-

Imena luda nalaze se svuda – piše: dr. sc. Domagoj Vidović

By
LIKEmetkovic.hr
-

 I. Uvod

Nakon što smo vas lani u Mjesecu hrvatskoga jezika uputili u antroponomastiku – prvu temeljnu disciplinu onomastike ili imenoslovlja (znanosti koja se bavi imenima) –  ovoga ću vam puta nastojati približiti toponomastiku, drugu temeljnu onomastičku disciplinu, disciplinu koja se bavi proučavanjem toponima, odnosno imena zemljopisnih objekata, u prvome redu imena naselja (ojkonima), vodnih objekata (hidronima) i uzvisina (oronima) te imena zemljišnih čestica različite namjene i veličine (mikrotoponima).

II. Između pučkoga tumačenja i etimologije

1Da proučavanje imena naselja može biti zabavno, ali i da krije određene zamke, mogli smo se uvjeriti prateći prošlih mjeseci reklame koje su nas podsjećale na imena nekih manje poznatih naselja koja su katkad prozirna (primjerice, Štakorovec), a katkad znaju i zavarati (ime se Žena Glava na Visu ne dovodi u vezu s imenicom žena, nego s mjesnim čakavskim likom pridjeva žedan; pridjev grd sadržan u imenu Grdoselo ne znači ružan, kako bismo pretpostavili, nego velik – Grdoselo je, dakle, veliko selo). Svatko je u svojemu zavičaju imao prigodu čuti predaje o imenima mjesta. Tako stanovnici naselja u blizini paškoga gradića Novalja drže da to ime znači ne valja, pa njegove stanovnike podrugljivo nazivaju Nevaljcima. Samo se pak ime Novalja povezuje s romanizmom navale ‘krčevina’ ili se izvodi od množinskoga lika navalia koje može označivati pristanište, ali i brodogradilište ili spremište brodova. U Zažablju, području na južnoj granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, imena Neum, Mali Um i Veliki Um mjesno stanovništvo drži svojevrsnim odrazom stupnjevanja. Po njihovu je vjerovanju Neum mjesto u kojemu žive ljudi koji se radije služe snagom nego pameću, Mali Um nastanjuju ljudi nešto skloniji ravnomjernijoj uporabi snage i pameti, a postanje imena Veliki Um ni ne treba tumačiti. Još kad se zna da se istočno od Neuma nalazi predio Bistrina (čista inteligencija)… Ponovno je stvarno tumačenje daleko od pučkoga domišljanja jer se imena Mali i Veliki Um povezuju s imenicom hum kojom se nekoć označivao omanji brijeg obrastao travom, a zatim bilo koja vrsta uzvisine manje od planine. Ime pak Neum nije pouzdano rastumačeno.

III. Složenac različitih jezičnih utjecaja

Već je iz gore navedenih primjera razvidno da nas imenski lik može dovesti do pogrešnih zaključaka. S druge strane, u toponimiji su često okamenjena starija jezična stanja te su mnoga imena hrvatskih naselja odrazom jezičnoga stanja koje su Hrvati zatekli pri doseljenju.

Najveći se dio imena naselja u kojima su se odrazila antička imena gradova nalazi u priobalju. Tako se, primjerice, ojkonim Cavtat dovodi u vezu s latinskom imenicom civitas ‘grad’ jer su se po predaji stanovnici Epidaura preselili u obližnji Dubrovnik, pa se Cavtat prozvao Civitas Vetus ‘Stari Grad’. Da su se i Hrvati služili sličnim načinom imenovanja, dokaz je ime Stari Grad za drugo naselje po broju stanovniku na otoku Hvaru, koji je svoje staro ime Hvar (grč. Pháros) prepustio novomu otočkom središtu – današnjemu gradu Hvaru. Da su Hrvati preveli antičko ime drugoga po važnosti grada u Dubrovačkoj Republici, nazvali bi ga Blatom ili Kalima, a ne prilagođenim imenom Ston, Motovun bi možda postao Brdovcem, Labin Brijegom ili Bjelogradom, Skradin Strmicom, Zadar možda Vodicama, Split Brnistrovom (po jednome je tumačenju ime dobio po sredozemnoj biljci brnistri), a u imenu bi se Trogir odrazio neki lik povezan s imenicom jarac. Antička su se imena odrazila i na kopnu. Sisak bismo, primjerice, mogli prevesti u Trstenik, a u antičkim ojkonimima Mursa (današnji Osijek) i Marsonia (današnji Slavonski Brod) sadržana je osnova *murs/*mors ‘blatište, kaljuža’ te bismo i njih (poput Stona) mogli „prevesti“ u Kali. Po nazivima su pak životinja ime dobili neki naši otoci. Primjerice, Brač i Elafiti prozvani su po različitim grčkim nazivima za jelena.

Romanski se utjecaj protegnuo i na mlađa razdoblja. Tako je, primjerice, ojkonim Kaštela, u kojemu je sadržan romanizam kaštel ‘utvrda’, srodno imenima koja sadržavaju imenicu grad u starome značenju ‘utvrda’ (npr. Gračac, Gradac, Gradiška ili Podgradina), a ojkonim se Pag povezuje s lat. pagus ‘selo’ te je srodno imenima Vas (usp. i Stara Vas nedaleko od Paga) ili Selo (usp. i Dugo Selo).

Turskoga su pak postanja imena naselja kao što je Čitluk ‘seoski posjed’ ili mnogi toponimi koji sadržavaju turcizam kula ‘utvrda’ (npr. Kula Norinska ili Široka Kula). Na sjeveru su mnoga imena naselja mađarskoga postanja. Gradić bismo Ilok hrvatski mogli nazvati Novigradom, Valpovo označuje plemićki posjed, Varoš grad, Aljmaš i Siget otok, ime bi se Daruvar moglo prevesti u Ždralograd, a imena Bjelovar (Bjelograd) i Vukovar (Vukov Grad) sadržavaju hrvatsku osnovu i mađarski završetak –vár. Ojkonim se pak Varaždin izvodi od mađarskoga varasd te je značenjski srodan toponimima Kaštela, Gradac i Kula u kojima su sadržani nazivi različitoga jezičnog postanja koji označuju utvrdu.

Njemačkoga je postanja najvjerojatnije ojkonim Slavonski Šamac (< šamac ‘šanac, rov’).

Koliko uopće razumijemo hrvatska imena?

U imenima su naselja očuvane mnoge danas uglavnom zaboravljene hrvatske riječi temeljnoga slavenskog postanja. Tako imenica resa u ojkonimu Duga Resa označuje blatna, močvarna zemljišta baš kao i imenica hleb (< *hlębъ) u Hlebine koju bismo na prvu loptu mogli povezati s prehrambenim proizvodom (hljeb). Imena Brod i Prelog označuju gaz, tj. prijelaz preko rijeke. Na mjesto na kojemu postoji slano vrelo upućuje ime Slatina, a na vodoplavno područje Tounj. Metaforičkoga su postanja ojkonimi kao što su Čabar (< čabar ‘vjedro’) ili  Čavle (< čavao), Stubica (usp. stubao ‘ograda na zdencu’) i Zabok (usp. bok), na vrstu tla upućuju ojkonimi Bisko (usp. *bisk- ‘pijesak’), Glina, Milna (usp. *mělъ ‘pijesak’), Molve (< *molъ- ‘riječni pijesak’), Ploče (< ploča ‘kvadratni kamen’) i Posedarje (< sedra ‘vapnenac’), a na vrste vode Bistra ili Slunj (< *sluzъ ‘sluzavo, vlažno korito’). Primjer je lažnoga prijatelja ime Srb koje se povezuje s glagolom ‘srkati’ te označuje vrelo iz kojega se čuje određen zvuk, a ne odnosi se na etnonim. U hrvatskoj su ojkonimiji često uščuvani i dijalektni likovi kao što su Klanjec (kajk. klanac) ili Reka (usp. Rijeka). Smještajem su naselja uvjetovani ojkonimi Kutina i Kutjevo (naselja u kutu), Pleternica (područje izloženo vjetru), Sunja (područje okrenuto prema Suncu), Vrgorac (područje vrh/iznad gore), Vrlika (područje vrh/iznad rijeke) i Zagreb (područje za brijegom / iza brijega). 2Biljnim su nazivima motivirani ojkonimi Cerna (< cer), Drežnik (< drezga), Jasenice (< jasen), Jelsa (< jelsa ‘joha’), Koprivnica (< kopriva), Kostajnica (usp. kostanj ‘kesten’), Lipovac (< lipa), Maslenica (usp. maslina), Orahovica (< orah), Pirovac (< pir ‘vrsta žitarice’), Smokvica (< smokva) ili Vrbovec (< vrba), a nazivima biljnih zajednica imena Dubrovnik (< dubrava ‘listopadna šuma’), Gvozd i Zagvozd (< gvozd ‘šuma’), Lešće (< *lěsъ ‘lisnata šuma’), Lipik (< lipik ‘lipova šuma’) te Šibenik (usp. šiblje). Nazivima su životinja uvjetovana imena Jastrebarsko (< jastreb) i Krapina (< krap ‘šaran’). Na upravne i vlasničke odnose upućuju ojkonimi Banova Jaruga (usp. ban), Delnice (dio naslijeđene djedovine), Kraljevica (< kralj) i Županja (< župan). U skupini se ojkonima koji se odnose na gospodarsku djelatnost izdvajaju oni koji sadržavaju apelative koji se odnose na privođenje tla kulturi (na dobivanje plodnoga tla paljenjem upućuju imena Garešnica i Požega, a krčenjem Plaški), stočarstvo (imena Oklaj i Osijek upućuju na ograđena mjesta u kojima se drži stoka) i trgovinu (imena Subotišće i Nedelišće upućuju na sajmene dane). Mjesta na kojima je šuma iskrčena kako bi se izgradilo obrambeno zdanje otkrivaju ojkonimi Ogulin i Opuzen, ona na kojima su izgrađene crkve otkrivaju ojkonimi Crikvenica (usp. crkva), Donji Miholjac (Mihael Arhanđel), Gospić (Gospa), Ozalj (sveti Anselmo), Sesvete (Svi sveti), Đurđevac, Suđurađ i Sveti Đurđ (sveti Juraj), Sumpetar, Supetar i Sveti Petar u Šumi (sveti Petar), Sutivan (sveti Ivan) te Vinkovci (sveti Vinko). 5Nazivi su crkvenih objekata motivirali ojkonime Beli Manastir (<  manastir ‘samostan’), Kloštar Podravski (< kloštar ‘dio samostana određen za redovnike’) i Opatija (< opatija ‘benediktinski samostan’), a nazivima su crkvenih redova i crkvenih dužnosnika uvjetovani ojkonimi Biskupija, Ivanec (usp. ivanovci) te Đakovo i Žakanje (usp. istoznačnice đakon i žakan).

Od osobnih su imena i prezimena nastala imena naselja kao što su Borovo (: Boromir/Borislav), Grubišno Polje (< Grubiša), Jalžabet (usp. Elizabeta), Karlovac (< Karlo), Metković (< Metković ‘prezime’ < Metko < Medo < Medvjed), Orebić (< Orebić ‘prezime’ < oreb ‘jastreb’), Oroslavje (< Oroslav),  Petrinja (< Petrin < Petar), Zlatar (zabilježeno je ime Zlatarjevo, vjerojatno prema prezimenu Zlatar) itd. Na smjer iz kojega su stanovnici određenoga naselja pristigli upućuju ojkonimi kao što su Bošnjaci (< Bošnjak ‘Bosanac’; etnonim Bošnjak nastao je tek krajem 20. stoljeća) i Hercegovac, a na imena naroda (etnonime) ojkonimi Crnogorci, Horvati i Hrvace (usp. Hrvati) te Nijemci, a u zapadnoj Bosni i Sasina (usp. Sasi).

Imena luda nalaze se svuda

Da u toponimiji do izražaja dolaze narodna domišljatost i smisao za humor, dostatno govore metaforična imena kao što su Močiguzica (vrh jednoga grebena na Hvaru) ili Konavoske sise (za dva grebena). Na Kornatima pak postoje otočići Babina guzica (u Tenji kod Osijeka postoji toponim Babin guz), Kurba vela i Kurba mala (pritom je zanimljivo da se jedna od kurbi prozvala Poštenicom, što je ispitanika Vladimira Skračića nagnalo da odgovori glasovitomu onomastičaru: „Kurba oli je, oli ni! Ne more biti ni velika ni mala!“). U Lici pak nalazimo brijeg pod imenom Derikrave, a pod Velebitom zaselak Dušikrave. 4Na Velebitu se nalazi i naselje Crni Padež, čije ime nije povezano s lošim poznavanjem gramatike, nego je riječ o padini prekrivenoj crnogoričnom šumom. Ako je suditi po imenu, u selu Otrovanec kod Pitomače morate pripaziti na to što pijete i jedete, a u Stojdragi na Žumberku, ako bismo se poveli za pučkom etimologijom, muževi često zaustavljaju supruge (moguće je starije ime vjerojatno bilo *Stojina Draga te je očito riječ o ojkonimu u kojemu je sadržano osobno ime), a predstavnici reda i zakona vjerojatno nemaju veliku potrebu ulaziti u nedaleku Poštenu Vas. Kod Varaždina se nalazi Tužno, a kod Sarajeva Čemerno. Zvuk vode koji podsjeća na puštanje vjetrova često je utjecao na imenovanje vrela kao što su Prdamet u Lokvičićima kod Imotskoga ili Prduša na Elafitima. Nedaleko od hrvatsko-bosanskohercegovačke granice, u selu Brštanica nalaze se „indijanski“ toponimi kao što su Đe se voda splijeva (mjesto na kojemu se slijeva voda) i Pomozi Bog (teško dostupan predio). U okolici pak Čitluka službeno se naselje Ograđenik dijeli na Donji Mali Ograđenik, Donji Veliki Ograđenik, Gornji Mali Ograđenik i Gornji Veliki Ograđenik.

Hrvatska imena u Vojvodini

U Vojvodini postoje hrvatska imena za neka naselja koja se razlikuju od službenih srpskih imena. Javnosti su većinom poznati primjeri u kojima se hrvatski lik od srpskoga razlikuje jekavskim odrazom jata (Srijemska Kamenica, Srijemska Mitrovica, Srijemski Karlovci), donekle i kraći likovi za pojedina naselja (Monoštor za Bački Monoštor, Novo Selo za Bačko Novo Selo i sl.), a manje su poznata hrvatska imena Krnjaja (za naselje koje se službeno zove Kljajićevo), Lemeš (za naselje koje se službeno zove Svetozar Miletić), Bereg (za naselje koje se službeno zove Bački Breg) te Bajmak (za Bajmok).

Domagoj Vidović, Rodu o jeziku, ožujak 2016., br. 1.

Skalinada obara rekorde u prijavama – prijavljenih trkača sa svih strana

By
LIKEmetkovic.hr
-

Još samo 6 dana je ostalo za prijave na II.Metkovsku Skalinadu. Trenutno je prijavljeno 170 natjecatelja,čime se oborio prošlogodišnje utrke,gdje je utrku istrčalo 95 ljudi.
Utrka je poprimila pravi natjecateljski duh, ali i brojne prijave iz susjednih zemalja.
Predsjednik Su Neretva Run, Ruđer Bošković:
“Dajemo sve od sebe da u Metkoviću 20. ožujka 2016. bude veliki sportski spektakl, a ovoliki broj natjecatelja uopće me ne čudi. Toliko toga smo prošli u ovih 5 mjeseci priprema da nam se sve vraća u pozitivnim smislu te smo najviše dobili sa “strancima” i ljudima iz drugih gradova i država oko nas (BiH,Srbija,Crna Gora,Slovenija).
Osim RK Jerkovca i njihove djece iz Metkovića, na moju žalost i svih nas u
Udrugi, naišli smo na ne zainteresiranost, prvenstveno ljudi u sportu, trenera i slično. Nikome ne zamjeramo, ali da je Metković kao sportski grad zakazao, nažalost je.
Nadam se da će se broj natjecatelja u ovom zadnjem tjednu iz našeg grada barem malo povećati. Šteta je da se ne doživi ovo. Tu ima za svakoga ponešto, a ako je nekom problem kotizacija utrke ili slično, slobodno neka se javi meni osobno i to ćemo srediti.
Natjecatelji stižu iz svih krajeva lijepe naše, Zagreb, Split, Dubrovnik, Stablina, Zadar, ali i iz Cazina, Tuzle, Bihaća, Sarajeva, Podgorice i Beograda…
Prijave za utrku su otvorene do 13. ožujka u 24 sata. Iza toga datuma više se neće moći prijaviti na utrku. Za malu Skalinadu, utrku stepenicama ,ostalo je samo 15 mjesta, jer ju je organizator limitirao na 100 natjecatelja..
Zahvaljujemo se svim sponzorima, ali i medijima, što nam daju vjetar u leđa i što nam izlaze u susret.”

Dakle, ostalo je još 6 dana do završetka prijava, tako da još nije kasno. Posebno apeliramo na sportske klubove da se prijave i sudjeluju u ovoj sportskoj atrakciji u našem gradu!

Luka, Ivica, Mihovil i Ante iz OŠ Stjepana Radića novi županijski prvaci iz tehničke kulture!

By
LIKEmetkovic.hr
-

Malo je reći Postignut je izvrstan rezultat!, a ako se poslužimo poznatom krilaticom legendarnog sportskog komentatora Mladena Delića Ljudi moji, je li to moguće!, vidimo da je itekako moguće. Na Županijskom natjecanju iz tehničke kulture od 8 učenika, koliko ih je sudjelovalo iz OŠ Stjepana Radića, čak ih je 7 zauzelo prva tri mjesta. Da je ovo bilo natjecanje u znaku Metkovaca, govori podatak da su naši učenici zauzeli u različitim kategorijama četiri prva mjesta. Luka Popović, 5. b, Ivica Grbavac, 6. a, Mihovil Družijanić 7. a i Ante Šprlje, 7. a novi su županijski prvaci i naša metkovska fantastična četvorka. Da se učitelj prepoznaje po učenicima, stara je poslovica, a nastavnica tehničke kulture i informatike Marina Nikolić, prof. poznato je i priznato ime u zajednici učitelja tehničke kulture u cijeloj Hrvatskoj. Kontinuitet vrhunskih rezultata mnogobrojnih učenika koji sudjeluju svake godine na Državnom natjecanju, ali i mentorstvo učenicima koji su se okitili titulom državnog prvaka, s pravom nastavnicu Marinu stavljaju među najuspješnije mentore. U učenicima  Petru Blatančiću Vukoviću, Luki Popoviću, Ivici Grbavacu, Mihovilu Družijaniću, Nikola Pavloviću, Anti Šprlji, Mateji Pavlović i Roku Crnčeviću nastavnica Marina prepoznala je veliki potencijal, ambiciju, motiviranost i snažnu volju za radom, učenjem i zbog toga nisu izostali ni vrhunski rezultati.

U organizaciji Dubrovačko-neretvanske županije, a  uz pomoć Županijske zajednice tehničke kulture i OŠ Gruda, u dvorani OŠ Lapad održano je 58. natjecanje mladih tehničara.

Ovo vrlo zahtjevno natjecanje koje se sastoji od tri dijela, pisane provjere, izrade tehničke tvorevine te obrane rada, okupilo je 56 natjecatelja iz Dubrovnika. Konavala, Korčule, Pelješca, Ploča, Opuzena i Metkovića.

Učenici od 5. do 8. razreda natjecali su se u kategorijama: maketarstvo i modelarstvo, graditeljstvo, strojarske konstrukcije, obrada materijala, elektrotehnika, elektronika, fotografija, robotsko spašavanje žrtve, te modelarstvo uporabnih tehničkih tvorevina.

Učenici OŠ Stjepana Radića postigli su sljedeće rezultate.

Luka Popović, 5. raz – fotografija – 1. mjesto

Ivica Grbavac, 6. raz. – graditeljstvo, 1. mjesto

Mihovil Družijanić 7. raz – obrada materijala 1. mjesto

Ante Šprlje 7. raz.- strojarske konstrukcije 1. mjesto

Petar Blatančić Vuković, 5. raz. – maketarstvo i modelarstvo – 2. mjesto

Nikola Pavlović 7. raz. – obrada materijala 2. mjesto

Roko Crnčević 7. raz – strojarske konstrukcije 3. mjesto

Matea Pavlović 6. raz. – fotografija 5. mjesto

S nestrpljenjem očekujemo Državno natjecanje iz tehničke kulture koje će se održati u Primoštenu od 30. ožujka do 1. travnja 2016. godine. Čestitamo učenicima i mentorima jer je njihov uspjeh velik uspjeh za OŠ Stjepana Radića i Metković.

 

Pastirski pohod mons. Barišića župama svetog Nikole i Dobranje – Bijeli Vir

By
LIKEmetkovic.hr
-

U sklopu pastirskog pohoda župama neretvanskog dekanata splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, u subotu 5. ožujka, posjetio je župu sv. Nikole biskupa u Metkoviću i župne filijale: Nova Sela i Borovce, kao i  terapijsku Zajednicu „Pape Ivana XXIII“, čijim je članovima uputio riječi ohrabrenja i nade.

Nadbiskupa Barišića i njegova tajnika don Nikolu Mikačića srdačno su dočekali svećenici ove metkovske župe, župnik don Davor Bilandžić i župni vikar don Miroslav Rubić, te brojni  vjernici s kojima se slavio svetu misu.

U homiliji nadbiskup je govorio o Božjem milosrđu. Kazao je da u čovjeku ima toliko zatvorenosti i grijeha da je korizma pravo vrijeme da postanemo, a zatim i ostanemo, iskreniji, objektivniji i bolji prema sebi i prema drugima. „Ova korizma je još posebnija jer smo u Svetoj godini milosrđa Božjega. Svi smo pozvani tu riječ bliže osjetiti i iskusiti. Unatoč vlastitim pogreškama, ograničenostima i grijesima, a zahvaljujući Božjem milosrđu, imamo  nadu, snagu i hrabrost da se možemo popraviti“. Nadbiskup je naglasio da je najbogatiji dar Božjeg milosrđa Isus Krist koji je došao radi nas i našega spasenja. On je lice Božjeg milosrđa. Zbog milosrđa koje primamo pozvani smo i sami biti milosrdni prema bližnjima. Zaključio je da možemo biti milosrdni jer smo slika Božja. Pojašnjavajući logo Godine milosrđa zaključio je da tko doživi Božje milosrđe ne može ostati isti, mora promijeniti i svijet gledati drugačijim pogledom – pogledom Isusa Krista. „Vrata Crkve otvorena su za svakog čovjeka, nema izgubljenog slučaja jer Gospodin prima svakoga Milosrđe Božje želi nas približiti Bogu i bližnjima, zato je korizma naše vrijeme za odrastanje. Bilo bi šteta da nas ne zahvati i da mi ne unesemo malo više radosti, blizine, opraštanja, solidarnosti ljudskosti i topline u naše odnose“, zaključio je nadbiskup Barišić.

Župnik je zahvalio mons. Barišiću te mu u ime cijele zajednice uručio prigodan dar. Slavlje je uzveličao mandolinski sastav i župni zbor kojim ravna s. Marijana Cvitanović. Za klavijaturama je bila Marija Maja Jerković. Nakon misnog slavlja vjernici su se sa nadbiskupom Barišićem i svećenicima zadržali u ugodnom druženju uz prigodan domjenak u Pastoralnom centru o. Ante Gabrića.

Fotografije: Antonija Menalo

Na četvrtu korizmenu nedjelju, 6. ožujka, nadbiskup Barišić pohodio je župu Dobranje – Bijeli Vir gdje je s vjernicima slavio misu u crkvi Gospe Lurdske u Bijelom Viru. U koncelebraciji su bili župnik i neretvanski dekan don Stipe Jerković i tajnik don Nikola Mikačić.

Riječima dobrodošlice nadbiskupa je pozdravila predstavnica mladih uz molbu da moli za njih kako bi ostali vjerni svom kršćanskom pozivu. U svoje osobno, i ime cijele župne zajednice, riječi dobrodošlice nadbiskupu je uputio župnik Jerković koji je nadbiskupu prezentirao stanje u župi. Župnik je istaknuo da je nadbiskup Barišić prvi put je u pastirskom pohodu ovoj župi, a zadnji put bio je mons. Mile Vidović  16. svibnja 2004. g. U proteklom periodu, župa  se obogatila i duhovno i materijalno, obnovljene su crkve i župna kuća, a radovi na obnovi kapelice sv. Josipa su u tijeku.

Pozdravljajući vjernike, nadbiskup je rekao kako u pastirski pohod župama ide u korizmeno vrijeme, jer kroz korizmu čovjek lakše uviđa da nisu samo drugi oni koji griješe, već i on sam. „Mijenjajući sebe i drugi se mijenjaju. Ova korizma koja je u Godini milosrđa, poziv je da i mi budemo milosrdni. Možda imamo i razloga biti nemilosrdni, ali jedino ispravno rješenje svih nesporazuma je ljubav, praštanje  i  milosrđe“, istaknuo je nadbiskup Barišić i dodao, „u svima nama ima prostor gdje čovjek može biti milosrdan, spreman oprostiti, ali neki ponos, oholost, nas priječi. Stvoreni smo za život, ne da životarimo i da druge osiromašujemo“. Kazao je kako parnice po sudovima svjedoče o velikom broju posvađanih obitelj koje godinama traže pravdu kao da ne znaju da će i nakon sudske presude ostati sumnja, mržnja, napetost, okretanje leđa i neprijateljstvo. Naglasio je da treba imati hrabrosti i smjelosti sjesti zajedno, dogovoriti se i pomiriti. To nije lako, ali je spasonosno za jedne i druge. To je stvarno Uskrs, već ovdje među nama. „Isus je s pravom rekao u evanđelju ‘budite milosrdni kao što je Otac vaš nebeski milosrdan’. Ne možemo biti kao Bog, ali možemo milosrđe ugraditi u svoj život“, zaključio je nadbiskup u propovijedi.

„Vaš dolazak radostan je događaj i ohrabrenje za sve nas. Naša župa, na samom kraju Splitsko-makarske nadbiskupije, spada među njene najmanje župe. Nismo materijalno bogati, ali smo bogati ljubavlju i poštovanjem prema vama. Zato vam, u znak zahvalnosti za sve što činite za nas, i sjećanja na ovaj pastirski pohod, poklanjamo sliku nove kapele Gospe Lurdske“, kazao je na kraju slavlja župnik pojasnivši da su nadbiskupa poklonom htjeli podsjetiti na njegovo svakodnevno pješačenje od Mliništa do Metkovića za vrijeme osnovnoškolskog školovanja. Na tom putu prolazio je kraj stare kapele Gospe Lurdske i tu se odmarao. Druženje s vjernicima nastavljeno je i po završetku misnog slavlja.

Fotografije: Antonija Menalo

 

Ema Vidović županijska prvakinja u poznavanju hrvatskog jezika!

By
LIKEmetkovic.hr
-

Županijsko Natjecanje iz hrvatskoga jezika održalo se u petak, 4. ožujka 2016. godine u dubrovačkoj Pomorsko-tehničkoj školi. Natjecanje su organizirale Osnovna škola Mokošica te Srednja škola Metković.

Prepun autobus metkovskih osnovaca, srednjoškolaca i njihovih mentora koji se zaputio prema Dubrovniku svjedoči o ljubavi i brizi za Nazorov „drevni i  lijepi jezik Hrvata“. A u prepunom autobusu čak trinaest učenika OŠ Stjepana Radića!

Nakon izvrsnih rezultata na školskoj razini, na županijsko Natjecanje iz hrvatskoga jezika bili su pozvani sljedeći učenici Osnovne škole Stjepana Radića:

7.razred: Karlo Bajo, 7.e, Petar Borovac, 7.d, Paula Kozina, 7.e, Ana Petrušić, 7.e, Ana Putica, 7.d, Stipe Šutalo, 7.e i Ema Vidović, 7.d.

8. razred: Lana Bunoza, 8.d, Marija Kompar, 8.d, Tamara Matuško, 8.e, Antea Mostarac, 8.a, Danijela Šimić, 8.b i Helena Šimić, 8.b.

Učenici OŠ Stjepana Radića ponovno pokazali izvrsno znanje hrvatskoga jezika te ostvarili zapažene rezultate. Naime, iz Dubrovnika su se vratili s jednim prvim i s dvama trećim ostvarenim mjestima. Županijska prvakinja je Ema Vidović iz 7.d razreda koja je među tridesetak učenika iz cijele Dubrovačko-neretvanske županije zauzela prvo mjesto. U kategoriji sedmoga razreda OŠ Stjepana Radića bilježi još jedan izvrstan rezultat, to je 3. mjesto na kojem se našao Petar Borovac, učenik 7.d razreda. Emi i Petru mentorica je Ines Vukoja, prof.

Kao val se ona pjeni

Kao suza ona zbori

Od kamena i mramora

Od iskona od davnina

Riječ hrvatska postojana

Od dobrote od milina…

(Bruno Zorić)

THRILLA IN MANILA – piše: Vinko Kaleb

By
LIKEmetkovic.hr
-

Ovaj put triler se nije odigrao u Manili i nisu sudjelovali Ali i Frazier, ali scenarij je bio sličan! Odlična utakmica naše momčadi i “Lega”, praktično jedino vodstvo na utakmici, osim na startu. Gosti žale za propuštenim, ali jedina zamjerka im je “nepostojeći faul”. Šteta što isječak utakmice(koji možete pogledati na likemetkovic.hr) nije sniman koju minutu prije, pa bi vidjeli podjednak kriterij sudaca. Inače poznato je kako metkovsku publiku ne možete varati, a ona je bila na rubu živaca veliki dio susreta. Šteta za sve vas koji niste bili u mogućnosti u živo pratiti ovaj susret, gosti su imali dobiven meč, ali… Teško je opisati susret, gubiti 3 razlike na odmoru(11:14), gdje je razlika u udarcima na gol bila 18:26 za goste, gdje je “glavu iznad vode” držao Bošković sa svojih 17 obrana, gdje je naša obrana izgledala kao sve, ali nikako na obranu, gdje 50 i kusur minuta igraš bez “cojones” i uspiješ pobijediti. Opet se pokazalo kako bez obrane nema pobjede, obrane koja lomi protivnike i daje ti dozu adrenalina, pa ti u gol ulaze šutevi koji ne bi prošli ni na uličnom rukometu. Bilo kako bilo, zanimljiva utakmica, nadasve zanimljiva! P.S. Voljeli bi i mi jednom imati ovako neutralno, u svakom smislu neutralno suđenje u gostima.

RK METKOVIĆ 1963 – RK OSIJEK 25 :24(11:14)

Jarić, Miletić 4, Vučić, V. Koncul, Andi 1, Dodig, Vistorop 2, Medić, Zovko 5, Bošković 17 obrana, Petrić, I. Koncul 7, Jurković, Mataga 5, Marušić, N. Dominiković 1 Janković 0+1 obrana, Stojnović 1, Nedić 6, Zrno, Jurić, Ištvanić, Abramović, Mičević 2, Kolar 12 obrana, Šaravanja 3, Radović 5, Turalija, Repušić, Mihaljević 3, Džijan 4, Vuković.

Pun autobus učenika iz Metkovića na Županijskom natjecanju iz Hrvatskog jezika

By
LIKEmetkovic.hr
-

U petak, 4. ožujka u Srednjoj pomorskoj i tehničkoj školi u Dubrovniku održano je 21. Županijsko natjecanje iz Hrvatskoga jezika na kojemu je OŠ don Mihovila Pavlinovića imala pet natjecatelja u kategoriji VII. i VIII. razreda.

Nakon provedenoga školskoga natjecanja, a na temelju postignutih rezultata, na županijsku razinu su pozvane dvije učenice sedmoga razreda: Gabrijela Bojčić i Barbara Dropuljić s mentoricom Slavicom Ilić te troje učenika osmoga razreda: Maja Daničić, Lovre Jerković i Mirta Ivić s mentoricom Anom Jogunicom.

U petak 4. ožujka 2016. pun autobus natjecatelja iz Hrvatskoga jezika osnovnih i srednjih škola grada Metkovića uputio se prema županijskom središtu kako bi sudjelovali na natjecanju. Sama ta činjenica govori kako se u našemu gradu materinski jezik i njeguje i uči. Kišno vrijeme nije pokvarilo raspoloženje natjecateljima, autobus je bio ispunjen veselim žamorom, palatalizacijom, jotacijom, genitivima, aoristima, velikim slovom i pisanjem zareza… Najbolji od najboljih još jednom ponavljaju gradivo prije važne bitke za osvajanje županijskih mjesta.

Dobri rezultati ni ove godine nisu izostali, u svim kategorijama Metkovci su imali svoje predstavnike na nekom od prva tri mjesta koja znače vizu za ulazak među one najsretnije koji će biti pozvani na 21. Državno natjecanje iz Hrvatskoga jezika.

Kakve su rezultate ostvarili učenici OŠ don Mihovila Pavlinovića? Najuspješnija naša sedmašica Gabrijela Bojčić zauzela je zapaženo peto mjesto, dok je Barbara Dropuljić četrnaesta od ukupno tridesetak natjecatelja. Naša Maja Daničić u jakoj konkurenciji osmaša zauzela je 8. mjesto dok su se Lovre Jerković i Mirta Ivić zastali na zlatnoj sredini.

Nikola Jurković drugi, Antonija Vladimir treća u županiji iz njemačkog jezika!

By
LIKEmetkovic.hr
-

U petak,  4. ožujka 2016.  održano je u Gimnaziji Metković Županijsko natjecanje iz  Njemačkoga jezika. Opet sjajan rezultat!  Drugo i treće mjesto pripalo je učenicima OŠ don Mihovila Pavlinovića.

Na Županijsko natjecanje iz Njemačkoga jezika pristupilo je ukupno 40 učenika iz 15 škola, a natjecali su  u šest kategorija. Iako se Njemački jezik u našoj županiji uči u osnovnim školama skoro u potpunosti kao izborni predmet, a kao drugi strani jezik u srednjim školama, natjecatelji su pokazali zavidna postignućima u ovladavanju vještinama slušanja, čitanja s razumijevanjem te gramatičkim strukturama ovoga jezika.

U B kategoriji za osnovne škole Osnovna škola don Mihovila Pavlinovića imala je pet natjecatelja koji su odličnim rezultatom sa školskoga natjecanja ostvarili pravo natjecanja na županijskoj razini.

Učenik OŠ don Mihovila Pavlinovića Nikola Jurković  iz 8. razreda ostvario je drugo mjesto, a Antonia Vladimir treće! Nikola je postigao  94% riješenosti testa, a Antonija 93% pa s neskrivenim ambicijama očekuje se da će možda biti pozvani i na državno natjecanje. I Jure Kraljević ostvario je dobar rezultat. Ponosna mentorica ovim učenicima je učiteljica Njemačkoga jezika Kristina Laura. I učiteljica Njemačkoga jezika Ana Šimović zadovoljna je rezultatom koji su postigli njezini učenici Lovre Jurković i Petra Bebić, također osmaši.

Foto: Ivica Puljan

Neretva – Solin 0:1 – piše: Ivan Popović Popa

By
LIKEmetkovic.hr
-

Ne ide pa ne ide. Domaći teren. Ugodno popunjene tribine. Protivnik po mjeri – Solin. Igrač više drugo poluvrijeme. I to nismo dobili?… Zasluženo, ali stvarno zasluženo je ekipa Solina odnijela sva 3 boda iz Metkovića. Da je bilo jedanaest na jedanaest cilu utakmicu reko bi, ali s igračem više? Morali smo bolje. Nismo čak dobro ni izgledali na terenu s igračem više, sve nekako su naši napadi prema naprijed izgledali jalovi, ali što je tu je. Poraz je poraz, kakav takav, ali je poraz. Ništa, nula bodova. Ali bolje je to nekako izgledalo kad je Solin bio kompletan. Ljudi, ni krivi ni dužni su rano došli do vodstva od 1:0 kad je naša obrana (ne)uspješno pokušala namjestiti ofsajd zamku. Tražili su naši i najstrožu kaznu nakon igranja rukom igrača Solina, ali iritantni sudac Čulina i njegov barjaktar su zanijemili. I kad smo tu bili uskraćeni za jedanaesterac Hajder je početkom nastavka pocrvenio, mi ni to nismo znali iskoristiti do kraja susreta. Pitali su me i šta mislim o pojačanjima Neretve?! Što se tiče pojačanja, bar u ovoj utakmici je to da se jedino pojačao broj gledatelja na tribinama, bar drugo poluvrijeme. A igračka pojačanja? A razuvjeriti će oni mene u narednim susretima, bar se nadam. Zaželilo se metkovski narod velikog baluna, valjda im neće brzo dojaditi kao i dosad. Nek je SOLIN dobio, treba im čestitati. Borili su se danas i zasluženo slavili. Blizu su prvog mjesta i vjerojatno drugoligaši od slijedeće sezone. A Neretva? 11 mjesto na tablici. Prvi poraz doma na domaćem terenu u novoj sezoni.  Bit će bolje. Solin je bio bolji, mi nismo. U slijedećem kolu gostujemo kod makarskoga Zmaja. Tu odigramo dobro pa je onda derbi na domaćem terenu, ali lako je meni napisat šta bi trebalo. Ja sam uvik optimist. Bar kad je Neretva u pitanju…

 

“Donatorska večer” Zaklade “Neretvansko srce” i Humanitarne Zaklade “Iva Petrušić”

By
LIKEmetkovic.hr
-

Zaklada “Neretvansko srce” i Humanitarna Zaklada “Iva Petrušić” 11. ožujka organiziraju “Donatorsku večer”, koja će se održati u hotelu “Dalmacija” sa početkom u 20 sati. U programu će nastupiti Ana Rucner, Marko Škugor i Flash Back Band. Svrha donatorske večeri je prikupljanje financijskih sredstava za potrebe učenika slabijeg imovinskog stanja! Kupnjom karte u iznosu od 160 kn koja uključuje mjesto, večeru, piće te nastup vrhunskih izvođača postajete karika u lancu pomoći.

Karte u pretprodaji možete kupiti u Ustanovi za kulturu i sport Metković, Ćakula baru, No limit caffe-u, Hotelu “MB” ili rezerirati na broj telefona 020 680 090.

 

1...2.1032.1042.105...2.141Page 2.104 of 2.141

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr