-

VETERINARSKI SAVJETI Imati ili ne imati kućnog ljubimca često je pitanje

Ova parafraza slavnog šekspirijanskog pitanja je puno realnija i češća u stvarnom životu (i mojoj praksi!) nego što bi ste ikad pomislili! Svakodnevno me pitaju znani i neznani – nabaviti ili ne nabaviti kućnog ljubimca!?

Tema ove kolumne se nekako sama nameće u ove siječanjske dane. Vrijeme blagdana, osobito Božića, ponuka mnoge od vas da kupite ili na neki drugi način nabavite kućnog ljubimca. U slavljeničkoj atmosferi nastoje se održati mnoga, najčešće roditeljska, obećanja. Nabave kućnog ljubimca, svi se u obitelji raduju, ionako je blagdansko raspoloženje, a onda negdje krajem siječnja nastupa otriježnjenje. Djeca su otišla u školu ili na fakultet, roditelji ostanu sami s ljubimcima. Uskoro shvate da u njihovom prenapregnutom dnevnom rasporedu ima malo vremena za naše male prijatelje. Primjećuju vlasnici da i ljubimci pate jer su po cijeli dan sami, da se osjećaju napušteni, da su depresivni i tužni…

Poneki od vlasnika se pojave kod veterinara sa pitanjem: Možemo li pokloniti nekome ljubimca?, a kada to ne uspiju pitaju: Možemo li ga eutanazirati?!

Zakonom je propisano da se zdrava životinja ne može eutanazirati, tj. ako je vlasnici više ne žele, moraju istu predati u ovlašteno prihvatilište za životinje. Veterinari obično savjetuju poklanjanje životinje dobrim ljudima, odnsono udomiteljima.

Često se vlasnici životinja pokušaju skriti iza mišljenja veterinara onim slavnim i krajnje nekorektnim: Što bi ste vi, doktore, na mom mjestu?

Ali, mi nismo na mjestu vlasnika, ne možemo i ne smijemo odlučivati za njih. Možemo samo apelirati na ljubitelje životinja da dobro razmisle kada žele nabaviti kućnog ljubimca. Mogu li to ekonomski i logistički jer životinje zahtijevaju, osim hrane i skloništa, i našu pažnju i ljubav! Ukućani trebaju sjesti i iskreno se upitati i posavjetovati mogu li pored svojih obveza ukućani imati i još jednu, veliku i odgovornu obvezu – životinju.

Tek tada mogu krenuti u nabavku kućnog ljubimca. Naravno, postoje situacije, nažalost, u posljednje vrijeme sve češće, gdje obično stariji članovi kućanstva dolaze do veterinara i kažu da su mlađi odselili u Irsku ili Njemačku, pa ne mogu brinuti za životinje jer su prezauzeti ili prestari ili bolesni.

Ozbiljna studija Sveučilišta New York  i njujorških franjevaca pokazala je da stariji ljudi koji žive sami, a imaju kućnog ljubimca žive u prosjeku 12 godina dulje od onih koji nemaju kućne ljubimce!

Druga američka znanstvena studija je pokazala da su djeca koja su imala psa u prvim godinama života praktično bez alergija (danas je u prosjeku 25% djece s nekim oblikom alergije!).

Sapienti sat!, Pametnome dosta!, rekli bi stari Rimljani….

FOTO “Noć muzeja” u Arheološkom i Prirodoslovnom muzeju te u Jami Predolac

Jučer od popodnevnih sati pa do 22 sata u cijeloj Hrvatskoj se održavala manifestacija Noć muzeja 2018. s temom Muzeji i sport koju 13. put zaredom organizira Hrvatsko muzejsko društvo. U manifestaciju je uključeno preko 250 muzeja iz cijele Hrvatske i nekoliko muzeja iz susjedne BiH.

U našem gradu su vrata svim posjetiteljima otvorili Arheološki muzej Narona u Vidu, Prirodoslovni muzej u Metkoviću i Edukacijski centar Congeria (Jama u Predolcu). Sve tri ustanove su organizirale prigodni program koji se sastojao od radionica za djecu i razgledavanje muzejskih postava. U Edukacijskom centru su upriličili i pokaznu vježbu članova HGSS-a.

Za vas smo pripremili nekoliko fotogalerija koje smo snimili jučer predvečer u obilasku Prirodoslovnog i Arheološkog muzeja te Jame u Predolcu.

Edukacijski centr Congeria (Jama u Preolcu)

Arheološki muzej Narona u Vidu

Prirodoslovni muzej u Metkoviću

Božo Petrov i dalje je pod zaštitom, sigurnost mu ugrožena

Iako više nije predsjednik Sabora, čelnik MOST-a Božo Petrov još uvijek ima policijsku zaštitu koja je određena u skladu s procjenama Sigurnosno obavještajne agencije.

Božo Petrov više nije među štićenim osobama. Kao bivši šef Sabora imao je pravo na policijsku zaštitu pola godine. Rok je istekao, a sigurnosna procjena pokazala da je Petrov ugrožen.

Mislim da je produženo na šest mjeseci. Onda će se vjerojatno raditi daljnja procjena. Mene to osobno ne čudi budući da ne postoji interesna skupina kojoj nismo stali na žulj, rekao je Nikola Grmoja, politički tajnik MOST-a.

Svi podaci vezani uz provedbu mjera osiguranja i zaštite štićenih osoba, objekata i prostora – označeni su određenim stupnjem tajnosti, klasificirani su podaci i iz sigurnosnih razloga se ne mogu iznositi u javnosti, poručuju iz Ministarstva unutarnjih poslova.

VELIKI JUBILEJ 50 godina postojanja Veslačkog kluba “Neretvanski gusar”

Veslački klub “Neretvanski gusar” ove godine slavi 50 godina postojanja. Iako je osnovan 1968. godine, inicijativa o osnutku Kluba potekla je iz 1924. godine od špediterske tvrtke “Šarić-Mrčić-Guina” koja je iz Italije naručila nekoliko čamaca, no zbog određenih problema narudžba je otkazana i Klub nije osnovan.

Šezdestih godina prošlog stoljeća nekolicina srednjoškolaca i mornara sa boravkom u Splitu, koji su veslali u splitskim klubovima, ponovno oživljavaju staru ideju. Od kapetana korovete JNA kupuju rashodovana četiri čamca od kojih je potpunu opremu imao samo četverac sa kormilarom talijanskog proizvođača Carlezzi. Slavna četvorka bili su: Mate Marević, Zdravko Vučičević, Stipe Vučković i najuporniji među njima-Petar Jurjević.

13. listopada 1968. godine osnovan je Inicijativni odbor za osnivanje VK Neretvanski gusar, a predsjednik odbora bio je Petar Jurjević. Uvjek ćemo rado spominjati ova imena, ali imena drugih bitnih ljudi o kojima ćemo tijekom godine više pisati i na taj način pokazati im da ih nismo zaboravili i da njihova inicijativa još živi.

 

Tekst: VK Neretvanski gusar/Ivica Puljan

OPUZEN U prometnoj nesreći nastradao pješak

arhivska fotografija

Danas oko 15 sati u Opuzenu na cesti D9 dogodila se prometna nesreća u kojoj je prema neslužbenim informacijama nastradao pješak. Na mjesto događaja izašli su djelatnici Hitne medicinske pomoći, vatrogasci i djelatnici prometne policije.

U tijeku je očevid zbog kojega je na snazi posebna regulacija prometa te se vozači mole za oprez.

Više o ovom nesretnom događaju nakon što dobijemo službene informacije.

POTREBNO ZNATI Koliko dugo trebamo čuvati račune od režija?

Na početku nove kalendarske godine nerijetko posežemo za različitim oblicima pospremanja. Jedno od njih je i inventura potvrda o plaćenim računima. Evo što o tome trebamo znati prije nego se odlučimo baciti ih u smeće.

Dunja Mak, pravna savjetnica Potrošačkog foruma iz Osijeka, navodi da za svaku vrstu potraživanja postoji rok zastare.

Pa tako, primjerice, sukladno Zakonu o obaveznim odnosima, rok za zastaru računa za struju, toplanu, plin, vodu, telefon, radio i TV pristojbu iznosi godinu dana.

– Za pričuvu i grobnu naknadu je tri godine, kazne za parking i ugovori o osiguranju života imaju rok od pet, a komunalna naknada šest godina’, navela je Mak i dodala da treba čuvati račune duže od tog roka jer se ne jednom znalo dogoditi da ljudi čuvaju račun godinu dana, nakon čega bi ga bacili, a tvrtka bi pokrenula ovrhu unutar tog perioda.

– Stoga je naš savjet da građani čuvaju račune minimalno deset godina. Svima savjetujemo da ih čuvaju deset godina zato što rješenje o ovrsi, ako je donesena, zastarijeva najranije protekom deset godina‘, kazala je Mak za tportal.

DO KADA? U 2017. uvezen 71 kilogram voća i povrća po stanovniku

Hrvatski izvoz u 2017. je porastao za 12%. Uvoz je porastao još više zbog čega je trgovinska bilanca negativna i iznosi 903 milijuna eura u korist uvoza.

Nevjerojatno, najviše uvozimo svinjetinu i kruh

Prošle godine u Hrvatsku je uvezeno 71 kilogram voća i povrća po glavi stanovnika. U Hrvatskoj se proizvodi samo polovina voća i povrća od ukupne potrošnje. U dovoljnoj mjeri proizvodimo jabuke, jagode i višnje. Svega ostalog nedostaje.

Prvo mjesto na ljestvici uvoznih proizvoda ipak drže – svinje. Uvezli smo svinjetine u vrijednosti 161 milijun eura. Iznenađujući je i  podatak da je Hrvatska u prvih deset mjeseci 2017. uvezla 40 milijuna eura mesnih prerađevina više nego u 2016.

Jednako šokantno je i drugo mjesto na kojem se nalaze kruh i pekarski proizvodi – 107 milijuna eura. Na trećem mjestu je čokolada, a slijede sir i skuta pa mlijeko i vrhnje.

Ljudima u Hrvatskoj gospodarskoj komori ovakvi podaci su očekivani.

Moram reći da me nisu iznenadili jer to je jedan niz koji traje već nekoliko godina. Stočni fond se u hrvatskoj smanjuje, smanjuje se proizvodnja, a povećava se uvoz poglavito određenih kultura i određene vrste hrane, rekao Dražen Miloloža, iz sektora poljoprivrede HGK za RTL.

NOĆ MUZEJA U “JAMI” Za sve posjetitelje bit će izvedena pokazna vježba HGSS-a

Već smo najavili obilježavanje 13. po redu manifestacije Noć muzeja 2018 u Arheološkom i Prirodoslovnom muzeju koje će biti u petak, 26. siječnja 2018.

I Edukativni centar “Congeria” (Jama u Predolcu) sudjeluje u ovoj manifestaciji. Ovogdišnju temu Muzeji i sport prezentirat će u suradnji s Hrvatskom gorskom službom spašavanja ispostave u Metkoviću. Organizirat će radionicu pokaznog karaktera namijenjenu prvenstveno za mlađe uzraste do 18 godina starosti što ne isključuje ni odrasle koji se odluče za sudjelovanje.

Radionica će se održati petak 26 siječnja 2018 godine od 15 do 18 sati na lokaciji Edukativnog centra Congeria (Jama u Predlocu) u Dubrovačkoj ulici u Metkoviću.

Molimo se svi zainteresirane da  najave svoje sudjelovanje kako bi orgaizatori mogli što kvalitetnije pripremiti ovu praktičnu radionicu na zadovoljstvo svih aktivnih sudionika i publike.

Za sve informacije i prijavu za sudjelovanje možete nas kontaktirati na GSM 098 1744 999 (Markica Vuica, voditelj centra) ili na e-mail info©jama.hr.

Na dan održavanja manifestacije noći muzeja radno vrijeme Jame u Predolcu bit će od 14 do 22 sata.

NAJNOVIJA ISTRAŽIVANJA POKAZUJU U dolini Neretve žive najviši ljudi na svijetu

Prema najnovijih istraživanjima najviši ljudi na svijetu ne žive u Africi već u Dinaridima, u na području između gradova Imotski, Makarska, Široki Brijeg, Čapljina, Metković, te središnjoj/sjeverozapadnoj Crnoj Gori.

Prema rezultatima najnovijeg objavljenoga istraživanja Američkog odbora za znanost i zdravlje (ACSH), Dalmatinci i Hercegovci su najviši ljudi na svijetu, piše Večernji list BiH. Istraživanje je predvodio Pavel Grasgruber s češkoga sveučilišta Masaryk koje je dokazalo kako su Dalmatinci i Hercegovci viši od Nizozemaca jer je njihova prosječna visina 184 cm, dok je visina Nizozemaca 183,8 cm. Tako su Dalmatinci i Hercegovci nadvisili Nizozemce za 2 milimetra.

Čapljinci najviši

No, Grasgruber ide i dalje, tvrdeći kako najviši stanovnici na svijetu žive u malom hercegovačkom gradu Čapljini, gdje je prosječna visina muškaraca starosti od 17 do 20 godina 185,9 cm. Uspoređujući ih s Nizozemcima, veći su od njih više od dva centimetra. Na istom tragu – autori istraživanja zaključili su kako bi Hercegovci bili još i viši kada bi imali bolju ekonomsku situaciju.

U istraživačkom projektu o visini muškaraca sudjelovali su Pavel Grasgruber sa sveučilišta Masaryk iz Brna u Češkoj,  dr. Stevo Popović, dekan Fakulteta za sport i tjelesni odgoj Sveučilišta u Nikšiću i  naš Metkovac dr. sc. Stipan Prce, nastavnik tjelesne kulture u Gimnaziji Metković

Viši od Nizozemaca

Hercegovina, gdje je prosječna visina stanovnika 183,4 cm nije država. Prema našim najnovijim podacima, muškarci u Dalmaciji visoki su 183,7 cm, ali to je također samo regija. Obje ove regije imaju neka područja gdje su ljudi viši od Nizozemaca, ali moramo pretpostaviti da i neka područja u Nizozemskoj također imaju ljude više od njihova prosjeka. Bilo bi zanimljivo izmjeriti neke afričke populacije u Sudanu, koje su bile najviše na svijetu nakon Drugog svjetskog rata, ali najnoviji podaci o sudanskim izbjeglicama kažu da je njihova visina dramatično smanjena zbog rata i gladi, kaže Pavel Grasgruber.

Crnogorci su drugi s visinom od 183,4 cm, ali nakon korekcije koja uzima u obzir veličinu populacije u regijama, ta visina je nešto niža – 182,9 cm.  Smatramo da najviši ljudi žive u Dinaridima, u središnjoj/sjeverozapadnoj Crnoj Gori i na području između gradova Imotski, Makarska, Široki Brijeg i Čapljina i Metković, gdje smo izmjerili 185 cm i više , objasnili su istraživači.

Vođa tima znanstvenika najavio je ponovno istraživanje u 2040. godini, kada očekuje da će Dalmatinci i Hercegovci definitivno biti viši od Nizozemaca, prognozirajući kako bi prosječni muškarci s ovoga područja tada mogli biti visoki 1,9 metara. Općenito, ljudi su sve viši na što dosta utječe način prehrane.

 

MUKE PO MOSTU Strabag se žalio na odluku Hrvatskih cesta

Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) stigla je žalba Strabaga AG na odluku Hrvatskih cesta vezano uz izgradnju mosta kopno-Pelješac s pristupnim cestama.

– Žalbeni razlozi nisu javno dostupni i postat će to tek kada Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave odluči o žalbi, a podatke o čemu je riječ mogu imati samo žalitelji, naručitelji, ali i odabrani ponuditelji koji će se moći očitovati o žalbenim navodima, poručili su za N1 iz Strabaga, koji je, podsjetimo, nedavno ‘srušio’ i natječaj za rekonstrukciju Remetinečkog rotora u Zagrebu.

Podsjetimo, kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation izvodit će prvu fazu izgradnje mosta Pelješac s pristupnim cestama, objavile su prije desetak dana Hrvatske ceste: “Od tri pristigle ponude za sklapanje ugovora o javnoj nabavi odabrana je ona zajednice ponuditelja – China Road and Bridge Corporation, CCCC Highway Consultants, CCCC Second Highway Engineering i CCCC Second Harbour Engineering, s cijenom ponude u iznosu od 2,08 milijardi kuna (bez PDV-a) te rokom dovršetka radova od 36 mjeseci”.

Njihova ponuda je ocijenjena prema kriterijima kao ekonomski najpovoljnija ponuda, a rok mirovanja iznosi 15 dana, ističu iz Hrvatskih cesta, koji su odluku o odabiru objavili i na svojim službenim internet stranicama i u elektroničkom oglasniku javne nabave.

Inače, za gradnju prve faze Pelješkog mosta Hrvatske su ceste dobile tri ponude – kineskog konzorcija, potom talijanskog Astaldija i turske tvrtke IC Ictas te ponuda njemačkog Strabaga. Od mogućih osam ponuditelja koji su prošli prvu pretkvalifikacijsku fazu, tri su navedena ponuditelja predali svoje ponude za izgradnju prve faze Pelješkog mosta, čija je vrijednost zajedno sa pristupnim cestama procijenjena na 1,8 milijardi kuna.

Zadnje objavljeno