Djelatnici tvrtke Đuro Đaković već neko vrijeme u luci Ploče podižu čeličnu grdosiju za odlaganje i izuzimanje rasutih tereta, prvenstveno ugljena i željezne rude.
.jpg)
Riječ je o tzv. stackeru and reclaimeru na novome terminalu rasutih tereta respektabilnih radnih sposobnosti. Kapacitet odlaganja mu je 4 800 tona na sat, a kapacitet izuzimanja 2 400 t/h, dugačak je nešto više od 126 metara, širok gotovo 19 metara, a visok preko 33 metara, s masom od 1466 tona. Proizveo ga je poznati svjetski proizvođač iz Kine DHHI, a u njemu je instalirana Siemensova oprema.
S pokretnom trakom, koja se također postavlja, i novom, nedavno postavljenom dizalicom, potpuno će se promijeniti način manipuliranja rasutim teretima na lučkome području, koji je do sada nemali broj puta, zbog nesnosnog prašenja, izazivao revolt i prosvjede Pločana. Poboljšana prekrcajna tehnologija rezultirati će, očekuju u luci, porastom prometa u segmentu rasutih tereta, a time i konkurentnosti luke, kao i ekološkim standardima rukovanja teretom, što bi u konačnici trebalo omogućiti i bolje pozicioniranje na tržištu.
.jpg)
Istovar broda obavljat će se nedavo instaliranim Ship unlouderom (brodoiskrcivačem), koji je dio oko 40 milijuna eura vrijedne, prekrcajne i druge, opreme koju Luka Ploče d.d. postavlja na novome terminalu.
Kapacitet brodoiskrcivača je dvije tisuće tona na sat i značajno je veći od svega s čime je luka do sada raspolagala. S masom od 1 422 tona, visok je gotovo 60 metara u radnom položaju, a 83 metara u parkirnom položaju, dok mu je dohvat 38 metara, a nosivost 52 tona. Ove karakteristike omogućuju mu opsluživanje Capesize brodova nosivosti 180 tisuća tona i gazom od 18 metara.
Ugljen će se istovarati u dozere na samom brodoiskrcivaču, nakon čega će se prenositi na sustav pokretnih traka direktno do odredišta. Iznad dozera biti će instaliran sustav rasprskivanja tereta pomoću vodene maglice, kao i na svakom prekrcajnom mjestu do skladišta. Pokretne trake dugačke su 1 600 metara i široke dva metra, a kapacitet im je 4 800 t/h.
Nakon što se teret pokretnim trakama transportira do mjesta gdje se vrši odlaganje, odnosno slaganje robe na plato skladišnog prostora, brodoiskrcivač, po potrebi, služi i za izuzimanje robe sa skladišnoga prostora, koja se tada, također preko sustava pokretnih traka, transportira do stanice za ukrcaj vagona, čija je izgradnja u tijeku. Postoji i mogućnost utovara vagona utovarivačima koji preko utovarne rampe pune mobilne dozere, te se pokretnim trakama transportira prema stanici za utovar vagona.
.jpg)
Terminal za rasute terete, s tehnološkog i financijskog aspekta, najznačajniji je podprojekt u sklopu realizacije Projekta integracije trgovine i transporta u Luci Ploče, za koji je, samo za izgradnju, ugovoren iznos od preko 400 milijuna kuna. Cilj njegove izgradnje je povećanje kapaciterta za rasute terete na više od šest milijuna tona godišnje u konačnoj fazi, te poboljšanje prekrcajne tehnologije. Planirane su dvije faze izgradnje, a prva faza odnosi se na reduciranu prekrcajnu opremu kapaciteta 3,6 milijuna tona godišnje.
Terminal za rasute terete se realizira po principu javno – privatnog partnerstva između Lučke uprave Ploče i koncesionara Luke Ploče d.d.. Obveza Lučke uprave bila je izgradnja infrastrukture, a terminal će postati operativan nakon ugradnje prekrcajne opreme što se očekuje do kraja ove godine.
Foto: rogotin.hr
U Gradskoj knjižnici u Metkoviću sinoć je održana autorska večer književnice Duške Mušić koja je metkovskoj publici predstavila svoje dvije zbirke kratkih priča Valunzi i Mamac za lignju. Riječ je o erotskim pričama duhovitog sadržaja i duboke psihološke drame.
– Duška Mušić rođena je 1955. godine u Metkoviću, umirovljenica je i živi u Pločama. Svojim hrabrim ispisom erotskih priča, inspiriranih čestim događanjima na društvenim mrežama, zabilježila je dio nove stvarnosti koja uistinu postoji, ali se o tome šuti. Napisane priče pisane su razmišljanjem zrele žene, one jesu erotika, ali nisu pornografija. Njezine priče podloga su za socijalno ispitivanje današnje stvarnosti pojavom društvenih mreža i mogućnosti upoznavanja i spajanja ljudi. Priče su pisane osobitim stilom, ponekad i izvan pravopisnih normi, kako se inače i piše na društvenim mrežama, ali su stvarne i životne. – komentar je urednika knjige „Valunzi“ Zdravka Odorčića.
