Ove srijede, 9. kolovoza, po vrelom asfaltu, uz temperaturu zraka do 41°C, zaljubljenici u biciklizam, Mostarci Toni Zorić, Ivica Radoš i Metkovac Josip Kiridžija, odvezli su biciklima rutu od Mostara do Vukovara u čast hrvatskih branitelja koji su poginuli braneći Grad Heroj. Ruta je duga 375 km i prošli su je za 16 sati od čega je aktivna vožnja 11:48 h.
Planirali smo doći za 15 sati, probili smo sat više, ali jednostavno danas nam je sreća okrenila leđa. Kvarovi na biciklu, pucanje guma, grčevi u nogama i nesnosne temperature od 41 stupanj jednostavno su odradile svoje. No, s obzirom na sve mi smo vrlo zadovoljni. Veliki respect za moje dečke Josipa Kiridžiju i Ivicu Radoša, kaže Toni Zorić.
Biciklistički trio posebno zahvaljuje Ivanu Cvitkoviću koji im je bio pratnja i podrška iz automobila, Mireli Cucak koja ih je pratila do Jablanice, te Ivan Caffe Twist Siric koji ih je nahranio i napio u Žepču.
Posebno zahvaljuju Robertu Rapanu, vukovarskom branitelju s Mitnice i zatočeniku na Ovčari i po logorima u Srbiji, Draženu Buci Kožulu, vukovarskom branitelju iz Cerna. Onisu bili njihovi domaćini u Vukovaru, te su im pokazali sva važna mjesta (memorije) u obrani Vukovara.
Mostarsko-metkovskoj ekipi čestitamo na uspješnoj mini biciklističkoj ekspediciji u čast vukovarskih branitelja.
Nakon što se jutros na vrijeme ustali, izvršili prepad na malu tržnicu i gradsku upravu, Mali neretvanski gusari prebiru doživljaje u svom logoru kojeg su podigli u Gradskom parku. Sve to budno prate stariji gusari Tomislava Ivanković, Viktor Bebić i Zoran Martinović…
Pobjednice IV. izdanja Maratona lađarica 2017. su ekipa “Gusarice” iz Metkovića. One su stazu od Opuzena do Metkovića dugu 10 km prešle za 1 sat i 4 minute i tako poboljšale prošlogodišnji rezultat za 20 minuta. Kako su i same rekle, zasluga za tako brzu utrku pripada i ekipi iznenađenja, bjelovarskim “Nereidama” koje su im od početka nametale žestok tempo. Bjelovarke su tako zasluženo osvojile drugo mjesto.
Treba napomenuti da su poklonice grčke božice mora i dubina, Nereide, prvi put veslale ženski maraton na Neretvi. To njihovu srebru daje poseban sjaj. Cure, svaka čast!
Treća je ekipa UL “Metkovke” koje su tako obranile prošlogodišnju broncu. Za njima, kao četvrte, slijede debitantice “Sisačke lađarice”. Na kraju su, kao pete, u cilj uveslale lađarice iz Udruge za očuvanje baštine iz Opuzena.
Na dodjeli svečanoj dodjeli priznanja i pehara sve prisutne je pozdravila dožupanica Žaklina Marević. Pobjednički pehar ekipi Gusarica dodijelio je u ime organizatora predsjednik Udruge lađara Dalibor Obradović. Nakon toga je uslijedila fešta koju je glabom začinila domaća grupa Flash Back Band.
Svim sudionicama ženskog maratona na Neretvi čestitamo bez obzira na rezultat jer su pokazale izdržljivost u nimalo laganim uvjetima za veslanje. Cure, još jednom, svaka čast!
U subotu nas čeka vrhunac, 20. maraton lađa. Sudjelovat će 30 muških ekipa. Očekujemo nemirnu Neretvu pod njihovim veslima, posebno na startu pod Lučkim mostom u Metkoviću koji će biti u 17.00. Očekuju se i visoki gosti iz svekolikog društvenog i političkog života u Hrvata.
U Opuzenu su u srijedu navečer, 9 kolovoza, održane brzinske utrke za startne pozicije na ovogodišnjem maratonu. Da bi sve bilo regularno, utrke su se vozile u istoj lađi i s istim veslima. Druga lađa je služila za zagrijavanje ekipa prije nastupa.
Najbrži su bili lađari Crnog puta, drugi su UL Gospa Karmelska, a treći UL Komin. Oni su ovim rezultatom izborili startnu poziciju iz prvog reda što ima daje početnu prednost u odnosu na ostale ekipe.
Službeni poredak ekipa nakon odveslanih brzinskih utrka u Opuzenu 9. 8. 2017.:
Čestitamo svim lađarskim ekipama, te se nadamo da će ovogodišnji 20. Maraton lađa proći u svečanom i sportskom ozračju.
Napominjemo da će se 20.Maraton lađa održati u subotu 12. kolovoza 2017. godine s početkom u 17,00 ispod Lučkog mosta u Metkoviću. Dolazak prvih lađa na cilj u Ploče očekuje se oko 19,15.
Sredinom rujna trebala bi početi berba mandarina, no prema pouzdanim procjenama, ovogodišnji urod bit će otprilike trećina prošlogodišnjeg. Na tržištu bi se, kako kažu proizvođači, trebalo naći samo oko 30.000 tona neretvanske mandarine, što je za dvije trećine manje nego lani kada je bilo oko 90.000 tona.
Ipak, iako izuzetno visoke temperature usporavaju sazrijevanje, već je gotovo sigurno da će biti dovoljno ranih sorti mandarina. To bi trebalo značiti i višu prodajnu cijenu od prosječne.
Otkupna cijena
Kvaliteta mandarine trebala bi biti odlična pa bi, bez obzira na lošiji urod, ovo trebala biti solidna godina za proizvođače neretvanske mandarine. Cijene će biti znatno više i na razini onih pretprošle godine. Neće biti problema s beračima mandarina, ni tolikih troškova, kaže Niko Kapović, nekadašnji direktor najvećeg otkupljivača neretvanske mandarine i jedan od ozbiljnijih proizvođača mandarina nakon odlaska u mirovinu.
Kapovića u dolini Neretve smatraju i jednim od najboljih poznavatelja tržišta za neretvansku mandarinu.
Prije dvije godine otkupna cijena ranijih mandarina bila je oko pet kuna po kilogramu, a prosječna cijena kretala se na razini otprilike 2,6 kuna. Usporedbe radi, prošle je godine otkupna cijena mandarine bila 1,18 kuna. Prema prvim procjenama, ove će godine od 15. listopada do 15. prosinca biti samo 15 posto količina mandarine u odnosu na isto vrijeme lani.
Prošle je godine u jednom razdoblju cijena bila niža i od kune pa se nije pokrio trošak branja, a zbog obilnog uroda nije bilo dovoljno berača. Ove godine očito neće biti problema s pronalaženjem berača jer je urod manji, plodovi će biti krupniji, a cijena otkupa veća. Međutim, iskrsnuo je veći problem jer bi se, prema svemu sudeći, moglo izgubiti nekoliko tradicionalnih tržišta. Proizvođači mandarine su se odmah nakon donošenja Pravilnika, kojim su povećane pristojbe i pojačan fitosanitarni nadzor pri uvozu voća i povrća iz zemalja izvan EU, pribojavali odgovora susjednih zemalja, i to se očito i dogodilo tako da će i ovaj osjetno niži urod mandarina biti teže plasirati.
Rušenje cijena
Čim je naše Ministarstvo poljoprivrede donijelo Pravilnik, odmah sam rekao da to za nas nije dobro. Barem nije dobro za proizvođače iz doline Neretve. Za nas nije problem uvoz poljoprivrednih proizvoda iz trećih zemalja, odnosno iz nama susjednih zemalja Bosne i Hercegovine te Srbije, jer mi na ta tržišta izvozimo više nego što s njih uvozimo. Nama je problem nekontrolirani uvoz iz Grčke, Španjolske i Turske, bilo da je riječ o uvozu agruma, lubenice i dinje ili, pak, nekih drugih poljoprivrednih proizvoda. Najbolji kupci neretvanske mandarine su upravo Srbija, Slovenija te Bosna i Hercegovina, pojašnjava Niko Kapović.
Smatra da je ključ problema u plasmanu poljoprivrednih proizvoda gubitak ruskog tržišta zbog sankcija. To je rezultiralo rušenjem cijena poljoprivrednih proizvoda iz Europske unije. Problem vidi i u tome što, s obzirom na lošiji urod, ove godine otkupljivači mandarina nisu obrađivali skandinavsko ni tržište Srednje Europe, smatrajući vjerojatno da neće imati dovoljne količine mandarina.
Hrvatsko tržište trebalo bi zbog nešto viših cijena i rane berbe mandarina potrošiti, umjesto 15.000 kada su godine rodne, nešto manje od 10.000 tona mandarina, a u Srbiji je bila procjena da umjesto 10.000 tona bude plasirano šest-sedam tisuća, što sada postaje upitno. U BiH bi trebalo ići oko 7000 tona, a u Sloveniju oko 7000 tona. Ako se situacija dodatno zakomplicira u susjednim zemljama, koje su očito počele uvoditi recipročne mjere, prodajne kanale trebalo bi naći u zemljama Srednje Europe, što će biti dosta teško za rane sorte mandarina. Problem je što zbog lošijeg uroda ne bi mogli imati kontinuiranu opskrbu. Pitanje je hoće li trgovci iz tih zemalja prihvatiti više cijene i manje količine ili će uvoziti mandarine sa sigurnijih tržišta.
Ranih mandarina ima dovoljno, i to bi za proizvođače trebalo biti dobro jer će imati veću cijenu i manje troškove berbe. Ako bude čekala mjesec dana da bi se našla na policama trgovina ili na tržnicama u Srbiji, rana mandarina neće imati nikakvu cijenu, ali ni kvalitetu, procjenjuje otkupljivač voća i povrća koji nije želio izići imenom i prezimenom u javnost jer kaže da ove godine, kao i nekoliko posljednjih godina, proizvođači neretvanske mandarine još ne znaju što će biti s takozvanim subvencijama za doniranje mandarina. Nemaju, kaže, nikakvu informaciju iz Ministarstva poljoprivrede. No, znaju da ni ove godine neće izvoziti u Rusiju.
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom danas je objavila Natječaj za provedbu podmjere 5.2. “Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima” – provedba tipa operacije 5.2.1. “Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala”.
Prihvatljivi troškovi financiranja u okviru podmjere 5.2. odnose se na obnovu poljoprivrednog potencijalakao što je sanacija poljoprivrednog zemljišta, izgradnja, rekonstrukcija i opremanje gospodarskih objekata, popravak ili nabava poljoprivrednih strojeva, mehanizacije i opreme za poljoprivrednu proizvodnju, nabava osnovnog stada/matičnog jata domaćih životinja, krčenje uništenog nasada, kupnja i sadnja sadnica višegodišnjeg bilja te opći troškovi (do 10% ukupnih troškova). Zahtjev za potporu moći će se popunjavati i podnositi u AGRONET-u od 2. listopada do 1. prosinca 2017.
Potpore i do 100% troškova
Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore na ovom natječaju iznosi 150.000.000 kuna uz mogućnost povećanja u slučaju da je iznos sredstava prihvatljivih zahtjeva veći od navedenih raspoloživih sredstava javne potpore. Intenzitet potpore iznosi do 100% od ukupnih prihvatljivih troškova projekta. Važno je naglasiti da je moguća isplata potpore u obliku predujma u vrijednosti do 50% odobrenih sredstava javne potpore. Osnovni preduvjet provođenja ove mjere je da je za određeno područje županija proglasila elementarnu nepogodu.
Uništenje poljoprivrednog potencijala korisnika prouzročeno elementarnom nepogodom treba biti najmanje 30%. Poljoprivredni potencijal obuhvaća poljoprivredno zemljište, poljoprivredne gospodarske zgrade, poljoprivredne gospodarske strojeve, mehanizaciju i opremu, domaće životinje i višegodišnje nasade. Poljoprivrednim potencijalom, primjerice, smatra se poljoprivredni stroj, poljoprivredno zemljište koje je mehanički zagađeno, kao i stablo, dok se plodovi ne smatraju poljoprivrednim potencijalom.
Dakle, ako je elementarna nepogoda uništila najmanje 150 od 500 stabala maslina takav korisnik je prihvatljiv za financiranje iz ove operacije, no ukoliko je uništen samo plod, a stabla su sposobna za nastavak proizvodnje u idućem vegetativnom ciklusu – korisnik neće biti prihvatljiv za financiranje iz ove operacije. Nadalje, da bi zadovoljio uvjete natječaja poljoprivrednik treba prilikom podnošenja zahtjeva za potporu biti upisan u Upisnik poljoprivrednika. U obzir se uzimaju površine upisane ili u ARKOD ili u Upisnik poljoprivrednika. Korisnik treba pribaviti Procjenu štete u skladu s Metodologijom za procjenu šteta od elementarnih nepogoda.
Obveza bavljenja poljoprivredom 5 godina
“Naglašavamo da je natječaj namijenjen obnovi poljoprivrednog potencijala, dakle nije mu cilj nadoknada izgubljenog prihoda zbog smanjenja ili izostanka prinosa ove godine. Nakon završetka natječaja i obrade svih prijava, na proljeće 2018. godine predviđene su isplate po stvarnim troškovima obnove poljoprivrednog potencijala. Napominjemo da je nakon konačne isplate korisnik u obvezi narednih 5 godina baviti se poljoprivrednom proizvodnjom za koju je ostvario potporu“, navode iz Ministarstva.
Pravilnik, Natječaj i Uputu u kojoj su navedeni svi uvjeti prijave na natječaj i način na koji ih zadovoljiti možete pronaći ovdje.
Informativnost, crni humor začinjen cinizmom, jezična jasnoća. Kad kažemo da su tamo gdje ih uvijek trebaju jasno je da je riječ o HGSS-u.
‘Kupite cvijeće voljenoj ženi, ali ne zaboravite i na vlastitu’, baza je iz Alan Forda, stripa na kojem su odrasle generacije. ‘Jeste li se u ovim hladnim danima čuli sa svojom rodbinom treće životne dobi, naročito samcima, a da to nema veze s nasljedstvom?’, jedna je od poruka koju je HGSS preko društvenih mreža uputio prošle zime.
Društvene mreže HGSS-a i Alan Ford. Naoko nespojivo, ali dodirna točka postoji. Utjecaj pop kulture. Christian Nikolić (47) dio tandema s društvene mreže HGSS-a, odrastao je na radovima autora popularnog stripa, Magnusa i Bunkera, a onda se oni, priznaje i sam, podsvjesno odražavaju na njihove tvitove i postove na Facebooku.
Pripadam generaciji koja je odrasla na Alan Fordu, Monty Pythonu, Crnoj guji, punku i rokenrolu … Taj pop kulturni utjecaj očito je podsvjestan, a s druge strane to je kanaliziranje frustrirajućih situacija u kojima se mi iz HGSS-a znamo naći tijekom i nakon potraga. Netko to kanalizira odlaskom u kladionicu ili birtiju, a mi se ispušemo tako. Vjerujem da je tako i kod drugih interventnih službi – pojasnio je Nikolić.
Zajedno s Branimirom Vučkovićem, šefom Komisije za informiranje i analitiku, podigli su komunikaciju na viši nivo od kojeg bi mnoge Hrvatske institucije mogle nešto naučiti. No vjeruju da se uvijek može i bolje. Kao primjere izvrsnog komuniciranja putem mreža istaknuo njemačkih službi posebno za napada u Berlinu i Münchenu.
Dva njemačka primjera pokazala su kako se to treba raditi. Volio bih da naše službe počnu više komunicirati preko mreža jer je to izvanredan način za doći do krajnjih korisnika. Službe trebaju shvatiti da je to danas nužnost. Twitter MUP RH zna biti koristan, ali mislim da ga treba podignuti na višu razinu. Isto bi trebalo napraviti i DUZS. Službe moraju shvatiti da preko mreža neke stvari mogu prevenirati, iskoordinirati…- smatra Nikolić.
Pa i da treba raditi kad je vruće, nadovezujem se, na jedan od njihovih posljednjih tvitova (Bez obzira na vremenske uvjete, kao i sve ostale službe Republike Hrvatske; policija, vatrogasci, hitna medicinska pomoć, oružane snage RH, nastavljamo primati stranke 24 sata na dan, 7 dana u tjednu, 365 dana u godini. U slučaju potrebe izvolite nazvati 112 kako bi vas preusmjerili interventnoj službi po Vašem izboru. Koliko god da Vam se činilo zgodnim, radije izbjegnite da Vas mi ili bilo koja druga interventna služba vozi kući) u kojem su se indirektno očešali o DORH koji je kazao da stranke neće primati zbog velikih vrućina.
‘Svatko se češe gdje ga svrbi. Često pročitam da se mi sprdamo, izrugujemo i slično. Znam da se takva opremu mora staviti u naslov jer onda ljudi to pročitaju, ali moram reći da mi to ne radimo. Mi samo kroz razne aktualne događaje i situacije koristimo priliku da dođemo do onih kojima se obraćamo’, naveo je Nikolić.
Za razliku od Jadrana Kapovića koji je u HGSS-u posljednjih šest godina on je u njemu aktivan petnaestak godina.
Jadran je mlađi od mene (Kapović ima 36 godina op.a), a ja sam počeo tako da sam provodio puno vremena u prirodi, planinario, vozio kajak i brdski biciklizam, pa sam se bavio orijentacijskim trčanjem i onda shvatio da postoje ljudi koji se drže zajedno, koji su svoje znanje spremni staviti u službu pomaganja drugima i tako sam ušao u HGSS – prisjetio se Nikolić.
Obojica dolaze iz doline Neretve. On je iz Kule Norinske, a Kapović iz Opuzena. Znali su se iz nekih drugih priča prije nego su počeli raditi HGSS-ove društvene mreže.
Jadran je jedini od svih u HGSS-u pokazao interes da bi mreže radio na jedan ozbiljan, drugačiji način. Odlučili smo napraviti iskorak i pokazati da možemo to raditi bez neke vanjske agencije. HGSS je imao i stranice na kojima je bilo puno korisnih informacija, ali je posjećenost bila slaba. Druga stvar je bila da ljudi imaju malo informacija o nama. Ispadalo je da smo mi neka mitska bića, a željeli smo i pokazati na što se troši novac koji dobijemo iz državnog proračuna i od lokalne samouprave. Da ne bi ispalo da se troši na pečeno – smije se Nikolić dok prepričava početke.
Dodaje kako je tada, prije pet, šest godina sve bilo u magli i kako se stvarna korist od njihova rada tek bila vidljiva u zimu 2012. godine.
Sve je to bilo u magli, a onda je 2012. godine u Dalmaciji pao snijeg i tada se dogodio veliki skok jer nam je uspjelo ono što smo stalno pokušavali – ostvariti dvosmjernu komunikaciju i prenijeti informaciju preko medija i doći do djedova i baka koji nemaju Twitter i Facebook – kazao je Nikolić.
Dodaje da je u startu znao da komunikacija mora biti čista i jednostavna. Odlučili smo ići s forama, ali mi nismo stand up komičari koji sjede i smišljaju nešto smiješno što će dignuti na mreže. Shvatili smo da cinizam i crni humor kojeg koristimo idealan način da se približimo ljudima. Nakon te zime došle su poplave 2014. i onda se u ljeto 2015. spontano dogodilo ‘Dear Tourists…’, niz tvitova namijenjenih turistima, objasnio je.
Zaredalo se, kazao je, pet, šest akcija spašavanja turista koji su svašta radili kao što već rade na godišnjim odmorima.
U tom trenutku i sam sam bio na odmoru i kad sam vidio što se događa napisao sam pismo namijenjeno turistima. Godinu dana kasnije odlučili smo ići ciljano s kampanjom koju smo unaprijed osmislili jer smo iz iskustva znali što se može očekivati u sezoni koja dolazi. Od pokušaja plivanja od obale do otoka koji se čini blizu, bure, penjanja u japankama na planine… – nabraja Nikolić.
Za komunikaciju u 2016. godini od Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ) dobili su nagradu za komunikatora godine, a postovi i tvitovi od ovoga ljeta daju naslutiti da bi istu mogli dobiti i dogodine.
Osim što pop kulturna podsvijest i društvena svakodnevica utječu na ono što objavljuju, Nikolić priznaje da je znanje ‘ukrao’ dok je kao IT menadžer radio u marketinškoj agenciji Bruketa i Žinić.
Imao sam priliku raditi s vrhunskim profesionalcima i vidjeti kako oni rade. Stalno sam zapitkivao i učio. Čovjek se mora usavršavati – smatra Nikolić.
Poruke su konačnici izašle su i van granica i doprle do onih kojima su i bile namijenjene – turistima koji stižu u Hrvatsku.
Preko Twittera smo napravili odličnu suradnju s nekima zemljama koje imaju veleposlanstva u Hrvatskoj, a čiji turisti borave kod nas. Tu mislim prije svega na veleposlanstva Češke i Velike Britanije. Naše objave došle su do francuskog Le Monda i britanskog Daily Maila, ali i turističkih blogera. Turističke agencije su objavljivale neke naše postove, a retvitala nas je i talijanska gorska služba spašavanja. Ne može se očekivati da će se sav feedback dogoditi preko noći. To treba graditi duže vremena, ali smo prepoznati. Ključno je bilo da ljudi, kojih se to možda i ne tiče, prepričaju dalje i da dođe do onih kojima će to trebati. To je poanta. Ako je u konačnici jedan čovjek promijenio percepciju o prirodi mi smo uspjeli – napomenuo je Nikolić.
Dodaje da ima sreću da radi za sebe kao privatni poduzetnik jer biti u HGSS-u u današnje vrijeme prilično je zahtjevno.
HGSS radi na dobrovoljnoj bazi i ako radiš u nekoj firmi ti trebaš objašnjavati poslodavcu da te neće biti par dana dok traje potraga. Dio poslodavaca ima razumijevanja, dio opet nema, ali treba i njih razumjeti – smatra Nikolić i dodaje da je GSS svugdje u svijetu ustrojen na dobrovoljnoj bazi.
Međutim, u svijetu, na pojedinim skijalištima, postoje i privatne tvrtke koje imaju koncesiju za određena mjesta na kojima obavljaju spašavanja.
Oni spašavaju i naplaćuju. A kod nas je svaka intervencija HGSS-a za korisnika besplatna – zaključio je Nikolić.
Cijela Neretva iščekuje Maraton lađa koji je u 20 godina postao jedan od gledanijih sportskih događaja u Hrvatskoj sa brojnim uzbudljivim sportskim pričama. Doprinos poznavanju i popularizaciji maraton dao je i dokumentarni film “Rivalstvo koje nas veže” u kojem smo upoznali brojna rivalstva i zanimljive priče. Kako to i priliči dvadesetom maratonu, očekujemo pravi spektakl i jednu novu razinu rivalstva.
Ove godine pažnju privlače dva brata Ante (18) i Marin (16) Talajić. Naime, među ovogodišnjim glavnim favoritima za veliki štiti kneza Domagoja su UL Crni Put i UL Gusari-Komin. Crni Put je njihov rodni kvart u Metkoviću, a Komin rodno selo njihove majke.Ante će nastupiti za Gusare, a Marin za Crni put. Obojica su najmlađi u ekipi, veslaju na pozicijama petog livog i očekuju samo zlatno, a jedan drugome žele srebreno odličje.
Mi im želimo čvrstu ruku, dubok zaveslaj i vjetar u leđa! Sretno, momci!
Stand Up Paddling je zadnjih godina vrlo popularan sport koji se lako uči, kao stvoren za ljetni godišnji odmor. Ovaj oblik veslanja na dasci sve češće možemo sresti na našim plažama i kao dio turističke ponude. No, da li je itko prije nekoliko dana, u rano jutro na obali Neretve kod Lučkog mosta na strani Unke, primjetio malu skupinu veslača na dasci i eko-aktivista. Oni su za svaki slučaj snimili kratki video u kojem govore o početku svog neobičnog poduhvata. Riječ je o eko-projektu Plastic Bottle Sup Marathon.
In Croatia at the start of our 6 marathon near the border with Bosnia and Herzegovina… Paddling down Neretva River into the sea and the into Bacina Lakes…
Zabrinuti zagađivanjem voda i oceana plastikom, Brazilac Carlos i njegova partnerica iz Engleske Carolyn s prijateljima napravili su SUP dasku od plastičnih boca i na kojoj namjeravaju veslati kroz 12 različitih država.
U Hrvatskoj su veslali svoj 6. po redu Plastic Bottle Sup Marathon od Metkovića rijekom Neretvom do Baćinskih jezera. Upozorili su nas na veliku količinu plastičnih boca u donjem toku ušća Neretve. Obećali su se vratiti opet i organizirati akciju čišćenja.
Kako je izgledao njihov veslački maraton možete vidjeti u foto-galeriji koje je na svom FB profilu objavio Paddle Surf Croatia “Baćinska jezera”.
U subotu, 5. kolovoza, u predvečerje Dana pobjede, održan je prvi dvoboj osmeraca VK Neretvanski gusar, stari protiv mladih. U klubu ističu da pobjednik nije bitan pa ga nećemo ni isticati. Važna im je činjenica da veslački klub ima dovoljno opreme i veslača za ovakve događaje, što prije nisu bili u mogućnosti organizirati. U klubu namjeravaju organizirati natjecanje veslača početnika u suradnji sa osnovnim školama u Gradu, s ciljem popularizacije veslanja.
Nakon utrke “pao” je i roštilj na rivi kod pontona. Više fotografija biti će dostupno uskoro na njihovim službenim web stranicama koje su trenutno redizajniraju. Mi vam donosimo nekoliko fotografija koje su snimili Anamarija i Zoran Crnčević.
Treba napomenuti da su poklonice grčke božice mora i dubina, Nereide, prvi put veslale ženski maraton na Neretvi. To njihovu srebru daje poseban sjaj. Cure, svaka čast!
Svim sudionicama ženskog maratona na Neretvi čestitamo bez obzira na rezultat jer su pokazale izdržljivost u nimalo laganim uvjetima za veslanje. Cure, još jednom, svaka čast!
Kapovića u dolini Neretve smatraju i jednim od najboljih poznavatelja tržišta za neretvansku mandarinu.
Smatra da je ključ problema u plasmanu poljoprivrednih proizvoda gubitak ruskog tržišta zbog sankcija. To je rezultiralo rušenjem cijena poljoprivrednih proizvoda iz Europske unije. Problem vidi i u tome što, s obzirom na lošiji urod, ove godine otkupljivači mandarina nisu obrađivali skandinavsko ni tržište Srednje Europe, smatrajući vjerojatno da neće imati dovoljne količine mandarina.
‘Kupite cvijeće voljenoj ženi, ali ne zaboravite i na vlastitu’, baza je iz Alan Forda, stripa na kojem su odrasle generacije. ‘Jeste li se u ovim hladnim danima čuli sa svojom rodbinom treće životne dobi, naročito samcima, a da to nema veze s nasljedstvom?’, jedna je od poruka koju je HGSS preko društvenih mreža uputio prošle zime.
Obojica dolaze iz doline Neretve. On je iz Kule Norinske, a Kapović iz Opuzena. Znali su se iz nekih drugih priča prije nego su počeli raditi HGSS-ove društvene mreže.
Za komunikaciju u 2016. godini od Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ) dobili su nagradu za komunikatora godine, a postovi i tvitovi od ovoga ljeta daju naslutiti da bi istu mogli dobiti i dogodine.
