-

Je li saborski zastupnik Grmoja namjerno pravi razliku između udruga civilnog društva u Metkoviću?

By
LIKEmetkovic.hr
-

Kako se približavaju lokalni izbori i lokalna politika je malo živnula. Kao da se politička scena tek zagrijava. Htjeli ne htjeli pogledi su uprti u one druge i u njihovo političko dvorište. Smisao politike i jest da pozicija koja ima vlast radi najbolje što može za dobro svojih građana, a opozicija je ta koja pazi, gleda, ukazuje na pogreške i propuste, nudi rješenja. A građani onda na demokratskim izborima biraju. Prava politika spaja ljude, a kriva razdvaja. – Tako čitamo na jednom metkovskom portalu naslov: „Grmoja u raspravi u Saboru spomenuo uspješne metkovske udruge.“ I zaista u raspravi o civilnom društvu naš saborski zastupnik Grmoja kao primjer uspješnog rada i funkcioniranja udruga spominje i metkovske udruge – Leptiriće, Udrugu Dobra, Udrugu lađara Neretve, Udrugu veterana 4.GBR, Udrugu Život … – Dobro je da cijela Hrvatska čuje za metkovske udruge, jer se Metković zaista ima čime podičiti kad je u pitanju civilno društvo, tj. udruge civilnog društva. Udruga cerebralne i dječje paralize doline Neretve „Leptirići“ (2009.), kojoj je sjedište u Pločama, postiže zaista izvanredne rezultate: fizikalna terapija, logopedske vježbe, radna terapija, asistencija u nastavi, volonteri (vidi web stranicu)… Udruga „Dobra“ (2009.), pomoć u kući starijim osobama za tri općine (Kula Norinska, Pojezerje i Zažablje), volonterski centar, projekti, programi, sajmovi, radionice… Tu su i druge spomenute i nespomenute udruge i ljudi koji u njima rade. One su veliko bogatstvo ovoga grada.

No, ono što imalo upućenom građaninu ovoga grada upada u oči jest očita selekcija koju i iz saborske klupe radi gospodin Grmoja. Je li moguće da je među nespomenutima Udruga osoba s invaliditetom „Prijatelj“ iz Metkovića?! Za koju možemo reći da je kao institucija našega grada. Osnovana 2003. u Metkoviću, među najboljima u Hrvatskoj: oni su prilagodili grad osobama s invaliditetom i teže pokretnim osobama, sudjelovali u ugradnji dizala u osnovne škole, u izgradnji rampi ispred gradskih ustanova, trenutno 47 ljudi u udruzi prima plaću (27 osobnih asistenata i 20 osoba s invaliditetom zaposlenih preko raznih projekata i programa), uspješno provedenim projektima i programima ni broja se ne zna, radionice, suvenirnice, posudionica ortopedskih pomagala još od 2005., proizvodnja svijeća, neretvanskih suvenira, grafička radionica, šivaonica, reciklaža, stipendije studentima… Dovoljno je pogledati njihovu Web stranicu ili bilo koji gradski portal!? – Je li moguće da se gospodin Grmoja nije sjetio baš ove velike udruge, ili se namjerno nije htio sjetiti da je kazni jer po njegovoj objektivnoj procjeni pripada „jambićima“ i HSS-u, a oni svi moraju na neki način biti kažnjeni, ili barem ignorirani. – Među nespomenutim udrugama jest i Udruga Otac Ante Gabrić iz Metkovića, (2008.), a zaslužila je biti spomenuta! Pružaju usluge pomoći u kući našim starijim i bolesnim sugrađanima, imaju dnevni boravak gdje svakodnevno organiziraju razne aktivnosti za svoje članove, provode programe i projekte, imaju puno volontera, posebno školske djece …

Isto tako kako je mogao ne spomenuti i Sportsku udruga ‘Neretva run’, koja okuplja mnoštvo mladih u jednom zdravom sportskom ozračju. Ta mlada metkovska udruga je inicijator i organizator mnogih gradskih sportskih događanja, među kojima je i već nadaleko poznata ‘Metkovska skalinada’, koja se ove godine, između ostalih, odvija i pod pokroviteljstvom predsjednice RH, gđe. Kolinde Grabar-Kitarević. Također, u svom obraćanju je mogao obuhvatiti i brojne lađarske udruge, poput Crnoga puta, Jerkovca, Pruda i Vida, kao i brojne druge udruge, da se netko ne uvrijedi ako izostavimo, koje godinama djeluju u našemu gradu i u sportskom, kulturnom i socijalnom smislu okupljaju naše brojne sugrađane.

Sve ove udruge, spomenute i nespomenute od gospodina Grmoje, čine naši sugrađani, kao korisnici, kao zaposlenici, kao volonteri. O svima njima moramo govoriti pažljivo, biranim riječima i s puno poštovanja. Pogotovo u političkom govoru iz saborskih klupa. Prava politika spaja ljude, a kriva razdvaja.

Lakše bi nam bilo povjerovati kako gospodin Grmoja ne poznaje dovoljno dobro svoj grad i rad udruga civilnog društva, jer je ipak u fokusu njegova političkog djelovanja Sisačko-Moslavačka županija.

hss-metkovic.com

U večeri kao ova izlila su svu toplinu – Metković i Neretva usred Zagreba

By
LIKEmetkovic.hr
-

Gotovo svaka priča ima pretpriču, pa tako i ova. Pitanje je samo dokle sjećanje seže jer Ivicu Puljana poznajem otkad znam za sebe. Dobro se spominjem i njegova oca kojega sam viđao preko puta naše obiteljske kuće (u njoj mi stanuje stric Slobodan s obitelji i teta Marija, pa je i dalje nazivam svojom i našom jer u njoj živi čeljad koju smatram svojom) na Pojstružju prije nego što sam se preselio u Sportsku. Uza to je zemljište stanovao i moj krizmani kum Ivan Puljan (koji me je naučio veranju po tavanima, preskakanju prepreka i izradi raznoraznih skloništa i zamki), pa su se nekako sudbine naših obitelji višestruko ispreplitale. Stoga i priča koja se može svrstati u Vijesti iz kulture ne može biti posve neosobna jer priče nikad nisu neosobne, nikad nisu posvećene sporednim likovima, a sjećanja na nebitne stvari i ljude brzo blijede. Ivicu sam češće počeo susretati kao gimnazijalac, i to ne samo u službenim prigodama, nego i na košarkaškome igralištu. U trenutku kad sam se zaposlio i upoznao čari računala (s kojim sam se prvi put, ne zvuči li to poput priloga iz TV kalendara, ozbiljno susreo pišući diplomski rad), dobio svoju službenu e-adresu počela je i naša službena suradnja koja je svoj vrhunac doživjela u blagopokojnome Metkovskome vjesniku, časopisu koji je dostojno nadomjestio Iskru. Upravo sam ponukan tom suradnjom kupio svoje prvo računalo (dotad sam, budući da sam unajmio stan u blizini radnoga mjesta, navečer trčao u podrum matične ustanove i ondje radio) te se veza s Metkovićem, između ostaloga i Ivičinom zaslugom, nikad nije prekinula. U razgovorima smo se, koje gotovo istodobno vodih u Zagrebu i Metkoviću s Tomislavom Martićem i Ivicom, a poslije i sa šjor (šjor je ovdje i svojevrstan naslov, titula, nije samo talijanizam kojim se označuje gospodina) Ivom Verajom, spominjali svojevrsnih metkovskih enciklopedija, ljudi koji poznaju Metković gotovo od iskona, kad je to bio tek grad u povojima, kad ste u središtu grada mogli istodobno vidjeti i govedare i ljude s teniskim reketima nesvjesni da će upravo ljudi njihova naraštaja, i to oni koji su u gradu ostali, jer smo mi koji smo otišli ponijeli vlastite idealizirane slike i u trenutku odlaska uglavnom zamrznuli posljednju sliku koju smo ponijeli, postati nasljednicima tih starih, vjerojatno i nesvjesni vlastitih zasluga. Ivici sam osobno i Gradu Metkoviću, naime, posebno zahvalan što su omogućili da mi prva autorska knjiga bude objavljena jer kad su mi već sve lađe potonule (a obećanja je dotad bilo sijaset), Ivica je bio kratak: „Možemo li mi pomoći? Raspitat ću se u Gradu, ali mislim da neće biti problema.“ Gledajući iz šire perspektive, mogu tek napomenuti kako Metkovci iz mojega užega kruga do Ivice posebno drže kao do osobe koja voli sve metkovsko i neretvansko te se raduje svemu našemu, a kojoj nije teško pogledati ni preko „neprirodne međe“: „Domagoj, ti ljudi ovdje žive. Mi možda toga i nismo posve svjesni, ali nama je došlo i Hercegovaca, i Bosanaca, i Slavonaca, ti ljudi ovdje žive i mi ne smijemo to zanemariti. Konačno, nije li definicija grada da je to naselje u kojemu se svi ljudi međusobno ne poznaju?“ Zborio je tako Ivica dok je većina uglavnom zdvajala jer u školama, a u to sam se i osobno uvjerio održavajući radionice za metkovske učenike, imamo sve ljudi s „čudnim“ prezimenima, no nisu li ih nosili i Ante Živković, Ivo  Nuić, Đuro Njavro, Damir Mejovšek, Patrik Ćavar, Slavko Goluža, Darijo Srna, Igor Štimac, Ivan Slamnig i Stojan Vučićević te mnogi drugi, ljudi po kojima se danas prepoznaje naš grad, ljudi koji sami sebe nazivaju Metkovcima? Ivica je ujedno podignuo i metkovsku novinarsku scenu, a na svoj sam matični portal posebno ponosan jer mi je Jadranko Matić jednom prigodom rekao da metkovic.hr smatra bratskim portalom, a Ivicu posebno cijeni zbog svega što je učinio. Kako napisati ovu priču bez glavnoga lika? Kako spomenuti slavnike, a ne supostaviti (ne suprotstaviti) im osobu koja je i za mene osobno (poput mojega kuma Ivana Puljana, koji me je branio od napasnika, a sad je negdje u Novoj Zelandiji) i za širu zajednicu učinila toliko? Pišem to posebno svjestan činjenice da se naša čeljad više cijeni izvan zavičaja, nego u njemu, što i nije nužno loše, da se ne uzoholimo. Ivici pak čestitam i stoga što se usudio izložiti usred metropole jer se mnogi toga grste. Posljedice su njegove odluke razvidne svakomu od nas: nevjerojatan broj ljudi dobre volje koji su sve učinili da mu pomognu, izniman broj posjetitelja na ponos svakoga od nas.

Prijeđimo sad na čisto novinarski dio. U knjižnici Medveščak dana 9. ožujka 2017. održan je kulturno-umjetnički program u povodu tematske izložbe Metković u dolini Neretve čiji su autori Milka Tica i Ivica Puljan. Izložba je postavljena na Badnjak prošle godine,  a otvorena je do 24. ožujka. Bilo je to istinsko okupljanje „domovinskih i iseljenih“ Neretvana te njihovih prijatelja u Zagrebu koji su se poput srdela natiskali u prostorije knjižnice. Na samome su se početku programa okupljenima nakon ravnateljice knjižnice Medveščak Sanje Pavlaković obratili autori izložbe Milka Tica i Ivica Puljan osvrnuvši se na zamisao o postavljanju izložbe te zahvalivši svima koji su pridonijeli njezinu ostvarenju. Uslijedili su pozdravni govori metkovske gradonačelnice Katarine Ujdur i Mladena Bušića, izaslanika zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića, i predsjednika Hrvatskoga sabora Bože Petrova. Svi su iskazali zadovoljstvo iznimnom posjećenošću ovoga događanja te prigodi da se Metković i Neretva okupe u Zagrebu te predstave zagrebačkoj javnosti slikopisnim, glazbenim, književnim i općenito kulturnim sadržajima. Dupkom pune prostorije knjižnice Medveščak zagrijali su neretvanskom pjesmom članovi KUD-a Metković, a dodatno su ih raznježili klapa Nostalgija (čiji je član našijenac Ivo Raič s Radeža kod Neuma) te mezosopranistica Tereza Gabrić. Književne su pak tekstove neretvanskih pjesnika (Vojislava Matage, Vladimira Pavlovića, Ivana Slamniga i Stojana Vučićevića) i prozaika (Domagoja Vidovića i Kazimira Vrankića) uz šarmantne voditelje Niku Pavlović i Roka Veraju, koji su i probleme s ozvučenjem učinili predstavom, čitali Vojislav Mataga i Domagoj Vidović. Na koncu je programa predsjednik Društva Neretvana i prijatelja Neretve Luka Vlahović Ivici Puljanu uručio zahvalnicu Društva zbog ukupnoga djelovanja u svrhu boljitka Neretve, sustavnoga praćenja zbivanja u zavičaju i priredaba o zavičaju te iskrenoga radovanja uspjehu svakoga Neretvanina neovisno o području u kojemu djeluje. Milki Tici je Luka Vlahović u znak zahvale svečano uručio osam brojeva Hrvatskoga neretvanskog zbornika kao dar Društva knjižnici Medveščak. Društvo Neretvana i prijatelja Neretve osobito je ponosno na zastupljenost njegovih članova i njihovih tekstova (iz Hrvatskoga neretvanskog zbornika i s mrežnih stranica Društva Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu) u katalogu izložbe na čemu se autorima izložbe nastojalo odužiti „posuđivanjem“ voditeljskoga para i logističkom potporom. Koliko je priredba bila uspješna, najzornije govore prizori slučajnih namjernika koji su, u nemogućnosti da uđu u prepun prostor knjižnice, bili doslovce zalijepljeni za prozore uživajući u južnjačkoj vrevi i melosu.

Ne govori se zaludu da riječi lete kako boti od marete, a pisano ostaje. Stoga će nam slikopisni i tekstovni zapisi u katalogu ostati u trajnome naslijeđu, a svakomu tko se ćuti istinskim Metkovcem i Neretvaninom, srce će malo brže zaigrati ako se prošeće do Džamije i razgleda neretvanska štiva i krajobraze u režiji dviju tica (jedne Tice i Pilića, kako se može tumačiti prezime Puljan).

Domagoj Vidović, likemetkovic.hr

[KUP JADRANA] Pregršt medalja za Karate klub Metković

By
LIKEmetkovic.hr
-

Dana 11.03.2017.g. Karate klub Metković nstupio je nana međunarodnom karate turniru KUP JADRANA, Split koji se održava još od davne 1968.g. Na natjecanju su nastupila 43 kluba sa od 564 natjecatelja iz Hrvatske, BiH i Crne Gore. Karate klub Metković nastupio je sa 27 natjecatelja u borbama koji su osvojili ukupno 14 medalja, od čega 6 zlata, 4 srebra i 4 bronci.

Zlata su osvojili:

–          Duje Mihaljević u kategoriji mlađi učenici – 38 kg
–          Ante Leontić u kategoriji mlađi učenici + 38 kg
–          Laura Ćulum ukategoriji učenice – 40 kg
–          Lucija Utovac u kategoriji učenice + 44 kg
–          Mišo Draženović u kategoriji učenici + 46 kg
–          Ante Krstičević u kategoriji mlađi kadeti + 57 kg

Za ulazak u većinu finalnih borbi, moralo se proći i do 4 kola.

Srebra su osvojili:

–          Josip Ćerlek u kategoriji mlađi učenici -26 kg
–          Klara Volarević u kategoriji mlađe učenice – 36 kg
–          Ljubo Knežić u kategoriji mlađi kadeti +57 kg
–          Sara Đukić u kategoriji mlađe kadetkinje -50 kg

Bronce su osvojili:

–          Matea Bebić u kategoriji mlađe kadetkinje + 55 kg
–          Ante Utovac u kategoriji mlađi kadeti – 57 kg
–          Ante Juračić u kategoriji kadeti – 52 kg
–          Petar Borovac u kategoriji kadeti – 57 kg

U repasažnim borbama za treće mjesto izgubili su Duje Žderić, Laura Bebić, Anja Pokrajac i Nino Volarević, te se plasirali na 5 mjesta.

Nastupili su još u mlađim uzrastima Roko Bartulović, Karla Pezić, Nera Grljušić, Mario Bartulović, u kategoriji kadeta Lukas Glaviškić, Iva Vučić i Ante Dugandžić, te junior Ivan Batinović i juniorka Matea Goluža, ali bez rezultata.

Sljedeće natjecanje je prvenestvo države za mlađe uzraste, koje će se održati u dane  01 i 02.04.2017.g. u Ivankovu, Vinkovci, gdje planiramo nastupiti sa 5 natjecatelja koji su na posljednjim kontrolnim natjecanjima u Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori osvajali uzastopno zlatne i srebrene medalj,e a to su: u kategoriji mlažih učenika Duje Mihaljević, u kategoriji učenica  Laura Ćulum (aktualna prvakinja države) i Lucija Utovac, te u kategorijama mlađih kadeta/kinja, Sara Đukić i Ante Krstičević.

HSP Metković donio odluku o načinu izlaska na izbore

By
LIKEmetkovic.hr
-

Izvršni Odbor Hrvatske stranke prava Grada Metkovića na svojoj sjednici održanoj dana 5. ožujka 2017 godine s početkom u 15 sati donijelo je slijedeće odluke:

– Nakon niza konzultacija, ponuđenih predizbornih suradnja, koalicija od nekoliko političkih opcija u Gradu Metkoviću Hrvatska stranka prava podružnica Metković na svojoj redovitoj sjednici Izvršnog odbora donijela je odluku da će na iduće redovne izbore za Gradsko vijeće izići samostalno sa listom HSP-a. Dopuštamo mogućnost izlaska na izbore u „pravaškom bloku“ čiji će predvodnik biti HSP .

– Jednoglasnom odlukom svih nazočnih članova Izvršnog odbora HSP-a Metković te na prijedlog predsjednika podružnice g. Tomislava Bubala listu će nositi tajnik HSP-a Metković g. Mario Galov.

– Nakon rasprave a na prijedlog nositelja liste te tajnika HSP-a Metković g. Galova Izvršni odbor HSP-a Metković donio je odluku da će slogan za iduće redovite lokalne izbore u Gradu Metkoviću biti: „Neka vide da nas ima“!!!

– Članovi Izvršnog odbora donijeli su odluku da će lista biti otvorena za mlade obrazovane Metkovce i Metkovke koji će podržati program HSP-a.

– Izvršni odbor HSP-a donio je odluku o „izradi programa za razvoj Metkovića“ za koji je odabran tim stručnih stranačkih i nestranačkih osoba. Program će javnosti biti prezentiran na predstavljanju liste za Gradsko vijeće!!

Predsjednik HSP-a Podružnice Metković
Tomislav Bubalo

[MEMOARI BABE IVKE IZ NERETVE] Bijelo ili bilo – pitanje je sad!

By
LIKEmetkovic.hr
-

Predstavljamo vam još jedno u nizu pisama pod nazivom MEMOARI BABE IVKE IZ NERETVE koje za naš portal potpisuje dr. sc. Perina Vukša Nahod sa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje:

Dragi Ante,

nisan te, sine, ja zaboravila, nego me ova mrena muči, slabo vidin, teško mi i čitat i pisat. Morat ću doć gore to aperisat. Uvijek neki belaj. Ne znan oklen da počmen. Prvo da ti kažen da san se dobro preladila. Ludo ovo vrijeme. Čas kiša, čas sunce. Jedan dan vindjaka, drugi dan moš go odat. Ne znaš više šta bi obuko. A đed ti stalno sva vrata ostavlja otvorena ko da se u trupini rodio. I unda mene ubi promaja. A kad mu se ja ukočin, vidi ću ko će mu kuvat i prat. Taj ne diže teže od kašike.

E, počela nan korizma. Baba će ti pravo reć da se ja nisan ničega odrekla jerbo neće grijeh na usta, nego iz usta. Vidin ja da je to sve postalo neka moda. Odriču se cukra i svakakvije bakrača samo da smršave jedno pe kila šta su natukli preko zime. Nije Bog mačak. Bolje bi in bilo da manje suju i daju ruke starijima i oviman kojima je potreba, da izmole koju krunicu ili odu na put križa i da malo manje govore protiv konšija.

A naj su mi luđi ovi šta se odreknu cigara, pa onda opet počmu pušit čin žudije panu. E, moj Ante, ja to ne mogu svatit. Pa ako si izdržo 40 dana, koji te vrag tenta da opet to iđeš radit?! A bolje bi in bilo da ako već puše, puše pravi duvan. Tvoj je pranđed volio pušit duvan. Ja ti ga nisan volila jer san morala radit oko njega. On bi ti se šušio. Nizalo bi se na špag, i unda lis po lis naniži, unda bi se u toru, u štalan, razgrnilo i šušilo u ladu, nije ko sad na struju, unda bi se lijepo ka je bilo jugo, kiša, jeseni, zimi, i lijepo u kužini, u dimari, demetalo na koljeno, cijela familja, i unda lis po lis, ne smiješ kad je bura, on bi se lomio, i kad ne bilo juga, unda bi ga samo malo poštrapo, samo malo da popusti, i rukan po koljenu, i lijepo u ne bale sveza pa se vozilo u Metkoviće u duvajnsku stanicu sve na vesla. Ja znan, unda bi se đeca radovala, ćaća bi pokonji unda tek donio jabuka prvi put. Govorio je: demetajte duvan – dobi ćete jabuka. A danas se niko normalan ne veseli jabukama.

Nego, pročitala san da je Mjesec hrvatskoga jezika. Lijepo, i treba se čuvat ovaj naš jezik i sve naše govore. A kaže mi nevjesta da ti curi nije jasno kako u nas u Neretvi neko kaže bilo, a neko bijelo. Lijepo joj istumači da lijeva strana govori ijekavicon, a desna ikavicon, iako se te ikavica proširila i preko Neretve. Svako selo svoj govor imade, a neki su i slični. Ovisi ko je su kijen bio u dodiru. Tako će ti Vidonje, Slivno i Mihalj govorit bijelo, a nema pesto metara dalje Otok, Trn, Blace bilo. Ima i drugih razlika: mi karemo šugoman, motun, šparoga, a Donjani šugaman, matun, sparoga. Slivanjci imaju slovo koje nije postojalo u abecedi: ko neko meko š: pa oni kažu śedi, śekira, śutra. Baba ti Kata iz Opuzena ne razlikuje č i ć pa ka piše nešto umjesto kvačice stavi ravno. A u Metkovićiman ti je sve pomiješano sada, naselilo se iz Ercegovine i osvaklen. Ali baba ti svakog more poznat po govoru. Ja se svoga ne sramin iako nam se znadu rugat i po novinaman i po televiziji. Sjećaš se i ti kako si mi govorio – ne kaže se baba cukar, nego šećer; ne kaže se teća, nego lonac; nije šporko, nego prljavo; nije katriga, nego stolac; nije kušin, nego jastuk; nije spuž, nego puž; nije bječva, nego čarapa; nije garoful, nego karanfil; nije beškot, nego dvopek… A da baba ne govori ovako, izgubile bi se sve naše starovičke riječi. Danas ljudiman plaćaju da zapisuju te riječi. I treba što više doktora da izliječe ove naše govore. A vama mladima bi bilo bolje da vježbate taj govor da se malo obnovi. A i curu ćemo ti naučit kad dođe vamo.

Iđen se sa malo odmorit. Viknu ti majka i ćaća na me da legnen. Prevalin se ja na kauč, opružin se, al ne mogu zaspat, đe ću zaspat popodne. Pogledan štogod na televiziji, ali nema ništa. Ne znam koga vraga plaćan preplatu. Sve ću isključit. Najbolje je da se vratimo na staro. Voda iz čatrnje, maškadur i šterike. Je da nan je život bio težak, al bio je i slađi.

Po običaju šaljen ti malo glavatoga, kelja, salate i pohovanog, znaden ja da ti to voliš. Kupila sam ti teksas-jaknu za na proljeće, a u žepu ti je koja kuna da i curi štogod kupiš.

Čuvajte se i jedite kašikon!

Pozdravlja vas

baba Ivka

[VIDEO] Dolina rijeke Neretve – Kulturna, turistička i gospodarska destinacija Hrvatske

By
LIKEmetkovic.hr
-

Da je dolina Neretve kojim slučajem proizašla iz grčke mitologije, sigurno bi bila opjevana kao najmiliji Zeusov ljetnikovac. Bilo bi to mjesto odakle su potekli najslađi sokovi za vrhovnog boga; veličanstvena na oko i nepopustljiva za svaki okusni pupoljak.
No, iako su Grci uz Rimljane bili prisutni u dolini, dovoljno je priču o ovom izbrušenom gospodarskom, turističkom i gastronomskom dijamantu staviti u kontekst običnog čovjeka. Seljaka, štoviše. Vrijednim težačkim rukama već je od 19. stoljeća otimao zemlju iz močvare, simbiotičkog pratioca rijeke koja je stoljećima probijala svoj put od Zelengore i Lebršnika u BiH prema Jadranskom moru. Bogato tlo, nastalo dugotrajnom sedimentacijom, čovjek je presjekao kanalima i tako utro put mnogim poljoprivrednim kulturama. Obilje plodova kakve bi samo Demetra mogla podariti, ovom području priskrbili su nebrojene laskave epitete: Hrvatska Kalifornija, Zelena dolina..

Prijestolnica mandarina

Ipak, dolina Neretve najpoznatija je kao dolina mandarina. Procjenjuje se da je u dolini zasađeno 1.4 milijuna stabala mandarina koja su ove sezone dala rekordni urod od preko 90 000 tona. Jedina poljoprivredna kultura koja zadovoljava potrebe domaćeg tržišta, a dospijeva i u neke druge zemlje željne ovog voća, zamijenila je nekada rasprostranjenu kulturu vinove loze. Prijateljski dočekane prve sorte mandarine pod blagom i nepopustljivom rukom seljaka rezultirale su vodećom kvalitetom ploda, pa i na svjetskoj razini. Prema kvaliteti, a nešto manje prema količini uzgoja, pridružuju im se i ostale vrste agruma: limuni, grejpfruti, kiviji i druge. Nerijetko će se i vidjeti plantaže zasađene marelicama, breskvama, nektarinama. Za oko će i zapeti jabuke, ponekad velike kao dinje, a i sve više rasprostranjene lubenice, nikad manje od veličine kotača. Ovo sočno i ponosno rumeno voće sadržava veću koncentraciju likopena, snažnog antioksidansa, od lubenica nekih od najvećih proizvođača ovog voća. Izgleda da ova plodna zemlja s naklonošću primi sve što ruka seljaka zasadi. Iznimno ukusne rajčice, krastavci, paprike, kupusnjače, grahorice…sve se ovo raste u dolini Neretve. Ne zaboravimo i na uzgoj maslina koji datira još od Neretvanske kneževine. U ovom kraju jednako se isplati zaustaviti zbog tradicionalno dobre kapljice neretvanskog vina. Zatim se treba – osnažiti domaćom travaricom.

Sa stabla do potrošača

Zato svakom turistu koji dalmatinskom magistralom prolazi kroz ovu dolinu valjda primijetiti mnoge štandove s lokalnim proizvodima koji direktno sa stabala u izvornom ili nekom prerađenom obliku dolaze do potrošača. Posjetitelji se, zatim, mogu svim osjetilima prepustiti privlačnom šarmu doline koja kao niti jedan dio hrvatske obale tako dobro ne čuva tajnu svog postojanja.
Naime, bogata kulturna i prirodna baština mogu se ugodno razgledati u Arheološkom muzeju u Vidu te i Prirodoslovnom muzeju Metković. Arheološki muzej Narona, prvi in situ muzej u Hrvatskoj, sagrađen je iznad Augusteuma, hrama posvećenog caru Augustu. Prirodoslovni muzej Metković, preko jedne od najvrjednijih ornitoloških zbirki u Europi, pak predstavlja specifičnu floru i faunu ovog kraja. Kome nije dosta, u povijesnu šetnju može uvrstiti i fotosafari kroz močvaru.
Neretvani su udahnuli i novi život svojoj prepoznatljivoj povijesnoj tekovini. Maraton lađa, turističko-sportski spektakl, nadaleko je poznata utrka tradicionalnih neretvanskih plovila od Metkovića do Ploča. Pobjednik slavi, a starim kamenim ulicama pomalo sneno ali s gorljivom radošću povlače pjesme, zvuci gitare, žamor i vika. Opušteno, pomalo hedonističko uživanja, nastanjuje se u svim u ‘mištanskim feštama’, festivalima, odama hrani, kulturi, pa čak i filmu. Sve se to uguralo na ulice uljuljanih ali živopisnih gradića Neretve.
Malo dalje, na vrhuncu turističkog putovanja dolinom, sastanak je Neretve i Jadranskog mora. Široka delta ove rijeke još je uvijek neotkrivena i skrivena. Prostrani estuarij stanište je vodomara, oštrigara, čaplji, ždralova…U blizini, zanimat će pustolove, letovima malo iznad površine mora prepuštaju se iskusni kait surferi, ovisni o adrenalinu i o gostoljubivosti domaćina.

Rijeka koja život znači

Tradicionalni restorani, u gradovima Metkoviću i Opuzenu koji leže na obalama Neretve, nude ono najbolje od neretvanske kuhinje. Specijaliteti su jegulje i žabe, a probati se mora i divljač te plodovi mora. Okusi prave Neretve doživjet će oni koji se odvaže na hvaljeni neretvanski brudet.
Jasno je kolika je važnost Neretve za ljude koji uz nju žive. Izvor je pitke vode, pokreće hidroelektrane, koristi se za prijevoz i hrani poljoprivredne parcele. Cijeli prostor delte predviđen je za zaštitu u kategoriji parka prirode. Onaj tko posjeti dolinu Neretve, osjetit će vrlo rijedak i specifičan fenomen – suživot prirode i čovjeka; ljudi i rijeke koja život znači.

Izvor: youtube kanal Portal Otvoreno

[GRADSKA KNJIŽNICA] Tomislav Perko održao putopisno predavanje i predstavio svoju novu knjigu

By
LIKEmetkovic.hr
-

Zagrebački putopisac i avanturist Tomislav Perko, sinoć je u Gradskoj knjižnici Metković održao putopisno predavanje 7 godina na cesti i predstavio svoju novu knjigu 1000 dana ljeta.

Perko je okupljenima objasnio kako je sve počelo kada je napustio posao brokera i krenuo na put autostopom do Bugarske, a nakon toga dalje po Europi. Ljubav i strast prema putovanjima, upoznavanju novih kultura i različitih ljudi dalje ga je motiviralo na obilazak gradova u kojima gotovo i nema turista. Kad je shvatio da putovati i nije tako komplicirano, te da svijet nije toliko strašan kako nam se prezentira u javnosti, krenuo je na udaljenije destinacije kao što su Australija i Novi Zeland. Perko je istaknuo da su putovanja najbolji način edukacije i da je život puno više od onoga što učimo u školi.

Dok prva knjiga 1000 dana proljeća govori o transformaciji od brokera do stopera, druga se nadovezuje pričom o putu oko svijeta. Pored teškoća na putovanjima kao što su spavanje na cesti, stopiranja, bolesti i samoće Perko je izdvojio sam početak kao najteži trenutak kad se kreće na put u nepoznato i to predstavlja najveći izazov.

– Treba imati vjeru da će sve na kraju biti u redu, da samo treba krenuti i vjerovati u sebe. Nije bitna sama destinacija, već sve ono što se događa uz put – rekao je Perko.
/Tekst: M. Pehar, foto: metkovic.hr/

[VIDEO] Prvi veliki TV intervju Katarine Ujdur

By
LIKEmetkovic.hr
-

Katarina Ujdur, Mostova kandidatkinja za gradonačelnicu Mosta razgovarala je s Sandrom Križanec, novinarkom N1, u svom prvom velikom televizijskom intervjuu.

Intervju pogledajte OVDJE.

Sedam razloga zbog kojih ćete obožavati Metković

By
LIKEmetkovic.hr
-

Temperamentni, toplo obojani, magično privlačni jug skriva neotkrivene ‘dragulje’, koje kada upoznate zavolite i zauvijek pohranite u ladicu lijepih sjećanja. Takav dragulj smješten u dolini zlatno žutih plodova je i Metković.

Stoga kada krenete na put prema krajnjem jugu, na raskrižju gdje se magistrala račva prema Dubrovniku i Metkoviću, skrenite i zaljubite se u ‘zlatnu dolinu’, smještenu tik uz zelenu rijeku. Otkrijte, istražite i zauvijek zavolite Metković. Smjestio se u dolini života, tik uz moćnu  Neretvu, u bogatstvu nepreglednih polja mandarina, limuna i naranči, na samoj granici dvaju nekadašnjih svjetova, Venecije i Osmanskog Carstva . S bogatom baštinom, gastronomskom ponudom i prirodnim ljepotama spada  u turističke destinacije koje svakako trebate posjetiti.

Mi vam donosimo top 7 razloga za posjetiti ovaj predivni kraj
1. Maraton lađa
Tradicionalni športsko-turistički, spektakl Maraton lađa, započinje upravo u Metkoviću u kojem lađari iz čak 33 lađe, kreću u utrku riječnom dionicom dugom 22,5 kilometara u borbu za štit kralja Domagoja. Neretvanska lađa plovilo je koje je stoljećima imalo važnu ulogu i bilo je glavno prijevozno sredstvo tog kraja. Danas je lađa dignuta iz mulja i zaborava i pruža nevjerojatan spektakl koji možete pratiti iz vlaka koji vozi u Neretvu, brodicama, ali i osobnim automobilom uz magistralu. Upravo start u Metkoviću pruža impresivnu sliku u kojoj lađari veslima ‘zaparaju’ zelenu ljepoticu i krenu u dvosatnu borbu njezinim tokom i rukavcima.

2. Arheološki muzej Narona

Impresivno zdanje na lokalitetu Plećašove štale, muzej je izgrađen na ostacima foruma antičkog grada Narone. Arheološka istraživanja na tom su mjestu rezultirala senzacionalnim nalazom ostatka rimskog hrama Augusteuma i 17 mramornih statua. Otkriveni su hram s predvorjem, tribina, ali i kipovi nadnaravne veličine, koji su nakon restauracije prezentirani u Arheološkom muzeju Narona, u mjestu Vid nedaleko Metkovića. Među statuama je dominantna ona cara Augusta, koji je prikazan kao imperator.  Postav muzeja se sastoji od vanjskog i unutrašnjeg. Osim postave muzeja mogu se posjetiti i drugi lokaliteti: vila Suburbana i starokršćanska crkva Erešove bare, crkva sv. Vid, Erešova kula te Gradski bedemi.

3. Prirodoslovni muzej Metković

Prirodoslovni muzej Metković, koji se razvio iz Ornitološke zbirke u  Metkoviću, savršeno nam dočarava bogatu raznolikost flore i faune doline Neretve. Sadržava više od 340 preparata među kojima su primjerci 218 ptičjih vrsta od 310 vrsta do sad zabilježenih u Neretvi. U muzeju su izložene herbarske zbirke, zbirke kukaca, leptira, školjki i ihtiološka zbirka. Preparati su razmješteni po staništima te pružaju pregledan uvid u nekadašnju bujnost života u močvarama, močvarnim šumarcima, šikarama, trščacima i kamenjaru, kao i na melioriranim i obrađenim površinama. Muzej se nalazi u samom centru grada.

4.  Foto Safari Neretvom
Safari avantura kroz jednu od najstarijih močvara na europskom tlu odličan je način da upoznate svaki djelić predivne delte. Ploveći lađom kroz uske neretvanske rukavce i lopoče otkrit ćete zabačene dijelove upijajući svaki djelić predivne delte, močvare Neretve koja je svugdje tekuća i čista. Vožnja je to koja vas vodi u smirujuću divljinu netaknute prirode. Iskustvo koje je oduševilo brojne domaće i strane turiste.  Vožnja labirintom neretvanskih kanala osigurat će vam mir i izbrisati stres.

5. Jama u Predolcu

U  neposrednoj blizini gradu je i Jama u Predolcu, stanište dinarskog špiljskog školjkaša Congerie kusceri, jedinog školjkaša koji živi u podzemlju.  Congeria kusceri živi je fosil i tercijalni relikt, endem Dinarida i jedini predstavnik svoje skupine. Svi njezini srodnici izumrli su prije pet milijuna godina. U Jami žive i mnoge druge podzemne životinje te mnoge nadzemne životinje koje susrećemo u okolnim vodotocima. Posebnosti su ovog speleološkog objekta jedinstveni ekosustav i lak pristup i smještaj samog objekta u blizini grada. Uz Jamu uređen je edukativni centar u kojem se možete upoznati sa svim vrijednostima ovog iznimnog speleološkog objekta, ali i podzemlja općenito.

6. Gastronomski specijaliteti

Specijaliteti doline Neretve egzotika su koju morate kušati. Naime, ovaj plodni kraj, osim što se geografski razlikuje od ostatka obale ima i zaista posebnu gastronomiju. Neretvanska dolina stanište je brojnih ptičjih vrsta, jegulja, žaba. Neki od njih naći će su u sočno spremljenom brudetu poput jegulja, kuhanim liskama, rižotu od žaba. Možete uživati i u ciplima, a oduševit će vas i domaća peka. Autohtona neretvanska jela zadovoljit će i najzahtjevnija nepca,  a najpoznatija su ona naravno spravljena od jegulja i žaba.

7. Berba mandarina

Kad nepregledne plantaže mandarina, zažute plodnu dolinu vrijeme je za branje ovih sočnih plodova. Mirisna berba ovih citrusa u prekrasnom krajoliku neretvanske doline iskustvo je  koje će vam se urezati u lijepa sjećanja. Možete proći malu školu branja mandarina, prije branja okrijepiti se tradicionalnom lozovačom i suhim smokvama, a do nekih plantaža vozi se i lađama. Branje ovih zlatno žutih plodova popraćeno je dalmatinskom pjesmom, a nakon berbe možete se okrijepiti  tradicionalnim specijalitetima ovoga kraja.

Pobjednik Farme Goran Kaleb iz Rogotina podijelio pola milijuna kuna sa suparnicima

By
LIKEmetkovic.hr
-

POBJEDNIK Farme Goran Kaleb obećao je nakon izlaska iz showa nagradu od pola milijuna kuna podijeliti s farmerima Antom i Josipom, a obećanje je i ispunio, potvrdila je za Index Josipa Tomljanović.

“Evo mogu reći da je uplaćeno sve, nagrada je podjeljena na ista tri dijela i da nisam sumnjala u Gorana ni sekunde.  Onako kako smo se dogovorili tako je i bilo, naše prijateljstvo novac ne može pokvariti. Goran, Ante i ja bili smo skupa od početka do kraja”, rekla je Josipa za index.hr.
Josipa je potvrdila da su odnosi između njih troje i dalje sjajni, ali da se njezin život poslije Farme nije previše promijenio. Jako je zadovoljna svojim sudjelovanjem i kako kaže, ima nekih ponuda za poslove o kojima razmišlja.
Trenutačno je solo i kaže da joj tako najviše odgovara.
1...2.0482.0492.050...2.139Page 2.049 of 2.139

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr