-

Nikola Grmoja: Što radi tajnovita Agencija za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije?

Saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja na svojoj je Facebook stranici postavio pitanje vezano uz Vladinu najavu racionalizacije agencija te je naveo primjer koji dokazuje kako još postoje bespotrebne agencije na lokalnim razinama.

Post Nikole Grmoje prenosimo u cijelosti:

Tajnovita agencija u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

Misteriozna Agencija za gospodarenje otpadom Dubrovačko neretvanske županije postoji čak 11 godina, ima tri zaposlenika, ured u Gradskoj upravi u Dubrovniku i u Slanom, ali gotovo nitko za nju ne zna. Ni javnost ni novinari. Naime, ta agencija nema ni konkretan posao ni zadatke kojima bi se bavila.

Župan Dobroslavić strpljivo pojašnjava kako je posao ove agencije osnivanje županijskog Centra za gospodarenje otpadom, koji još uvijek eto nije zaživio, pa se pitam što radi ta agencija osnovana 2007.? Šef agencije Josip Bačić objašnjava pak kako je tek u tijeku prikupljanje projektne dokumentacije za taj centar, koji bi trebao riješiti zbrinjavanje otpada u županiji. Župan zaključuje kako ni nakon više od desetljeća postojanja agencije nije čudno što svoju misiju nije ispunila, jer je imala, kaže on, drugih zadataka i skroman broj od tri zaposlenika. A oni su, treba li uopće napomenuti, svi nedostupni na svom radnom mjestu.

Racionalizacija koja se najavljuje očito će ostati samo na najavama. Baš kao i do sada.”

Projekte gradnje Centara za gospodarenje otpadom na lokalnim razinama uglavnom vode gradski ili županijski upravni odjeli, a ne agencije, pa je zbog toga čudno osnivanje trgovačkog društva koje se bavi samo jednim županijskim projektom. Dubrovačko-neretvanska županija ima svoj Upravni odjel za zaštitu okoliša i prirode, u kojem je radio i bivši direktor agencije Ivo Margeta. U opisu posla upravnog odjela je i gospodarenje otpadom, što je u opisu poslova i navedene agencije.

Agencija za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije d.o.o navodi kako zapošljava tri djelatnika te kako se bavi poslovima sanacije odlagališta, zbrinjavanja otpada i pripremnih radova županijskog centra za gospodarenje otpadom.

Podatke o agenciji provjerili smo i na sudskom registru. U registru je navedeno kako je agencija osnovana 08.02.2007. godine. Trenutni direktor je Josip Bačić, za kojeg u registru piše kako je još član uprave tvrtke BMD d.o.o za trgovinu, usluge i ugostiteljstvo.

Financijski izvještaji agencije su poprilično škrti, pa tako nije poznato od čega se sastoji nematerijalna imovina u vrijednosti 4.220.226,00 kuna. Prihodi tvrtke iznosili su 2017. godine 956.073,00 kuna, a rashodi su iznosili 912.373,00 kuna. Nema puno podataka ni o strukturi prihoda, ali je navedeno ranijih godina kako gotovo svi prihodi dolaze iz županijskog proračuna.

Struktura rashoda je zato znatno zanimljivija. Tako je za plaće u prošloj godini potrošeno 691,902,70 kuna, a na materijalne troškove  je potrošeno 166.748,80 kuna. Kao i kod niza drugih agencija, komora, inkubatora i slično svrha postojanja je očito samo u tome da se isplaćuju plaće zaposlenicima, s obzirom na strukturu rashoda.

Gospodarenjem otpada u najjužnijoj hrvatskoj županiji bavila se i Državna revizija 2014. godine. Revizija je tada zaključila kako sustav gospodarenja otpadom nije učinkovit, a spomenula je i Agenciju za gospodarenje otpadom.

Revizija je prije četiri godine o agenciji u svom izvješću napisala: “Dubrovačko-neretvanska županija je u veljači 2007. osnovala trgovačko društvo za gospodarenje otpadom, koje će voditi poslove na izgradnji centra za gospodarenje otpadom i upravljati sustavom gospodarenja otpadom, te organizirati i koordinirati dovoz otpada od pretovarnih stanica do centra za gospodarenje otpadom. Trgovačko društvo posluje pod nazivom Agencija za gospodarenje otpadom d.o.o. sa sjedištem u Dubrovniku. Društvo je u cijelosti u vlasništvu Dubrovačko-neretvanske županije, a koncem 2013. ima jednog zaposlenika. Poslovanje Društva je financirano sredstvima županijskog proračuna. Ostvareni ukupni prihodi za 2012. iznose 330.325,00 kn, a ukupni rashodi 326.731,00 kn te dobit prije oporezivanja 3.594,00 kn.”

Zanimljivo je kako je u samo pet godina porastao broj zaposlenika agencija s jednog zaposlenika na tri zaposlenika, a prihodi i rashodi su se povećali za oko 600 tisuća kuna. Većina tog iznosa, kako smo već ranije napisali, ide na plaće zaposlenika.

PRIMJER SURADNJE Vinkovčani donirali tri čamca Kajak-kanu klubu Sv. Vid

Vinkovački lađari su za svoj osmi nastup na neretvanskom Maratonu lađa već petu godinu odabrali Vid kao baznu stanicu.

Dugogodišnje  prijateljstvo ovih su dana potvrdili još jednim zajedničkim projektom. Naime poznanstvom profesora Stjepana Sertića i Marka Marušića dugogodišnjeg predsjednika Udruge lađara Neretve i Domagojevih gusara stvorila se ideja o razmjeni iskustava i osposobljavanju mladih vještinama koje u pojedinom kraju nema. Tako su Vinkovčani izgradili tri lađe prilagođene njihovom Bosutu (sličnog oblika ali s ravnim dnom). Već dvije godine održavaju se i lađarske utrke u Vinkovcima a u pripremi je rad sa školskom djecom iz dvadesetak škola  lađarenje kao dodatna športska aktivnost đaka.

U isto vrijeme Vinkovčani su pripomogli u nabavi kajak i kanu čamaca. Da bi se stvorili osnovni preduvjeti za ozbiljan početak rada Kajak-kanu kluba Sv. Vid, ovaj put dopremljena su još tri plovila. Plovila su besplatno ustupljena HSŠKD NARONA kojem ostaje obveza podmiriti putne troškove dostave plovila.

Tekst i foto: Domagojevi gusari – Vid

OBAVIJEST U ponedjeljak bez struje Otrić Seoci, Mracir i Kobiljača

Obavještavaju se potrošači električne energije da će zbog radova na otklonu kvara uzrokovanog padom jablana na DV 10 kV Lukavac – Kobiljača biti obustava električne energije u ponedjeljak, 20. kolovoza u vremenu od 9 do 15 sati.

Bez električne energije bit će potrošači u naseljima Otrić Seoci, Mracir i Kobiljača.

U slučaju prijevremenog završetka radova napon će biti pušten ranije.

RUKOMET Okupljanje igrača RK Metković Mehanika prije početka priprema

Prvoligaš RK Metković Mehanika, donedavno Metković 1963, počinje pripreme za novu sezonu. Jučer je u Gradskoj dvorani trener Filip Romić u društvu predsjednika Stanka Vidovića izvršio prozivku igrača koje je upoznao s planom priprema za novu sezonu.

Uz Romića u stručnom stožeru su pomoćni trener Branimir Vučković i trener vratara Joško Jukić.

Na prozivku su se odazvali sljedeći igrači: Darijan Bošković (V), Marko Romić, Smiljan Kolovrat, Antonio Cvitanović, Josip Bezer, Ivan Obšivač, Nikola Bartolović, Vladimir Koncul, Mijo Cvitković, Marko Jakić, Bruno Talajić, Luka Mateljak, Ivan Žilić, Karlo Tadić, Lovre Previšić, Luka Čupić, Karlo Mateljak, Marino Jerković, Toni Zvonić, Toni Jakić, Marko Buntić i novopridošli Jure Kozina.

Klub su u prijelaznom razdoblju napustili Damir Mataga, Dario Raguž i Filip Volarević.

U sklopu priprema Metković Mehanika će odigrati nekoliko pripremnih utakmica:

  • 25. kolovoza u Čapljini s Rukomentom akademijom Čapljina
  • 1. rujna u Kaštelima s Ribolom
  • 5. rujna u Metkoviću sa Zrinjskim iz Mostara

Postoji dogovor da se u Metkoviću odigra utakmica s Izviđačem iz Ljubuškoga kojega od ove sezone trenira Mario Bjeliš, termin još nije utvrđen.

Sezona počinje 30. rujna kada u Metković dolazi novi prvoligaš Mornar iz Crikvenice.

ŽC 112 Na području Kuti HGSS spašavao planinara, u Vidu grom prouzročio požar

Jučer, 17. kolovoza u 15:03 ŽC 112 Dubrovnik zaprimio je poziv planinara koji je tražio pomoć zbog osjećaja iscrpljenosti a nalazio se na  području jezera Kuti (Mislina).

Na intervenciju se uputilo 5 pripadnika HGSS s područja Metkovića koji su pronašli pozivatelja i preveli ga brodicom i vozilom do Metkovića, stoji u priopćenju ŽC 112.

Vid: Požar uzrokovan udarom groma

Istoga dana u 16:46 ŽC 112 je dobio smo žuran poziv zbog požara na otvorenom prostoru na području Vida koji je nastao kao posljedica udara groma. Na intervenciju je upućena JVP Metković koja je požar manjih razmjera ugasila oko 19:30.

Nakon propješačenih 1630 km hodočasnici ‘Marijanskog zavjeta’ stigli su do Metkovića

Hodočasnici na ruti Marijanskog zavjeta za Domovinu danas su oko 16 sati stigli u Metković nakon što su propješačili dionicu od Međugorja dugu 21 km, ukupno oko 1630 km.

Na GP Gabela Polje dočekao ih je Ante Marević. Hodočasnici, koji se tijekom hodočašća izmjenjuju po dionicama, kod spomenika braniteljima na Velikoj rivi su se pomolili za sve preminule branitelje.

Kao i prošle godine, ugošćeni su u Župi sv. Nikole, a sutra ujutro nakon sv. mise će krenuti prema Neumu.

Hodočašće, dugo 1700 km, je započelo na blagdan Bezgrješnog Srca Marijina, 9. lipnja 2018. iz Osijeka, a  završava u Dubrovniku 22. kolovoza 2018.  Trajat će 75 dana, odnosno 11 tjednih ruta. Ostale su još tri dionice do Dubrovnika.

Prvo hodočašće Marijanski zavjet za Domovinu bilo je 2015. godine

Bratovština Marijanski zavjet za Domovinu, koju su osnovali mladi i branitelji, pokrenula je 2015.g. zavjetno hodočašće Marijanski zavjet za Domovinu koje prolazi svim većim marijanskim svetištima, od istoka do juga Hrvatske.

Projekt je inspiriran Putem sv. Jakova (Camino de Santinago) tradicionalnim hodočašćem Sv. Jakovu u svetište Santiago de Compostella, na sjeverozapadu Španjolske.

Već nekoliko godina iz raznih smjerova, inspirirana sličnim događanjima iz Europe, navirala je ideja o pokretanju hodočasničkih putova diljem naše Hrvatske. Sva sabrana iskustva saželi smo u jednu ideju, koju vam ovdje predstavljamo. K realizaciji projekta dodatno nas požuruju zbivanja oko hrvatskih branitelja, vrijednosti proizašlih iz Domovinskog rata. Ona su nas ohrabrila da ovaj hodočasnički put nazovemo zavjetnim, za Domovinu, stoji na stranici Marijanski zavjet.

Nakon niza prijateljskih utakmica poznat je sastav Neretve za novu sezonu

NK Neretva je jučer na igralištu Iza Vage odigrala s dubrovačkim GOŠK-om pretposljednju pripremnu utakmicu prije početka nove sezone koja je završila bez zgoditaka.

Neretva je bila bolja tijekom cijele utakmice, nametala je svoju igru i tražila gol i zbog toga trener Goran Galov može biti zadovoljan. Međutim, Plavo-bijeli su imali nekoliko vrlo izglednih prilika za zgoditak, ali i probleme s realizacijom. Izgleda da nišanske sprave igrača zaduženih za postizanje golova još nisu uštimane. Trener Galov ima još tjedan dana za brušenje ovoga detalja, a novu priliku će imati već u nedjelju u 17:30 kada se će Neretva na svom terenu igrati posljednju pripremu utakmicu protiv Neuma.

Na drugoj strani, gostujući su imali tek jednu priliku kada se iz slobodnog udarca zatresla greda Neretvina gola.

U ovom pripremnom razdoblju trener Galov je uspio odrediti konačni popis igrača na koje računa u novoj trećeligaškoj sezoni. To su: Emir Mulać (V), Toni Babić, Vencel Kožul, Duje Batinović, Domagoj Kuran, Zvonimir Medić, Mirko Marić, Eduard Raguž, Damir Ćavar, Ante Batinović (K), Adel Ajkunić, Frane Jerković, Dragan Brečić, Nedo Kaleb, Dragan Brečić, Mate Crnčević, Ante Sršen, Ivan Bondža, Šime Erjauc, Nikola Čupić, Marko Crnov, Dražen Glibo i Antonio Katić (V).

PRUD Dvije prometne nesreće u nekoliko sati na istom mjestu

Jučer u večernjim satima u središtu Pruda dogodile su se dvije prometne nesreće.

Prva nesreća dogodila se nešto prije 19,00 sati, kada je 25-godišnjak upravljajući osobnim vozilom dubrovačkih registracijskih oznaka iz smjera GP Prud u smjeru Vida, uslijed brzine neprilagođene uvjetima mokrog i skliskog kolnika, izgubio nadzor nad vozilom koje je udarilo u betonski zaštitni zid te se odbilo i u zanošenju oštetilo tri osobna vozila propisno parkirana na parkiralištu uz zapni rub kolnika.

Druga prometna nesreća se dogodila u 21,30 sati, kada je 21-godišnjak upravljajući osobnim vozilom dubrovačkih registracijskih oznaka, iz smjera Vida u smjeru GP Prud, započeo skretati na parking prostor sa lijeve strane pritom oduzevši prednost prolaska osobnom vozilu poljskih nacionalnih oznaka, a koje je u tom trenutku propisno pretjecalo vozilo ispred sebe.

Protiv obojice vozača slijede odgovarajuće prekršajne prijave sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama.

Osim materijalne štete u ovim prometnim nesrećama nitko od sudionika nije zadobio ozljede.

 

KOMENTAR NA KRAJU SEZONE: Lubenica nikad bolja, cijena nikad gora

Ovo je bila jedna od najboljih godina. Lubenica je bila ispravna, puna, sočna i slatka, međutim, cijena je bila vrlo gorka, piše Agroklub.

Dolina Neretve oprašta se od još jedne sezone lubenica. Proizvođači će reći, jedne od gorih sezona u povijesti. Berba lubenica u dolini Neretve krenula je krajem lipnja i početkom srpnja, a tržište je već bilo puno uvozne lubenice iz Grčke i Albanije. Dok su poljoprivrednici iz navedenih zemalja čistili svoje nasade i u Hrvatsku slali lubenice treće i četvrte kategorije, domaći proizvođači spremali su se za početak berbe.

Početna cijena lubenice u dolini Neretve bila je od 1,50 kn do 1,70 kn po kilogramu i ta cijena zadržala se vrlo kratko. Otkupni centri spuštali su cijene na dnevnoj bazi pa je vrlo brzo lubenica došla na 1,00 kn po kilogramu da bi se onda srozalo na 60 do 80 lipa. Što se tiče kvalitete, ovo je bila jedna od najboljih godina. Lubenica je bila ispravna, puna, sočna i slatka, međutim, cijena je bila vrlo gorka.

Cijena pala na 60 do 80 lipa po kilogramu

U jednom trenutku otkupni centri nisu uopće otkupljivali lubenicu i proizvođači su bili očajni. Na teren su došli i predstavnici resornog ministarstva, održali su se sastanci s proizvođačima i otkupnim centrima. Na inicijativu resornog ministarstva otkupni centri odlučili su otkupljivati domaću neretvansku lubenicu, ali po vrlo maloj cijeni, od 60 do 80 lipa po kilogramu.

Sada, kada je lubenica skoro gotova i kad su ostale još vrlo male količine na neretvanskim poljima, cijena se popravlja, ali slaba je to utjeha za 90 posto proizvođača koji su cijeli urod lubenice prodali po 60, 70 ili 80 lipa. I dok se proizvođaču plaća tako niska cijena, istodobno u trgovinama diljem Hrvatske lubenica se prodaje po cijeni od oko 3,00 kn za kilogram, dok na štandovima uz more ta cijena ide i puno više pa čak i duplo, oko 6,00 kuna za kilogram.
Baviti se poljoprivredom danas je zaista Sizifov posao. Prije 20-ak godina u dolini Neretve sadila se samo obična lubenica i najniža cijena iznosila je oko 1,20 kn za kilogram. Proizvodnja lubenice bila je puno jeftinija nego danas. Primjerice, danas jedna sadnica lubenice koja je navrnuta košta od 4,50 do 5,00 kn, a koliko je poskupio ostali repromaterijal ne treba posebno naglašavati, to znaju svi koji se još bave poljoprivredom.

Stoga se nameće i jedno logično pitanja, dokle će poljoprivrednici imati snage, volje i financijskih sredstava da mogu pratiti današnje “potrese“ na poljoprivrednom tržištu? Dolina Neretve oduvijek je bila poznata po svojoj poljoprivredi, međutim, uskoro bi mogla biti poznata po zapuštenom zemljištu. Već sada ima mnoštvo manjih privatnih parcela koje su zapuštene i koje je prekrila drača i korov. Nažalost, mladi ljudi svjesni su što se događa i vide da današnja poljoprivreda nije “ruka koja hrani“, nego je “ruka koja uzima“ i zato mladi Neretvani napuštaju poljoprivredu, napuštaju svoj kraj i odlaze u veće gradove po Hrvatskoj, a mnogi i vani u Irsku i Njemačku.

Ostao gorak okus u ustima, vrijeme je za udruživanje

Na izmaku još jedne sezone slobodno možemo reći da su lubenice u dolini Neretve proizvođačima ostavile gorak okus u ustima i donijele im puno upitnika iznad glave. Puno rada i truda, veliki ulog, a na kraju se vodila teška muka da se isplati barem što je uloženo, mnogi nisu uspjeli ni to. Stoga, svima koji su uključeni u hrvatsku poljoprivredu, od vrha piramide do dna, treba biti jasno da je neretvanska poljoprivreda na aparatima. Proizvođači ne traže poticaje ni mjere, traže samo da se uvede red na tržište kako bi mogli prodati svoj proizvod i živjeti od svog rada.

Lubenice su iza nas, ali uskoro nam u Neretvi stiže mandarina, kupusnjače i ostale zimske kulture, hoćemo li gledati reprizu, samo što će umjesto lubenice u glavnoj ulozi biti mandarina ili kupus? Možda je ovo i alarm koji već zvoni i jasno poručuje poljoprivrednicima u dolini Neretve da je vrijeme za udruživanje, za planski i zajednički nastup na tržištu gdje će se ponuditi kompletan proizvod od polja do stola, ali sve iz prve ruke?! Vremena za razmišljanje sve je manje!

Evo kako će izgledati put prema jugu preko Pelješkog mosta

Kako bi se zaobišla granica, osim Pelješkog mosta gradit će se još 3 mosta, 2 vijadukta, 4 tunela, dva vidikovca i prijelazi za poljoprivredna vozila, piše Jutarnji list.

Za četiri godine, 2022. sve bi trebalo biti drukčije. Do Dubrovnika nećete trebati prolaziti kroz drugu državu niti strahovati od gužve na granici. Prema svim planovima, do tada bi trebao biti završen Pelješki most te nova brza cesta preko Pelješca kojima će se zaobići putovanje preko Bosne i Hercegovine, a krajnji jug Hrvatske bit će neprekinutom prometnicom povezan s ostatkom zemlje. U kilometraži, nakon silaska s autoceste kod Ploča do Dubrovnika između sadašnje trase i one buduće gotovo i nema razlike. Ova današnja, koja prolazi Jadranskom magistralom, čak je i nešto kraća. Sadašnja je trasa dugačka oko 95 kilometara, a buduća će biti dugačka oko 98 kilometara.

No, prema izračunu stručnjaka u Hrvatskim cestama, ako putujete preko mosta i nove pelješke ceste, do Dubrovnika ćete stići 37 minuta ranije. Uglavnom zahvaljujući izbjegavanju čekanja na graničnom prijelazu. Kao i danas, i za četiri godine nakon silaska s autoceste u Karamatićima vozit ćete se oko 5 kilometara do čvora Čeveljuša, gdje se “prebacujete” na Jadransku magistralu. Magistralom nastavljate oko 21 kilometar do iznad Komarne.

Pola kilometra dalje bit će izgrađeno veliko čvorište Duboka. Tu će putnici krenuti ili prema mostu Pelješac ili dalje po D8 prema Neumu. Da biste se ponovo vratili na Jadransku magistralu, u mjestu Doli bit će izgrađeno 32,5 kilometara novih prometnica, što uključuje i 2404 metara novog mosta Pelješac i novu brzu cestu preko Pelješca u dužini od 30 kilometara.

Vidikovac i odmorište

Oni koji krenu prema Pelješcu prije mosta će naići na odmorište Komarna s vidikovcem. Nakon prelaska mosta na pelješkoj strani dočekat će ih odmorište Blaca također s vidikovcem, ali za vozila koja se kreću u smjeru kopna. Potom putnici dolaze na novu brzu pelješku cestu. Prema projektu, njezina je prva dionica Duboka – Šparagovići. Riječ je o 12 kilometara dugoj, građevinski izuzetno zahtjevnoj dionici. Gotovo je četiri kilometra, odnosno jedna trećina trase, u tunelima ili na objektima. Hrvatske ceste dobile su ponude za izvođača radova dionice i čeka se odluka o odabiru.

Najteži dio

Na toj dionici nakon prva dva i pol kilometra dolazi tunel Kamenice dužine 499 metara. Potom slijedi vijadukt Doli dužine 156 metara pa most Dumanja Jaruga 1 dugačak 488 metara, zahtjevan za izgradnju zbog visokih stupova i velikih raspona te temeljenja po principu bunara. Nakon njega je 80 metara dugačak most Dumanja Jaruga 2. Na 11. kilometru ove dionice počinje najveći objekt – tunel Debeli Brijeg dužine 2467 m.

Iako je riječ o dvotračnoj cesti te je za odvijanje prometa potrebna jedna tunelska cijev, u ovom će se slučaju zbog dužine tunela morati prokopati i servisna tunelska cijev za potrebe evakuacije u slučaju izvanrednih situacija. Takoreći odmah po izlasku iz tunela dolazi čvor Zaradeže, gdje će biti Centar za kontrolu prometa s vatrogasnom postrojbom, odakle će se nadzirati cjelokupni promet na čitavoj prometnici i mostu Pelješac. U toj točki kreće dionica Šparagovići – Doli dužine 18,1 kilometar.

Prvih šest kilometara prolazi nenaseljenim i neobrađenim područjem, a dalje prolazi prostorom gdje se nalaze vinogradi, i daleko je zahtjevnija za izgradnju. Na devetom kilometru gradit će se vijadukt Prapratno dugačak 215 metara s pet raspona, od kojih je najveći dugačak 52 metra. Odmah je iza njega istoimeni čvor koji će povezivati novu i postojeću prometnicu D416 koja ide prema trajektnoj luci. U čvoru Prapratno započinje i obilaznica Stona dužine 8 kilometara, koja je najzahtjevniji dio ove dionice jer joj je 40 posto u objektima.

Na obilaznici je potrebno probiti dva tunela – Polakovica dužine 1265 i Supavo dužine 1320 metara, a između njih izgraditi most Ston dužine 485 metara, koji će premostiti stonski kanal. S obzirom na dužinu tunela, morat će se kopati i servisne tunelske cijevi. Izgradnja ovih triju objekata koji se nadovezuju jedan na drugi bit će izuzetno složena. Izvođač radova tunele će morati probijati samo s jedne strane jer izlaze na stonski kanal, odnosno na budući most.

Most uz solanu

Pretpostavka je da će se prvo prokopati tuneli kako bi se nosači mosta “gurali” iz tunela. Sam most nalazit će se na oko 800 metara od solane Ston i njime će se s poluotoka sići na kopno. Zbog tamošnjeg trusnog područja, most će biti gredne, lagane konstrukcije, visine oko 40 metara sa šest raspona, od kojih će najveći biti 120 metara. Natječaj za izvođača radova ove dionice je u pripremi. Osim velikog broja objekata, na Pelješcu će se morati sagraditi i snažna trafostanica za napajanje tunela, signalizacije, ali i samog mosta Pelješac.

Nakon silaska s Pelješca, prolazit će se kroz tunel Supavo i dalje prema čvoru Doli kako bi se vratilo na Jadransku magistralu. Od te točke do Dubrovnika preostaje još oko 44 kilometra.

Piše: Krešimir Žabec/Jutarnji list

Zadnje objavljeno