-

Počinje postavljanje novog sustava naplate cestarine – objavljeni su detalji

Hrvatska uskoro uvodi novi, potpuno digitalni sustav naplate cestarine pod nazivom Crolibertas, koji će vozačima omogućiti putovanje autocestama bez zaustavljanja na naplatnim kućicama, piše Index.

Implementacija sustava koji će se koristiti na svim autocestama pod upravljanjem Hrvatskih autocesta (HAC), Bina Istre i Autoceste Zagreb-Macelj, kreće već sutra, a prvi radovi započinju na autocesti A3, izvijestile su Hrvatske autoceste. Potpuna implementacija očekuje se do studenog 2026.

Početak radova na autocesti A3

Već sutra, 4. studenog, na autocesti A3 između Popovače i Novske počinje postavljanje prvih sedam portala novog sustava. Tri portala bit će montirana na samoj trasi autoceste na dionicama Popovača – Kutina, Kutina – Lipovljani i Lipovljani – Novska, dok će preostala četiri biti postavljena na ulazima na autocestu, na mjestima sadašnjih naplatnih postaja Popovača, Kutina, Lipovljani i Novska.

Iz Hrvatskih autocesta upozoravaju vozače da će se radovi odvijati u više faza te da ih na navedenim dionicama očekuje privremena prometna regulacija. Ovisno o dinamici radova, za promet će biti zatvorena zaustavna, a po potrebi i vozna traka. U trenucima postavljanja poprečnih greda, promet će se kratkotrajno zaustavljati i preusmjeravati na obilazne pravce, no ti će se radovi izvoditi isključivo tijekom večernjih i noćnih sati kako bi se smanjile gužve. Vozači se mole za dodatan oprez i poštivanje privremene signalizacije.

Projekt od 80 milijuna eura

“Uvođenje Crolibertasa iznimno je tehnički i infrastrukturno zahtjevan projekt. Uključuje postavljanje ukupno 212 portala diljem mreže autocesta, ugradnju napredne IT opreme te uspostavu centara za obradu podataka. Izvođač radova, slovačka tvrtka SkyToll, paralelno s postavljanjem portala provodit će i testiranja kako bi se osigurala potpuna funkcionalnost svakog dijela sustava. Dio opreme, uključujući portale i nadzorno vozilo, već je stigao u Hrvatsku i spreman je za montažu”, objavili su iz HAC-a.

Podsjetimo, ugovor za ovaj projekt vrijedan je gotovo 80 milijuna eura (79.913.480,52 eura bez PDV-a), a Hrvatske autoceste potpisale su ga sa zajednicom ponuditelja koju čine SkyToll i češki TollNet. Sredstva su osigurana iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Što se mijenja i kako će funkcionirati novi sustav?

Nakon što krene novi sustav naplate, na snagu će stupiti i novi Zakon o naplati cestarine. Fizička naplata gotovinom ili karticom više neće biti moguća, a naplata će se odvijati automatski, u slobodnom toku prometa.

Postojat će dva glavna načina korištenja sustava:

  • Elektronički uređaji (ENC i europski EENC) – za korisnike koji se registriraju u sustav i sklope ugovor. Naplata se provodi automatski, u stvarnom vremenu.
  • Automatsko prepoznavanje registarskih pločica (APRP) – za korisnike koji nisu registrirani. Sustav snima registarsku oznaku, a cestarina im se naknadno zaračunava, u skladu s pravilima koncesionara.

Za korištenje sustava nužno je biti uključen u ESNC, što znači da se svaki vozač mora identificirati putem ENC-a, EENC-a ili registracije u APRP modelu. Vozači neće morati stati, već će prolaziti normalnim tokom, a sustav će sam bilježiti tko je i koliko autoceste koristio.

Što će biti s ENC-om

ENC ostaje u upotrebi. Zakon predviđa da će se postojeći ENC uređaji moći nastaviti koristiti i nakon uvođenja novog sustava, ali će morati biti usklađeni s novim pravilima. Za teška vozila (iznad 3.5 tona) ENC će biti obvezan. Za laka vozila korištenje ENC-a ostaje opcionalno – vozači mogu birati između ENC-a i modela naplate preko registarske oznake (APRP).

Novi sustav kontrole i posebna vozola s rotirkama

Novi zakon detaljno opisuje novi sustav nadzora. Na hrvatskim autocestama će kružiti bijeli automobili s plavim rotirkama i natpisom ESNC. Riječ je o službenim vozilima nadzornika, koji su posebno ovlaštene osobe zadužene za kontrolu korištenja sustava naplate.

Ti će automobili biti opremljeni:

  • uređajima za čitanje tablica
  • komunikacijskim sustavom za povezivanje s bazom
  • displejima za prikaz uputa vozačima (npr. da se zaustave ili napuste autocestu)

Vozila će se kretati autocestama ili biti stacionirana uz njih, i moći će nasumično zaustavljati vozila radi kontrole. Nadzornici imaju ovlasti upozoriti vozače, predložiti registraciju u ESNC, naplatiti penal ili zatražiti da vozilo napusti autocestu.

Što ako netko ne plati cestarinu?

Ako vozač koristi autocestu bez registracije u ESNC (čl. 16), mora platiti:

  • Iznos cestarine za prijeđenu dionicu
  • Zakonski penal – 120 eura

To proizlazi iz članka nacrta prijedloga zakona koji određuje da se naplata vrši po pravilima o stjecanju koristi bez osnove, a penal je dodatna posebna naknada.

Ako vozača uhvati nadzorno vozilo i utvrdi da nije registriran, nadzornik mu može:

  • ponuditi registraciju u ESNC
  • naložiti da napusti autocestu na prvom izlazu
  • zatražiti naplatu penala i cestarine

Ako se iznos ne može naplatiti na licu mjesta, vozaču se izdaje pisana obavijest s podacima za plaćanje, koju mora podmiriti u roku od 15 dana. Ako ni tada ne plati, pokreće se prisilna naplata, uključujući i putem prekogranične razmjene podataka (EUCARIS sustav).

Osim zakonskog penala, novi Zakon predviđa niz prekršajnih kazni:

Prekršaj Vrsta korisnika Iznos kazne
Korištenje autoceste bez uključenja u ESNC (ENC ili APRP) Pravna osoba 1.000 – 1.900 €
Korištenje autoceste bez uključenja u ESNC (ENC ili APRP) Vozač fizička osoba 300 – 600 €
Korištenje autoceste bez uključenja u ESNC (ENC ili APRP) Obrtnik / samostalna djelatnost 800 – 1.300 €
Korištenje uređaja koji ometa ENC/ESNC Pravna osoba 1.000 – 1.900 €
Korištenje uređaja koji ometa ENC/ESNC Vozač / obrtnik / odgovorna osoba 300 – 1.300 € (ovisno o statusu)
Nepostupanje prema nadzorniku ili inspektoru Fizička osoba 300 – 600 €
Nedavanje podataka o vozaču (leasing i sl.) Pravna osoba 1.000 – 1.900 €
Nedavanje podataka o vozaču (leasing i sl.) Fizička osoba / obrtnik 300 – 1.300 €
Nepravilni podaci pri registraciji ENC uređaja Pravna osoba 1.000 – 1.900 €
Nepravilni podaci pri registraciji ENC uređaja Fizička osoba / obrtnik / odgovorna osoba 300 – 1.300 €

Mogu li stranci izbjeći naplatu?

Strani vozači također su obvezni registrirati se u sustav. To moraju učiniti:

  • Autobusi i kamioni – odmah po ulasku u Hrvatsku
  • Automobili i motocikli – prije ulaska na autocestu

Zakon predviđa i mogućnost korištenja europskog ENC-a (EENC), ako je sustav kompatibilan i ako postoji dogovor s pružateljem usluge u stranoj zemlji.

Za one koji pokušaju izbjeći plaćanje, sustav koristi računalnu aplikaciju TOLL i EUCARIS bazu, što omogućuje razmjenu podataka između država EU-a, slanje obavijesti o neplaćenoj cestarini i postupke prisilne naplate.

Koja vozila su oslobođena plaćanja?

Djelomično ili potpuno oslobođeni su:

  • vatrogasci, policija, hitna pomoć, HGSS i Crveni križ,
  • državna vozila u službene svrhe,
  • diplomatska vozila,
  • vozila osoba s invaliditetom (uz ispunjene uvjete),
  • vozila za održavanje i nadzor cesta.

Sva ta vozila moraju biti prethodno registrirana i označena u sustavu.

Kada kreće novi sustav?

Zakon bi na snagu trebao stupiti 1. studenog 2026. godine, kada je i planirano uvođenje novog sustava naplate na sve hrvatske autoceste. Do tada, država mora uspostaviti potrebnu infrastrukturu, softver, mobilne jedinice i sustav informiranja građana. U prijelaznom razdoblju ENC i fizička naplata moći će se privremeno nastaviti, ali sustav će se postupno prebacivati u potpunosti na beskontaktni model.

Čistoća Metković d.o.o. je objavila javni poziv za zakup kućica na Adventu

Čistoća Metković d.o.o. je objavila javni poziv za prikupljanje ponuda za zakup kućica za manifestaciju Advent u Metkoviću za 2025. godinu.

Kućice biti u Gradskom parku od 5. prosinca 2025. do 5. siječnja 2026. godine.

Ukupno će se u zakup dati 4 kućice, a iste će, uz suglasnost grada Metkovića, u zakup davati isključivo društvo Čistoća Metković d.o.o.

Pozivamo sve poslovne subjekte, zainteresirane za zakup istih, na davanje ponude za zakup kućica, a prema pozivu koji možete preuzeti niže.

Javni poziv – Advent Metković – PREUZIMANJE

Rok za prijavu ponuda je do 11. studenog 2025. godine do 11:00.

NAJAVA! U Galeriji GKS-a nastupit će Volodja Balzalorsky i Jakša Zlatar

U četvrtak, 6. studenoga 2025. godine, u Galeriji GKS-a s početkom u 19:30, ljubitelje klasične glazbe očekuje izniman koncert uglednog umjetničkog dvojca Volodja Balzalorsky – Jakša Zlatar.

Ovaj slovensko-hrvatski duo prvi se put predstavio publici još 2001. godine, a od tada redovito oduševljava publiku interpretacijama koje odražavaju vrhunsko glazbeno umijeće, međusobno razumijevanje i duboku muzikalnost.

Publiku u Metkoviću očekuje večer vrhunske komorne glazbe, ispunjena senzibilnim dijalogom violine i klavira u izvedbi dvoje iznimnih umjetnika.

Koncert se održava u organizaciji Ustanove za kulturu i sport Metković, uz potporu Grada Metkovića. Ulaz je slobodan.

NAJAVA! Čarolija čitanja za najmlađe u Gradskoj knjižnici

U sklopu manifestacije Mjesec hrvatske knjige, danas, 3. studenoga, u Gradskoj knjižnici Metković održat će se posebna radionica pod nazivom Čarolija čitanja, namijenjena predškolcima. Susret počinje u 17:30, a vodit će ga teta Davorka Šutalo.

NAJAVA! U utorak održat će se Večer posvećena dubrovačkom biskupu Josipu Mariji Careviću (1883.-1945.)

Državni arhiv u Dubrovniku i Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije organiziraju u utorak, 4. studenoga, u 19 sati „Večer posvećenu dubrovačkom biskupu Josipu Mariji Careviću (1883.-1945.)“ povodom 80. obljetnice njegove mučeničke smrti. Trodijelni događaj odvijat će se u atriju Palače Sponza u Dubrovniku i u dvorani u njezinu prizemlju.

Prvi dio večeri rezerviran je za otvaranje izložbe „Damnatio memoriae – zabrana sjećanja – zatajenje“ koja je već bila postavljena u Metkoviću u ožujku ove godine. Autori izložbe su: don Josip Krpić, Mario Talajić i Mijo Igor Ostojić.

Potom će uslijediti javno predstavljanje arhivske građe o biskupu Careviću koju je Državnom arhivu u Dubrovniku početkom ove godine darovao Matko Križanac posredstvom  Igora Goleša, a ti dokumenti pokazuju Carevićev put od sjemeništa do imenovanja dubrovačkim biskupom 1929. godine.

Drugi dio večeri ispunit će predavanje „Problematika odnosa biskupa Carevića i dubrovačkoga svećenstva“ koje će održati don Luka Slijepčević, župnik župe Veliko Trgovišće i upravitelj župe Velika Erpenja, a koji se u svome akademskome radu posvetio istraživanju života i djela biskupa Carevića. Nove znanstvene spoznaje dubrovačkoj će publici po prvi put predstaviti složene odnose biskupa Carevića i dijela njegova svećenstva, što je uvelike odredilo i dinamiku njegova opsežnog djelovanja u Dubrovniku.

Obilježena tužna obljetnica pogibije hrv. branitelja: Stipe Buljubašića, Ante Kurana, Ante Rebca i Ante Babića

Prije točno 34 godine, na Dušni dan, 2. studenoga 1991., dolinom Neretve prolomila se vijest o pogibiji četvorice hrvatskih branitelja – Stipe Buljubašića, Ante Kurana i Ante Rebca iz Metkovića te Ante Babića iz Graca. Njihova smrt bila je prva ljudska žrtva Domovinskog rata na području Neretvanske doline, te je navijestila teške dane koji su uslijedili u obrani ovoga dijela Domovine od srpskog agresora.

Četvorica suboraca poginula su u akciji izviđanja kada je njihov automobil raketirao zrakoplov Jugoslavenske narodne armije iznad Graca, kod sela Drijen u istočnoj Hercegovini.

Danas su se, povodom 34. obljetnice njihove pogibije, članovi obitelji okupili na Drijenu, kod spomenika koji su podigli pripadnici 116. brigade Hrvatske vojske, kako bi zapalili svijeće i pomolili se na mjestu njihova stradanja.

Nakon polaganja svijeća, u župnoj crkvi u Gradcu služena je misa zadušnica za poginule branitelje. Prema lijepom običaju, okupljanje je nastavljeno druženjem u obiteljskoj kući brata pokojnoga Ante Babića, gdje su se prisjetili njihovih života, žrtve i značaja koji su imali u obrani Domovine.

Njihova žrtva i danas ostaje trajni podsjetnik na hrabrost i odanost branitelja Doline Neretve, koji su u najtežim trenucima stali u obranu hrvatske slobode.

3. NL Jug – 11. kolo: Neretva šokirala Zadar, Neretvanac podijelio bodove, Šibenik preuzeo vrh

Danas je odigrano svih sedam utakmica 11. kola 3. NL jug, a kolo je donijelo mnogo uzbuđenja, iznenađenja i pogodaka.

Najveće iznenađenje priredila je Neretva, koja je na gostovanju u Zadru slavila s uvjerljivih 3:0. Metkovci su odigrali odlično drugo poluvrijeme i pogocima Marića (55′), Šetke (81′) i Raguža (89′) odnijeli sva tri boda s jednog od najtežih gostovanja u ligi.

U Sinju je Junak poražen od Primorca 0:1, a jedini pogodak postigao je Okechukwu u 49. minuti. Omiš je na svom terenu bio bolji od GOŠK-a Dubrovnik s 2:1 – Ivanišević (12′) i Šabić (58′) donijeli su pobjedu domaćima, dok je za goste zabio Delevski (36′).

U Opuzenu su Neretvanac i Vodice podijelili bodove rezultatom 1:1 – Prpić (37′) je doveo goste u vodstvo, a Enzo (45′) izjednačio za domaće.

Val je u Solinu upisao važnu pobjedu protiv Zagore rezultatom 3:1. Dvostruki strijelac bio je Andrić (25′, 60′), a pobjedu je potvrdio Dadić (88′). Jedini pogodak za goste postigao je Krajina (34′ – 11m).

U Ivanbegovini je Šibenik deklasirao Kamen s uvjerljivih 4:0. Gosti su sve riješili već u prvom dijelu – Medić (12′) i dvostruki strijelac Šalić (38′, 44′) bili su precizni, a točku na “i” stavio je Jakoliš u 77. minuti.

U Posedarju je Hrvatski Vitez minimalno svladao GOŠK Kaštela rezultatom 1:0, a pogodak vrijedan tri boda postigao je Čurjurić u 15. minuti.

REZULTATI 11. KOLA:

  • Neretvanac – Vodice 1:1

  • Junak – Primorac 0:1

  • Omiš – GOŠK Dubrovnik 2:1

  • Zadar – Neretva 0:3

  • Val – Zagora 3:1

  • Kamen – Šibenik 0:4

  • Hrvatski Vitez – GOŠK Kaštela 1:0

DUŠNI DAN Održana sv. misa za pokojne na gradskom groblju sv. Ivana Nepomuka

Pokoj vječni daruj im Gospodine,… počivali u miru Božjem! – molitva je koja je danas izgovorena bezbroj puta na našim grobljima.

Dušni je dan i mnogi su jučer i danas iskoristili lijepo vrijeme i pohodili posljednja počivališta svojim najmilijih. Na metkovskom je gradskom groblju sv. Ivana Nepomuka misa za pokojne slavljena jučer, na Sve svete, za Župu sv. Nikole, a danas popodne za Župu sv. Ilije.

Današnju sv. misu je predvodio župni vikar fra Valentino Radaš uz suslavlje župnika fra Denisa Šimunovića, metkovskog franjevca fra Josipa Repeše, župnog vikara don Igora Goleša i đakona fra Josipa Brandejsa.

Pjevanje je predvodio mješoviti župni zbor pod ravnanjem s. Mile Deak.

HRT: Neretvanski limun – zlatni dodatak monokulturi mandarina

Hrvatska je u voću samodostatna samo 36 posto. Voća nam, dakle, generalno nedostaje. Možemo proizvoditi šljive, kruške, jabuke, breskve, marelice, što god, ali i – agrume. I to puno više nego što ih sad proizvodimo.

U Neretvanskoj dolini ovih dana u punom jeku je berba mandarina i limuna. Samo limuna će – kažu uzgajivači – ubrati između 400 i 500 tona. Limun sorte Meyer prodaju na štandovima diljem Hrvatske i u centrima, objavljeno je u emisiji Plodovi zemlje (HRT).

Beračice i berači na malenoj plantaži Velibora Šumana usred plodne neretvanske ravnice. No ne beru mandarine, čija je berba u punom jeku, nego jedno drugo, ne baš tako slatko, ali zbog raznovrsne upotrebe vrlo traženo južno voće – limune.

– Ovo je već druga tura, znači prije nekih 10 dana počeli smo s branjem. Ovdje smo na površini od pola hektara, nekih 400 komada ima Meyera. Plod je ekstra, znači urod je dobar, nije ni previše nije ni malo, kvaliteta je prva klasa, naglasio je Velibor Šuman, uzgajivač limuna iz Komina.

Ekipa iskusnih beračica iz zaleđa Ploča jutro je provela berući mandarine, a berba limuna završni je dio dnevnice.

– Mandarine mi je malo lakša, ali u ovog gazde je prava ekipa i sve ide jako brz, naglašava Alena, beračica iz Staševice.

– Najviše beremo mandarinu, limun beremo po potrebi. Ekipa je odlična, gazda je odličan, a i limuni su odlični, mirisom, okusom, ukusom, rekla je Ivana, beračica iz Staševice.

Problemi prodaje

Glavni i najpoznatiji neretvanski proizvod su mandarine, a posljednjih godina sve više na rod dolaze klementine i limuni.

– Svake godine imamo probleme u prodaji mandarine u nekim pikovima berbe. Rekao bih da na neki način mijenjanje te monokulture u proizvodnji, možda nekih sorti klementine, koju mi sada zagovaramo i limuna, su nešto što bi mi u budućnosti trebali razmotriti i da na neki način zamijenimo jedan dio proizvodnje mandarine našeg tipa tsacume nekim sortama klementine i nekim sortama limuna, istaknuo je Dragan Crnomarković, izvršni direktor za kvalitetu, Arivera Fruit.

Teško je procijeniti na koliko je hektara zasađen limun, jer se uzgaja i na plantažama i u okućnicama, ali očekivani urod ove sezone bit će između 400 i 500 tona.

– On raste na mikro područjima, ne može u cijeloj dolini Neretve. Tijekom 15-20 godina dođe hladna zima i uništi. Najpovoljnije područje je ovaj Krvavac, Krvavac 2 i Kula Norinska. Ova šira područja bivšeg PIK-a, ali kada je već ljudi sade, oni i riskiraju, rekao je Zoran Ujdur, uzgajivač limuna iz Krvavca.

Limun zahtjevan

– Limun je dosta zahtijevan što se tiče podizanja nasada, zato što postoji niz faktora koji utječu da ga je teško dovest do faze rodnosti. Međutim, nije on ništa posebno zahtjevniji od mandarine. Otprilike iste bolesti i štetnici napadaju, prskanje je dakle minimalno. U Neretvi se prska jedan put godišnje, naglašava Pavo Delija, uzgajivač limuna iz Opuzena.

Neretvani najviše uzgajaju sortu limuna Meyer, koja ima tanku koru i puna je soka. Zbog toga je, kažu, vrlo tražena na hrvatskom tržištu.

– Evo pogledajte, gledajte ovo… znači, ovaj limun za 15 dana, ako ga iscijedite, možete dobit pola litre soka. Ovo je čisti lijek evo pogledajte, biološki ispravan 100 % , nije tretiran, pokazuje Velibor Šuman, uzgajivač limuna iz Komina.

Nekoliko proizvođača limun, s ostalim proizvodima, prodaje na štandovima diljem Hrvatske.

– Pokušavamo onu politiku Od polja do stola, skratiti na najkraći mogući rok. Znači, danas beremo, večeras se to otprema i sutra je već na tržnicama gdje naši kupci to mogu kupiti. Tako omogućavamo svim našim kupcima vrhunski proizvod jer znate i sami što se god taj rok skrati da je kvaliteta proizvoda bolja, istaknuo je Delija.

– Distribuiram sve na svoje štandove što se tiče limuna. Količinski, sad je toplo pa ne ide tolika količina, ali uglavnom ja rastegnem limun duži period. Znači, ostavljam ga na stablu da on bude što veći, puniji soka i onda ga uspijem tako riješiti, ne dajem ga na otkup, naglašava Šuman.

Limun u maloprodaji ima zaštićenu cijenu

Ipak, najviše je onih koji limun prodaju na veliko – otkupnim centrima.

– Prošle godine dvije sam tone dao na otkup po 67 centi i to je to. Ove godine još nisam, jedino manje količine berem po narudžbi i imam štand ispred kuće i tu prodajem, rekao je Ujdur.

Ovo je prva berba. Cijena je euro, a bilo bi dobro da je malo veća ali nije nažalost, koji cent. Imamo još pet-šest tona. Nešto je u polju nešto oko kuće i kvaliteta je dobra, ali ove je godine malo lošiji urod nego inače, naglasio je Neno Vučković, uzgajivač limuna iz Krvavca.

Ni otkupljivačima nije lako jer limun u maloprodaji ima zaštićenu cijenu.

– Cijena je 1,49 i iznad toga cijena ne može ići tako da ćemo se mi uklopiti u tu cijenu. Naša otkupna cijena je jedan euro plus ostali naši troškovi tako da na neki način budemo svi zadovoljni i da na neki način imamo neku konkurentnu cijenu na tržištu. Do kada će to biti, ne znamo, ali u svakom slučaju mi ćemo biti u rangu s uvoznim limunom, istaknuo je Crnomarković.

Limun nije sladak kao mandarina, ali bez njega je nemoguće zamisliti mnoge obroke i napitke. Sirovina je i u farmaceutskoj industriji – pravi lijek za nadolazeću zimu.

Autor: Pero Štrbe/Plodovi zemlje/HRT

Ispod Pelješkog mosta lovio lignje, a na skosavicu mu skočila pastrva!

Skosavicama se love lignje i sipe, ponekad i hobotnica i mušun, nešto rjeđe ribe poput palamide ili kovača, no to što je skosavicom ulovio Josip Erceg definitivno je ulov kakvog na našem moru još nitko nije ostvario, objavio je portal More/Slobodna Dalmacija.

Dok je lovio lignje ispod Pelješkog mosta, Josip je na skosavicu ulovio – pastrvu. Video pogledajte na linku.

Evo što nam je o tome rekao:

– Lovio sam lignje kao i uvijek kad sam osjetio nekakav čudan otpor.

Očito nije bila ni lignja ni sipa nego riba, a kad sam je izvukao ostao sam iznenađen.

Na skosavici je bila riba, ali ne morska nego slatkovodna i to pastrva.

Vjerojatno je izbacila vrulja ili je iz Neretve doplutala, to ne mogu tvrditi.

Dao sam je Institutu na istraživanje tako da je nisam vagao, ali sigurno ima oko kila – rekao nam je Josip.

Kako je sam rekao, pastrva je do mora stigla ili preko vrulja ili iz Neretve no polemike koje su se oko tog ulova razvile na društvenim mrežama su brojne.

Dok su neki tvrdili da je u pitanju primorska pastrva (Salmo cf. farioides) drugi su tvrdili da je u pitanju potočna pastrva (Salmo trutta) koja podnosi bočatu vodu ako joj imaju pristup i toga ima širom svijeta pri čemu su najveći primjerci zabilježeni na Islandu i Patagoniji.

Ipak, istinu će odrediti Institut koji je ribu primio na istraživanje, a za što će im trebati oko mjesec dana.

A sličan slučaj je zabilježen i prije par godina kad su lokalni ribolovci Ante Pero Džono na lokaciji Jazine, na samom kraju zaljeva također ulovili, po fotografijama vjerojatno morsku pastrvu.

Inače je potočna pastrva (Salmo trutta) kompleks vrsta širokog raspona rasprostranjenosti u Euroaziji i Sjevernoj Africi.

Potočna pastrva pokazuje i anadromnu formu koja naseljava mora i slatke vode (morska pastrva) te rezidentnu populaciju koja nastanjuje samo slatke vode.

Populacije morske pastrve prirodno se nalaze u rijekama Atlantika, od Portugala do Bijelog mora, i Ponto-Kaspijskom moru, međutim, trenutno se smatra da takva populacija nije prisutna u Jadranu.

Inače, potočnom pastrvom, porijeklom iz zapadne Europe, poribljavano je dosta vodotoka u našoj zemlji, te kao takve vjerojatno dospijevaju u more.

Piše: Boris Bulić / More/Slobodna Dalmacija

Zadnje objavljeno