-

PAKO ĆAVAR UOČI SVJETSKOG PRVENSTVA Oslabljeni smo neigranjem Kopljara, Čupića i ostalih, ali moguće je uzeti medalju!

foto: Denis Jerković

Siječanj je već tradicionalno rezerviran za veliko rukometno natjecanje. Ove godine najbolji rukometaši planete nalaze se u Francuskoj na Svjetskom prvenstvu, a među njima, naravno, i Hrvati. Opet će cijela nacija stati uz “kauboje” i zajedno s njima proživljavati svaki pogodak, promašaj, obranu…

Jedan od takvih bit će i Patrik Ćavar koji je za Slobodnu Dalmaciju otkrio što očekuje od naše reprezentacije.

– Malo smo oslabljeni neigranjem Kopljara, Čupića i ostalih, ali moguće je uzeti medalju – kaže nam Pako.

No da bi se to dogodilo, ističe Ćavar, potrebno je pronaći konstantu u igri.

– Igramo dosta promjenjivo. Možemo dobiti svakoga, ali i izgubiti od svakoga. U Riju smo dobili daleko najjače suparnike a izgubili od daleko najslabijih. A to se ozbiljnoj reprezentaciji ne bi smjelo događati.

U potrazi za uzrokom tih oscilacija Ćavar je iskren:

– Odgovor je jednostavan, igrači nemaju tu klasu. Vrhunski igrači od deset će utakmica odigrati osam odlično i možda dvije prosječno. Mi ćemo, pak, odigrati pet super i pet prosječno. Nema se tko što ljutiti, to je tako.

A koje su nam prednosti?

– Golmani. Oni su nam odlični i prošli su puno prvenstava, ali je pitanje u kakvom će momentu biti u odlučujućim utakmicama. Ako budu dobri, možemo protiv svakoga, a ako ne budu, nećemo biti konkurentni. U obrani moramo limitirati protivnika na 20-25 golova, a u napadu ćemo sigurno zabiti više – smatra najbolje lijevo krilo u povijesti naše reprezentacije, a danas teniski trener i televizijski komentator.

Dosta se priča o našem stožernom igraču Domagoju Duvnjaku i potrebi da ga se odmori za najvažnije utakmice?

– Naravno da treba pripaziti na njega jer se on najviše troši, ponekad igra 60 minuta u oba pravca. U napadu organizira, povezuje i zabija, a igra i isturenog čovjeka u obrani 5-1. Bilo bi ga dobro odmoriti u obrani, samo je pitanje može li izbornik naći adekvatnu zamjenu za poziciju tog isturenog u 5-1.

Možda su autsajderi Saudijska Arabija i Čile prilika za odmor Duvnjaka?

– Treba biti oprezan jer više nema laganih protivnika. Na izborniku je da sve to ukomponira, ali svakako treba misliti i na svježinu ključnih igrača – smatra danas 45-godišnji Metkovac koji je s reprezentacijom osvojio olimpijsko zlato, svjetsko srebro i europsku broncu.

Njemačka je uz nas favorit skupine?

– Pa, je. Ali ne smijemo podcijeniti ostale. Za ove što ste ih prije dobivali lijevom rukom sada se morate dobro pomučiti da ih pobijedite. Svi znaju igrati, svi ulažu i dovode igrače sa strane.

Krug glavnih favorita je isti – Francuska, Španjolska i Danska?

– Više-manje. Francuzi su oslabljeni, ali su ipak prvi favoriti. S obzirom na domaći teren imat će i naklonost sudaca. Svima ostalima šanse su podjednake. Kad se uđe u drugi krug tu je 5-6 reprezentacija među kojima svaka može dobiti svaku.

Prva pozicija u skupini znači nešto lakši ždrijeb, s Francuzima tek u polufinalu, dok bi druga pozicija vjerojatno značila okršaj sa Španjolskom već u četvrtfinalu?

– Još je daleko za razmišljati o tome. Prije ili kasnije moramo igrati s najboljima. Ipak, u tim završnim mečevima volio bih izbjeći Francuze jer nam oni tradicionalno ne leže i još igraju doma – zaključio je Patrik Ćavar

Otkrivena nepoznata rimska cesta od Vida do Trebinja

Jedna od zanimljivosti koju donosi “Hercegovina”, časopis za kulturno i povijesno nasljeđe 2 – 2016., svakako je rad “Rimska cesta od Vida (Narona) u dolini Neretve do sela Cicina – Hum kod Trebinja”.

Riječ je radu koji upućuje na postojanje do sada neistražene rimske ceste. Autori su Željka Pandža i Stanislav Vukorep, svojedobno kolege s preddiplomskoga studija arheologije mostarskoga Sveučilišta, čiji su se životni putovi razdvojili, da bi ih doskora nepoznata cesta, sastavila. Uvidom u rad neminovnim se nameće zaključak u duhu narodne izreke “Zaklela se zemlja raju da se sve tajne doznaju”. Naime, cesta je “živjela” u tradiciji žitelja donje Hercegovine pod nazivljem – “veliki put”, “karavanski put”, “stara cesta” i sl., međutim, trebalo je truda i vremena da netko pronikne u suštinu tih naziva.

Jedna od fusnota, broj 15., skida veo tajne kako je došlo do “trasiranja” nepoznate rimske ceste. U njoj stoji kako je čapljinski publicist Stanislav Vukorep, u razdoblju od 2008. do 2014., “hodološkim” radom, “čitajući teren” utvrdio rimsku cestu od Vida do Cicine. Praktičnim rječnikom rečeno, Vukorep, koji slovi kao vrsni “čitač terena”, korakom je “izmjerio” pozamašnu dionicu, a onda u pomoć pozvao Željku Pandžu, kolegicu s preddiplomskoga studija, sada asistenticu na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Mostaru. U vremenu od 2014. do 2016. godine slijedili su zajednički izlasci na trasu i još jedno “hodološko” premjeravanje, čiji je rezultat objavljeni rad, ujedno i prva cjelovita informacija o doskora nepoznatoj rimskoj prometnici. – Ponosan sam na činjenicu da je rad kategoriziran kao izvorni znanstveni, kazao je koautor Vukorep. Od Stanislava Vukorepa doznali smo kako su se prve indicije o postojanju ceste pojavile nakon kontakata s Ivom Bojanovskim 1991. godine, poznatim, uz ostalo, i po istraživanju rimskih prometnica na dubrovačkom području te ceste od Nikšića za Skadar.

Tragački crv sumnje nastavio je djelovati kroz razgovore na drugim projektima s don Ivicom Puljićem, da bi konačno bio uokviren u suradnji s Željkom Pandžom. Ukupna utvrđena dužina trase od Vida (Narone) kod Metkovića od Cicine kod Huma, u blizini Trebinja, je 68 kilometara. Cesta se dalje spajala s cestom Narona – Epidaur (Cavtat) koja je sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog stoljeća potvrđena na terenu. Autorski dvojac navodi kako ima “nekoliko tehnoloških pokazatelja koji potvrđuju da je navedena cesta doista bila rimska, a to su rubnici, nalazi novca i ostava, širina koja je naizmjenično od 2 do 4 i pol metra”. U prilog iznesenim tvrdnjama autori kao dokaze navode i “trasiranje dugih potpuno ravnih dionica, način postupnog svladavanja uspona, uklopljenost u ostatak mreže rimskih cesta”, zatim ostatke naselja, nekropole s nadgrobnim spomenicima i natpisima te kazivanje stanovništva. Trasa ceste kretala se smjerom Vid – Doljani – Kljenak – brdo Zvijezdina – Hrasno – Čavaška gradina – Čavaš – Lug – Trebinjska šuma – Hum – Cicina, i dalje do Trebinja.

Bivši ravnatelj Dječjeg vrtića Metković osuđen uvjetno na godinu dana zatvora

Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Metkoviću, po sucu tog suda Veneri Matić u kaznenom predmetu protiv optuženika F.V. iz Metkovića, zbog kaznenih djela iz čl. čl. 291. st. 1. i čl. 279. st. 1. u svezi čl. 52. Kaznenog zakona, po optužnici Općinskog državnog odvjetništva u Dubrovniku Stalna služba u Metkoviću objavio je presudu prema kojoj je optuženik F.V. iz Metkovića kriv:
 
1. što je u vremenskom razdoblju od 7. srpnja  2010. godine do kraja travnja 2013. godine kao vršitelj dužnosti ravnatelja Dječjeg centra Metković (kasnije Dječji vrtić Metković), s ciljem da se nepripadno okoristi, iskoristivši ovlasti ravnatelja za potpisivanje dokumentacije platnog prometa i podizanja novca s računa Dječjeg centra Metković otvorenog u Zagrebačkoj banci d.d., Poslovnica u Metkoviću, u više navrata koristeći poslovnu karticu Zagrebačke banke na njegovo ime, koje je korisnik bio Dječji centar Metković podizao novac i plaćao usluge pa je tako 23. srpnja 2010. podigao gotovinu u iznosu od 100,00 kn, 24. srpnja 2010. u iznosu od 2.000,00 kn, 04. kolovoza 2010. u iznosu od 2.000,00 kn, 09. kolovoza 2010. u iznosu od 1.500,00 kn, 13. rujna 2010. u iznosu od 3.000,00 kn, 26. studenog 2010. u iznosu od 1.500,00 kn, 11. ožujka 2011. u iznosu od 1.500,00 kn, 15. svibnja 2012. u iznosu od 3.000,00 kn, 15. lipnja 2012. u iznosu od 2.000,00 kn, 26. srpnja 2012. u iznosu od 500,00 kn, 07. kolovoza 2012. u iznosu od 1.000,00 kn, 13. kolovoza 2012. u iznosu od 2.000,00 kn, 29. rujna 2012. u iznosu od 1.000,00 kn, od kojeg novca je 13. ožujka 2012. platio račun u iznosu od 1.333,57 kn za izvršene telekomunikacijske usluge Dječjeg vrtića, a za ostali preuzeti novac računovodstvu vrtića nije dostavio dokument o isplati niti pravdanje utroška novčanih sredstava, a niti je novac unio u blagajnu vrtića, te je 07. srpnja 2010. putem univerzalnih naloga za plaćanje sa žiro-računa vrtića broj 236000110187124 kod Zagrebačke banke d.d., Poslovnice u Metkoviću podigao iznose od 51.600,00 kn, 2.600,00 kn i 50.000,00 kn, a dana 13. kolovoza 2010. iznos od 110.000,00 kn isplativši akontacije plaća djelatnika vrtića u iznosu od 206.016,54 kn, a iznos od 8.183,46 kn zadržao za sebe, kao i novčana sredstva koja je podigao putem univerzalnih naloga za plaćanje i to 29. srpnja 2011. u iznosu od 5.000,00 kn, 28. ožujka 2012. u iznosu od 5.000,00 kn, 30. ožujka 2012. u iznosu od 9.000,00 kn te naložio plaćanje računa trgovačkog društva Mipe Trade d.o.o. Metković od 04. travnja 2013. u iznosu od 9.303,84 kn znajući da roba nije naručena za potrebe ustanove niti dostavljena u ustanovu, čime je na štetu Dječjeg centra Metković za sebe pribavio korist u iznosu od 56.253,73 kn,
 
dakle, kao odgovorna osoba iskoristio svoj položaj i ovlast pa time sebi pribavio korist,
 
2. što je u vremenskom razdoblju od veljače do lipnja 2011. u Metkoviću, kao vršitelj dužnosti ravnatelja Dječjeg vrtića Metković zadužen da organizira i vodi poslove te odgovoran za zakonitost rada ustanove iskoristio ovlast ravnatelja, u namjeri da K.I. pribavi protupravnu imovinsku korist na način da joj ustanova isplaćuje plaću za poslove spremačice bez stvarnog obavljanja tih poslova u neto iznosu od 2.624,00 kn mjesečno, zaključio 17. veljače 2011. Ugovor o radu s K.I. za radno mjesto spremačice koji je potpisao i ovjerio pečatom ustanove, sačinio prijave Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Dubrovniku, Ispostava Metković i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Područni ured Dubrovnik od 21. veljače 2011. o početku osiguranja za K.I. u kojima je neistinito naveo da je navedena počela raditi 17. veljače 2011. te iste potpisao i ovjerio službenim pečatom ustanove kao i odjave o prestanku osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Dubrovniku, Ispostava Metković i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, Područni ured Dubrovnik od 02. lipnja 2011. za K.I. u kojima je neistinito naveo da je navedena prestala raditi s danom 31. svibnja 2011., sve ovjerivši potpisom i pečatom ustanove, a u evidencijskim listama o radnom vremenu radnika, iako je znao da K.I. stvarno nije dolazila na posao i obavljala poslove spremačice u navedenoj ustanovi, u mjesečne evidencije za veljaču, ožujak, travanj i svibanj 2011. neistinito upisivao da je bila prisutna na radu od 14. veljače do 31. svibnja 2011. ovjerivši svojim potpisom i pečatom ustanove, pa je u navedenom razdoblju neosnovano na ime plaće, doprinosa iz plaće, doprinosa na plaću, poreza na dohodak i prireza isplaćeno ukupno 12.478,61 kn na štetu Dječjeg vrtića Metković,
           
dakle, kao odgovorna osoba iskoristio svoj položaj i ovlast pa time drugoj osobi pribavio korist, te kao odgovorna osoba u poslovne isprave unio neistinite podatke,
 
čime je počinio kaznena djela protiv službene dužnosti i kazneno djelo krivotvorenja pa mu sud, za produljeno kazneno djelo iz čl. 291. st. 1. KZ-a iz točke 1. izreke na temelju istog članka utvrđuje KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD  8 (OSAM) MJESECI, za kazneno djelo iz čl. 291. st.1. KZ-a iz točke 2.izreke na temelju istog članka utvrđuje, KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD  6 (ŠEST) MJESECI, a za kazneno djelo iz čl. 279. st. 1. u svezi čl. 52. KZ-a iz točke 2.izreke na temelju čl. 279. st. 1. KZ-a utvrđuje, KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD  6 (ŠEST) MJESECI te ga na temelju čl. 51. st. 1. i 2. KZ-a  osuđuje NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE, a na temelju čl. 56. KZ-a, optuženiku se izriče UVJETNA OSUDA te izrečena jedinstvena kazna zatvora na koju je optuženik osuđen neće biti izvršena ukoliko optuženik za vrijeme provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.
 
Optuženiku je tekođer naloženo na ime imovinskopravnog zahtjeva isplatiti oštećeniku Dječji vrtić Metković iznos od 68.732,34 kune, uvećano za zakonske zatezne kamate, a sve u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude.
 
Na temelju čl. 148. st. 1. u vezi čl. 145. st. 2. toč. 1. i 6. ZKP-a, optuženiku se nalaže plaćanje troškova kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 6.520,00 kuna, koji se sastoje od troškova financijsko-knjigovodstvenog vještačenja u svoti od 4.900,00 kuna i troškova svjedoka u svoti od 1.320,00 kuna, koji troškovi su stvarno nastali i prethodno su isplaćeni iz proračunskih sredstava te paušalnih troškova u svoti od 300,00 kuna, a sve u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude.

RK Metković 1963 na Međunarodnom rukometnom turniru za dječake u Visokom

U Sportskoj dvorani Franjevačke klasične gimnazije počeo je Međunarodni rukometni turnir za dječake rođene 2002. godine i mlađe. U naredna tri dana na turniru će snage odmjeriti šest ekipa iz BiH i Hrvatske.

U prvom kolu turnira sastale su se ekipe “Metković 1963” i “Briješće”, a pobjedu je odnijela ekipa iz Metkovića, rezultatom 16:13. Drugu utakmicu prvog kola domaća ekipa “Bosna Centrotrans” savladala je ekipu iz Maglaja rezultatom 27:25.

Treću utakmicu prvog kola odigrali su mladi rukometaši iz Splita protiv “Krivaje” iz Zavidovića, savladavši ih rezultatom 38:26.

U drugom kolu se sastaju domaćin “Bosna Centrotrans” i “Krivaja” Zavidovići, te ekipe “Metković 1963” i “Split”.

Novogodišnji dar Ive Nuića

Naš bivši sugrađanin Ivo Nuić svoju je Metkovsku trilogiju zaključio novim videouratkom Metkovska sjećanja koji je kao simbolicni novogodisnji poklon, svim Metkovcima sa porukom da treba mislit na budućnost, ali ne zaboraviti prošlost.

E da nam se vratit opet u te dane, okesilo se Drocu na poker o romane
Bleka, Texa, Zagora i Komandanta Marka, sve romane izgubio, o jadna li mu majka!
Praznik bio poc do Capljine il’ Mostara, do Bacine sa skolom vrijedilo je para
Kupusari pice sa Dilasem na celu, ide se u sipke I djeneriku zrelu
Faca bio Musa u kozi na motoru, Asim strah I trepet, imo jaku foru
Sime Siming Brnas, humora kralju, sve si nas zabavljo sa ‘Tako je prijatelju’!

O lijepa nasa mladosti, ti si bila puna radosti
I nek’ nas ova pjesma podsjeti, kol’ko nam malo treba da budemo sretni mi…

Zoran Mikic vozio na zadnjemu od ponija, po kozna koji put, rekord je oborio
Sa Predolca se spusta na rolsulama faca, sve je zamke proso, prica cijela pjaca
Bobo Sem ‘posudio’ peticu od mame, Vukov Klanac-Neum, ne bojimo se tame
Pojavio se Trotakt, Matija I Jure, neki novi zvuci, snazni poput bure
Zaradili se novci na Presi iz Razvitka, kupio se zvucnik od Trice Leotenka
Pere Mozga mikser, glavno je da svira, zvucna kutija remek-dielo Juric Trpimira
U Presi Igor Stica gitaru on je sviro, zbog kratkog kabla cucat moro pa se iznerviro
Beatlse je pjevo pa u po pjesme stao, ‘ne mogu vise ljudi, jako mi zao’!

O lijepa nasa mladosti, ti si bila puna radosti
I nek’ nas ova pjesma podsjeti, kol’ko nam malo treba da budemo sretni mi…

Orilo se Dugme u Domu u disku, ‘osamdeset cetvrta se vuce’ cujemo Lisku,
Ko se tamo trese, ma sta je ono ljudi?… Ante Bebic plese breakdance – poludi!
Zavrsila se srednja ta Suvarova prica, preradjivac voca i povrca i bezalkoholnih pica,
Onda svatko svojim putem kud nas zivot nosi, al nacemo se opet, taman dosli bosi,
U posjetu Klici dosle face prave, donili mu zeni cak 10 deka kave,
To su face svima vama vrlo dobro znane, al necu ih obznanit, nitko nije bez mane!

O lijepa nasa mladosti, ti si bila puna radosti
I nek’ nas ova pjesma podsjeti, kol’ko nam malo treba da budemo sretni mi…

Statistika Župe svetog Ilije za 2016. godinu: Manje krštenih, manje umrlih, više vjenčanja..

Statistika Župe svetog Ilije za 2016. godinu:

Krštenih: 74 (34 muških, 40 ženskih) – za usporedbu 2015. bilo je 76 krštenih.

Vjenčanih: 38 – za usporedbu 2015. bilo je 29 vjenčanja.

Umrlih: 55 (30 muških, 25 ženskih) – za usporedbu 2015. je bilo 48 umrlih.

Podjeljeno je preko 70 000 pričesti..

 

 

Preminuo Predrag Žustrić Žuga, jedan od junaka pjesme “Balada o Pišonji i Žugi”

Jučer je iznenada preminuo Predrag Žustrić Žuga, jedan od junaka mega uspješne pjesme Zabranjenog pušenja “Balada o Pišonji i Žugi”.

Svi koji su odrastali u bivšoj Jugoslaviji znaju za legendarnu pjesmu Balada o Pišonji i Žugi, koja govori o dvojici tinejdžera iz Sarajeva, koji su oteli autobus gradskog prijevoznika i sa njim probali da stignu na more. U tome ih je spriječila policija postavivši barikadu koja je zaustavila autobus, a dvojicu krivaca uhapsila.

Međutim, da li ste znali da je ova čuvena pjesma Zabranjenog pušenja nastala na osnovu istinite priče? Pišonja i Žuga su bili pravi mangupi, a priča o krađi autobusa je istinita, iako je kraj malo drugačiji nego u pjesmi.

Inače, Pišonja je poginuo u Sarajevu u 1992. godine, a Žuga je od 90-ih živio kao umirovljenik u Metkoviću.

Dočekajte Novu godinu pod zvijezdama ispred božićnih kućica uz DJ-a i vatromet!

Zabava ispred božićnih kućica “Carpe diem”, “Vukove kućice”, “Ćakulice” i “Tabakere” na Trgu dr. Franje Tuđmana u Metkoviću ne prestaje. Za doček Nove godine uz razne delikatese, kuhano vino, domaće rakije, vino i pivu zabavljat će vas DJ, a da ugođaj pod otvorenim nebom i zvijezdama bude potpun organizatori su pripremili i vatromet uz još neka iznenađenja!

Ispratimo Staru i dočekajmo Novu godinu u veselju i zajedništvu ispred božićnih kućica!

MEMOARI BABE IVKE IZ NERETVE Neka vas dragi Bog čuva i da zdravlja i blagosova!

Predstavljamo vam još jedno u nizu pisama pod nazivom MEMOARI BABE IVKE IZ NERETVE koje za naš portal potpisuje dr. sc. Perina Vukša Nahod sa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje:

Dragi Ante,
evo san uvatila malo vremena pa ti pišen. Od jutros nisan stala, namirila živo, razgrnila dvi mašine robe, pristavila ručak i evo da ću malo dignit noge. Znadeš da je po vazdan ludnica, Bog te mazo, evo bereš od ljeta do Božića, a jedva pokriješ šta si uložio i štogod metneš u bječvu. Cijeli život rintan. Odmori ću se jedino kad oden sveton Ivanu. Sreća i Bog da tvoja majka oće dat ruke, drži ona ovu kuću, sve je čisto ko u apoteki.
Nego vidila san da nan je jedan namio ideju i prodavo mandarine po domu. I neka je! A čitala je baba ote komentare na njega: da imade biće plantažu mandarina, znači rpu zemlje, para, da kako je mulac uopće dobio dom. U ime Oca i Sina i Duva, to more bi pišu oni koji zemlje nisu vidili, a kamoli od zemlje živili. E, da mi je vidit otoga koji se od zemlje obogatio. Svi bi unda bili poljoprivrednici. A luda svijeta. Dala bi in ja da ođe presele na jedno godinu dana pa bi vidila kako bi se preranili. Jadnu đecu prozivaju. Sram i stid ih more bit. Da je ođe dobro, ne bi svi naši bježali u Zagreb.
Vidila san na Dnevniku da van je cijeli grad okićen. A nismo ni mi za bacit. Postavili su i u Metkovićima neke kuće. Žugaju ljudi da sa to sve prerano počimlje, da se ne zna red. Ako babi ne smeta, ja ne znan šta ovi mlađi od mene imaju protiv. Nek se narod veseli. Samo treba poštivat naše lijepe starinske običaje, e, to se zaboravilo. Kad san ja bila mlada, na Badnji dan bi baš bila priprava za Božić. Predveče bi se krštenon vodon poškropili torovi i u krov bi se mećala ta grančica. Unda bi se očistila i pomela kuća, al nije se smeće smjelo bacat vanka, nego bi se čuvalo i tek potlja bacalo. A ne ko sada. Unda bi se cijela familja okupila, škropila bi se kuća krštenon vodon i molilo Vjerovanje i unda bi se na ulazna vrata mećale grane brštana. A ja se ko danas sjećan kad bi moj pokonji đed usjeko badnjake i nosio jedan po jedan u kuću i govorio: Dobra van došla Badnja veče i porođenje Gospodinovo! Pa bi mu mi odgovarali: I s tobon Bog da zajedno! I unda bi se u ćoškove mećala od šenice bijela slama. Večerala bi se većinon riba. Nije se smjelo mrsit. To ti je bio smrtni grijeh. Potlja bi se pucalo, ko šta vi sad bacate petarde, pjevale su se božićne pjesme. Išla bi čeljad na ponoćku ili ujutru na misu. U podne bi se jevo ručak. Na stolu, prija smo mi stol zvali tola, bila šenica sa svijećon koja bi se potlja gasila kruvon umočenin u vino. I tako. Živili ljudi skladno. Familje su bile sretnije, prija išo svak u svakoga, a sa više ne iđe niko u nikoga, otuđili se ljudi. Svak misli da mora donit neku kesu, a ljudi nemaju za kruva pa se svak zabio u kuću.
A i đeca postala zahtjevna so tijen poklonima. Evo rodice ti već naručile neke tablete i mobitele, neke stvari od Violette (ja samo znaden za ovu tetu Violetu s reklama). To je sve pošandrcalo. Roditelji cijelu plaću dadu za tu teknologiju i čombe. A šta ti je prija bilo. Cijelu godinu si čeko da dobiješ bajame ili jabuku, slađa je ona od šećera bila.
Nego stra ti je mene ote salmonele i šta vi, đeco moja, jedete. Rekla san ti ja nomadne da ne kupujete na akciji. Sve će vas potrovat. Zato van šaljen lisaka, pa neka ti cura skuva s raštikon. Ona je sa najbolja kad je obađe led. To van je najsigurnije. Sve đed uvatio, al nema više u nas ko prije. Ne smiješ sa ni ćukat, sve zabranili. A ka se sjetin kolko je tice bilo. Išo si doma kad ti je nestalo patrona. Bilo bi noćiju da ti je đed znao ubit po sto pedese komada. Tako svak. Zato i sa i nema.
Evo van šaljen štogod za pod bor, nek se nađe. Rekla bi ona Seke iz serije: Ima se, meže se, vala dragon Bogu! A isplela san van i dva lijepa svedera. Valjda će valjat. Nisu neka moda, al su topli.
Ako bude neko intro iza Nove godine, možda se i ja s majkon ti uputin gore. Javi ćemo van.
Neka vas dragi Bog čuva i da zdravlja i blagosova!
Vaša

baba Ivka

Za LIKEmetkovic.hr dr. sc. Perina Vukša Nahod sa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Suborci iz 116. GBR obilježili obljetnicu pogibije branitelja Ante Taslaka

U četvrtak su suborci iz 116. gardijske brigade pohodili mjesto pogibije i grob na groblju u Vidu svoga poginulog kolege branitelja Ante Taslaka, gdje su zapalili svijeće i na taj način obilježili obljetnicu njegove pogibije.

Počivao u miru Božjemu!

Zadnje objavljeno