku zajednicu. Opći dio kućnog reda donosi resorni ministar, a posebni dio suvlasnici natpolovičnom većinom. Kućni red tiska upravitelj koji, po novom zakonu, ima rok od 120 dana da to učini u suprotnom može platiti kaznu od 700 do 5.500 eura.

Snimanje mobitelom

Suvlasnici će tako primjerice moći odlučivati u koji sat se neće moći uključivati perilica rublja ili posuđa, kao i da se na stubištu ne smije odlagati odbačena bijela tehnika, stari ormari i tome slično. Suvlasnike čeka kompleksan posao, dugotrajni razgovori i kompromis, a Vladanović tomu pridodaje i institucije koje se moraju javno uključiti.

Kaže da nema grada u Hrvatskoj iz kojega ga netko od stanara nije zvao posebno zadnjih godinu dana. Riječ je o učestalim pozivima i zapravo nema teme koja nije otvorena. Udrugu zovu zato što nema institucije kojoj se stanari mogu obratiti za savjet i pomoć.

Povredu kućnog reda će u budućnosti trebati dokumentirati, primjerice odlaganje bijele tehnike na stubištu snimiti mobitelom nakon čega se treba pozvati suvlasnička zajednica da natpolovičnom većinom potpiše odluku da je određeni stan prekršio kućni red. Poslije toga za svaku utvrđenu povredu slijedi postupak trostruke naknade
mjesečne pričuve za vlasnika.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Iskoristitе financijskе poticajе za ulaganjе u solarnе еlеktranе u Hrvatskoj

Hrvatska ima obiljе sunčanih dana, tе jе idеalna lokaciju za ulaganjе u solarnе еlеktranе. 

Osim očitih еkoloških koristi, invеstitori mogu iskoristiti raznе financijskе poticajе koji olakšavaju prijеlaz na obnovljivе izvorе еnеrgijе. Fortе Solar, jеdna od vodеćih solarnih kompanija, jе prijе nеkoliko mjеsеci potpisala suradnju s PBZ bankom, čimе jе dodatno pojеdnostavljеno financiranjе solarnih panеla. 

Ova suradnja omogućava lakši pristup povoljnim krеditnim linijama i prilagođеnim financijskim rjеšеnjima, činеći solarnе invеsticijе dostupnijima širеm krugu korisnika. 

Sada, uz podršku Fortе Solar i PBZ-a, možеtе iskoristiti svе ovе pogodnosti i osigurati održivu budućnost kroz ulaganjе u solarnе еlеktranе.

Poticaj od državе pri ugradnji solarnih panеla

2024. godina donosi značajnе vijеsti za vlasnikе obitеljskih kuća u Hrvatskoj koji su zaintеrеsirani za obnovljivu еnеrgiju. Vlada, u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i еnеrgеtsku učinkovitost, pokrеnula jе ambiciozan program sufinanciranja s ciljеm poticanja еnеrgеtskе učinkovitosti i korištеnja solarnih panеla.

Fond nudi posеbno atraktivno sufinanciranjе za ugradnju fotonaponskih еlеktrana za proizvodnju еlеktričnе еnеrgijе za vlastitu potrošnju, pokrivajući 50% srеdstava invеsticijе. Posеbna pažnja posvеćеna jе i vlasnicima еlеktričnih vozila, koji uz solarnе panеlе mogu dobiti srеdstva i za kućnе punionicе.

Za 2024. godinu, građanima jе na raspolaganju 120 milijuna еura za еnеrgеtsku obnovu, što jе rеkordan iznos dosad. Osim toga, za onе koji su vеć ugradili solarnе panеlе tijеkom 2023. godinе, postoji mogućnost povrata čak 50% opravdanih troškova.

Financijski poticaji u Hrvatskoj

Hrvatska vlada vеć nеkoliko godina aktivno promičе korištеnjе obnovljivih izvora еnеrgijе, uključujući solarnu еnеrgiju. 

еvo nеkoliko financijskih poticaja kojе mogu iskoristiti građani, ali i tvrtkе:

1. Potporе za instalaciju solarnih еlеktrana 

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nudi financijskе potporе za instalaciju solarnih еlеktrana na kućama i poslovnim objеktima. Ovе potporе mogu pokriti značajan postotak ukupnih troškova invеsticijе, čimе sе smanjujе počеtna financijska prеprеka.

2. Povlaštеnе tarifе za otkup еlеktričnе еnеrgijе

Kada instaliratе solarnе panеlе, višak proizvеdеnе еnеrgijе možеtе prodati HеP-u po povlaštеnim tarifama. 

3. Porеznе olakšicе

Ulaganjе u obnovljivе izvorе еnеrgijе možе rеzultirati i različitim porеznim olakšicama, uključujući smanjеnjе porеza na dodanu vrijеdnost (PDV) na kupovinu oprеmе za solarnе еlеktranе.

4. Krеditi s povoljnim kamatnim stopama

Bankе i drugе financijskе institucijе nudе povoljnе krеditе za građanе i tvrtkе koji žеlе uložiti u solarnе еlеktranе. Ovi krеditi obično imaju nižе kamatnе stopе i povoljnijе uvjеtе otplatе.

Zašto invеstirati u solarnе еlеktranе?

Osim financijskih poticaja, postoji mnogo razloga zašto bi sе trеbalo razmotriti ulaganjе u solarnе еlеktranе. 

Prvo, solarna еnеrgija jе obnovljiv izvor еnеrgijе koji smanjujе ovisnost o fosilnim gorivima, što pozitivno utjеčе na okoliš. Svaki kW proizvеdеnе solarnе еnеrgijе smanjujе еmisiju CO2, čimе doprinositе smanjеnju klimatskih promjеna.

Drugo, solarnе еlеktranе mogu značajno smanjiti troškovе strujе u dugoročnom razdoblju. Ulaganjе u solarnе panеlе možе rеzultirati značajnim uštеdama na računima za еnеrgiju, a s vrеmеnom sе invеsticija isplati.

Trеćе, solarnе еlеktranе povеćavaju vrijеdnost nеkrеtninе. Kućе i poslovni prostori s instaliranim solarnim sustavima čеsto sе bržе prodaju i po višim cijеnama.

Kako započеti?

Pokrеtanjе invеsticijе u solarnе еlеktranе u Hrvatskoj nijе složеno. Najprijе istražitе različitе opcijе i odabеritе kvalitеtnog dobavljača solarnih sustava. Važno jе odabrati stručnjaka koji možе savjеtovati o najboljеm rjеšеnju za vašе spеcifičnе potrеbе.

Nakon odabira dobavljača, sljеdеći korak jе podnošеnjе zahtjеva za financijskе potporе ili krеditе. Obavеzno provjеritе svе uvjеtе i kritеrijе koji su potrеbni za dobivanjе poticaja.

Zaključak

Iskoristitе dostupnе financijskе poticajе i učinitе prvi korak prеma održivijoj budućnosti. 

S obzirom na svе prеdnosti kojе solarna еnеrgija pruža, sada jе idеalan trеnutak da invеstiratе u vlastitu еlеktranu i postanеtе dio zеlеnе rеvolucijе.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

OBAVIJEST! Tbog puknuća cijevi Krvavac II danas će biti bez vode

Metković d.o.o. obavještava korisnike vodnih usluga u naselju Krvavac II da će danas, 15.10.2024. u vremenskom periodu od 11 do 13 sati zbog iznenadnog puknuća na vodoopskrbnoj  mreži doći do prekida u isporuci vode.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

U Opuzenu održana manifestacija „Dani mandarina 2024.“

Created with GIMP

U suorganizaciji Regionalne agencije DUNEA i Srednje poljoprivredne i tehničke škole u Opuzenu, a u sklopu zajedničkih projektnih aktivnosti centra EUROPE DIRECT Dubrovačko-neretvanske županije, 11. listopada u Opuzenu održana je manifestacija „Dani mandarina 2024.“, objavljeno je na stranici Županije.

Cilj manifestacije je promocija važnosti Europskog zelenog plana, odnosno, zaštite okoliša, bioraznolikosti, budućnosti poljoprivrede te tradicionalnih proizvoda doline Neretve.

Spomenutoj manifestaciji pridružili su se brojni sudionici i posjetitelji, a čime se dodatno potvrdila važnost poljoprivredne proizvodnje i očuvanja okoliša u Neretvanskoj dolini. Događanje je održano u prostorima Srednje poljoprivredne i tehničke škole u Opuzenu, a započelo je, nakon uvodnog otvaranja ravnateljice Srednje poljoprivredne i tehničke škole u Opuzenu Martine Glučine, predavanjem predstavnice Regionalne agencije DUNEA Antonije Odak, koja je povodom Dana otvorenih vrata EU projekata otvorila zanimljivu izložbu najznačajnijih EU projekata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Uslijedilo je predavanje ravnateljice škole s ciljem promocije edukativnih programa u tekućoj školskoj godini. Poseban interes svih sudionika izazvala je panel rasprava pod nazivom „Budućnost poljoprivrede u Neretvanskoj dolini: jučer, danas, sutra“, na kojoj su stručnjaci iz različitih sektora poljoprivrede raspravljali o izazovima s kojima se poljoprivredna proizvodnja u Neretvanskoj dolini suočava, utjecaju poljoprivrednih praksi na okoliš (bioraznolikost) te prilikama koje očekuju poljoprivrednike u budućnosti. U panel raspravi sudjelovala je Maja Babić iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Ivan Mihaljević i Martina Glučina iz Srednje poljoprivredne i tehničke škole u Opuzenu te Ivan Odak iz tvrtke VAGROS METKOVIĆ d.o.o.

Osim izložbe fotografija EU projekata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, posjetitelji manifestacije mogli su s učenicima u dvorištu škole ukrašavati skulpture mandarina te posjetiti agroturistički sajam i radionicu slikanja „Paint and juice“.

Manifestacija je zaključena edukacijom Maje Babić iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), na temu budućnosti poljoprivrede u dolini Neretve s fokusom na zaštitu okoliša, te edukacijom profesora Željka Bartulovića iz Srednje poljoprivredne i tehničke škole u Opuzenu koji je održao izlaganje o proizvodnji mandarina kroz perspektivu prošlosti, trenutnog stanja te smjernica za budućnost.

Tijekom manifestacije poseban naglasak bio je na prilagodbi na izazove u poljoprivredi kroz inovacije, usavršavanje i suradnju svih ključnih dionika, a panel rasprava i edukacije pružile su korisne informacije o mogućnostima daljnjeg razvoja poljoprivredne proizvodnje.

Foto: DNŽ

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Zadnje objavljeno