Postoji li nešto lakše za pravog Zagrepčaneca, od značenja riječi – cajger? Kazaljka na satu je točan odgovor, a oni sentimentalniji znat će i da se nekad govorilo kad je “cajger na cajgeru” – netko misli na nas. Riječ cajger danas se rijetko upotrebljava među mlađim generacijama, ali bake i djedovi su na početku zimskog računanja vremena sigurno rekli da moraju pomaknuti cajger (cager) na satu.
Producent Ante Plećaš, mladi Metkovac, poslan je na ulice Zagreba da sazna što je to cajger, s tim da smo mu malo otežali zadatak pa je pitao “tko” je to cajger. I čini se da on nije jedini koji je ostao zbunjen.
Mješovito povjerenstvo za praćenje provedbe ugovora o graničnim prijelazima Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine odlučilo je prekategorizirati i omogućiti privremeni prijelaz granice za sve putnike na tri pogranična prijelaza te produžiti radno vrijeme na četiri pogranična prijelaza, priopćeno je u petak iz Granične policije BiH.
Prema priopćenju Granične policije BiH, Mješovito povjerenstvo za praćenje provedbe ugovora o graničnim prijelazima Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine odobrilo je do 20. studenog 2017. slobodan prijelaz svih putnika u međunarodnom prometu preko stalnog graničnog prijelaza za pogranični promet Gabela Polje I ‒ Gabela.
Privremeno je odobren međunarodni promet preko stalnih graničnih prijelaza za pogranični promet između Kozarske Dubice i Hrvatske Dubice te između Hadžina Potoka i Bogovlja u trajanju od tri mjeseca.
Dodaje se da je sukladno Odluci povjerenstva privremeno promijenjeno radno vrijeme stalnih graničnih prijelaza za pogranični promet Vinica‒Aržano Pazar, Subašići‒Dvorine, Zagrad‒Pašin Potok i Tržačka Raštela‒Kordunski Ljeskovac. Do sljedeće sjednice povjerenstva ovi granični prijelazi će raditi 24 sata.
Saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja upozorio je danas u hrvatskom Saboru na novootvoreni granični prijelaz Metković (Doljani) za koji kaže da se nalazi na neadekvatnoj lokaciji, da će stvoriti još veće gužve u gradu Metkoviću i koji je ostavio dio kuća na ničijoj zemlji.
Osim toga jedan broj kuća u ulici Stjepan Radić našao se na ničijoj zemlji, a dio stanovnika zbog gužvi neće imati prilaz do kuća, kazao je Grmoja nakon stanke koju je zatražio u ime Kluba Mosta.
Grmoja predlaže stoga otkup 15-ak kuća čime bi se riješio problem tamošnjih stanovnika i mogla izgraditi treća prometna traka ili izmiještanje graničnog prijelaza prema Bosni i Hercegovini.
Kaže da su građani spremni i na prosvjede i blokadu graničnog prijelaza.
Danas je bez najave u 12 sati pušten u promet novoizgrađeni granični prijelaz Metković (Doljani).
Na prijelazu smo osim djelatnike carine i granične policije zatekli i g. Ante Kapulicu, načelnika Službe za izgradnju graničnih prijelaza u Ministarstvu financija, koji je u obraćanju medijima izjavio da prijelaz ima uporabnu dozvolu jer je izgrađen u skladu sa svom potrebnom dokumentacijom i glavnim projektom. Utvrđena je tehnička ispravnost objekta i on ne vidi razloga da novi granični objekt ne bude pušten u funkciju. Smatra da su se stekli uvjeti za kvalitetniji rad carinskih i policijskih službenika.
Pitali smo g. Kapulicu kako će se rješavati problemi prometnih čepova koji će utjecati na život lokalnog stanovništva. Odgovorio je da će se ti problemi rješavati u hodu i u interesu građana, te da prvo što treba napraviti je izmjestiti turističke autobuse na GP Nova Sela jer je to veliki prijelaz s dostatnim kapacitetima. Zato do ljeta treba jasno definirati sa susjednom državom usmjeravanje prometa na Nova Sela postavljanjem prometne signalizacije već u Čapljini koja će funkcionirati u špici ljetnih gužvi.
O planovima za dodatni otkup kuća za proširenje graničnog prijelaza za sada g. Kapulica ne bi govorio. Smatra da prvo treba vidjeti razvoj situacije, a eventualno proširenje koje može biti isključivo s hrvatske strane granice treba proći zakonom određeni postupak.
Pitali smo g. Kapulicu zašto nije unaprijed građanima najavljeno ovo današnje otvaranje na što je on odgovorio da je to ustaljena praksa koja je primijenjena na preko 120 novih graničnih prijelaza u Republici Hrvatskoj koji su otvoreni u zadnjih par godina. Ali da se možda moglo i najaviti da građani budu unaprijed obaviješteni.
Napominjemo da će na starom GP Doljani i dalje biti policijski i carinski službenici iz BiH.
U popodnevnim satima jučer, 8. studenog, nakon zaprimljene dojave, policija je na području Metkovića pronašla beživotno tijelo Petra Mijića (1991.) za kojim se intenzivno tragalo od kada je 1. studenog prijavljen njegov nestanak. Na mjestu pronalaska obavljen je očevid, a tijelo je prevezeno na Odjel patologije dubrovačke bolnice gdje će se obaviti obdukcija kojom će se utvrditi točan uzrok smrti, stoji u priopćenju PU dubrovačko-neretvanska.
Učenici Srednje škole Metković natjecali su se jučer na međunarodnom natjecanju škola u hotelu Meteor u Makarskoj. Natjecali su se u disciplini sinhronizirano posluživanje, te su osvojili 1. mjesto i zasluženo dobili pehar, medalje i priznanja za svakog učenika, školu i mentore. Školu su predstavljali učenici Dino Markota, Roko Novaković i Kristijan Volarević u pratnji svojih mentora Rade Nikoletića i Obrada Lalovca.
Natjecanje se sastojalo od toga da svaki tim ima tri gosta i za iste se vrši sinhronizirano postavljanje stola i posluživanje. Natjecatelji su imali 15 minuta da pripreme sav inventar koji im je potreban. Svi natjecateljski timovi imali su 10 minuta da sinhronizirano postave stol, pribor, uvedu goste i posluže aperitiv, vodu, juhu i glavno jelo uz glazbenu podlogu koju pripremaju i donose na USB sticku.
Konačan poredak je izgledao ovako:
SREDNJA ŠKOLA METKOVIĆ 100/100 bodova
SREDNJA TURISTIČKO UGOSTITELJSKA ŠKOLA SARAJEVO
TRGOVAČKO – UGOSTITELJSKA ŠKOLA KARLOVAC
TURISTIČKO – UGOSTITELJSKA ŠKOLA TROGIR
TURISTIČKO UGOSTITELJSKA ŠKOLA SPLIT
TURISTIČKA I UGOSTITELJSKA ŠKOLA DUBROVNIK
SREDNJA STRUKOVNA ŠKOLA MAKARSKA
SOU “NAUM NAUMOVSKI“ MAKEDONIJA
Od svih navedenih turističko ugostiteljskih škola jedino SŠ Metkovića nije turističko – ugostiteljska, s tim je ovaj uspjeh još i veći. Fascinantan je još jedan podatak. Žiri se sastojao od tri člana iz Novog Sada, Sinja i Omiša, i svi su Metkovcima dali maksimalan broj bodova – 100/100. To znači da nisu imali niti jednu jedinu grešku, što je zaista nevjerojatno na ovakvim natjecanjima.
– Još bi se jednom zahvalio našim učenicima – konobarima i ravnatelju škole Mariju Obradoviću koji nam osigurava potreban inventar i opremu da bi uopće mogli sudjelovati na ovakvim manifestacijama. I ove godine smo dokazali da pripadamo u sami vrh hrvatskog a usudio bih se reći i europskog Gastro natjecanja, ističe mentor Rade Nikoletić.
S obzirom na sve rezultate postignute dosad, što se vidi i iz priložene tablice, moramo napomenuti kako se hrvatski ženski nogomet bori s mnogim neprilikama, posebice s brojem nogometašica. Kod ŽNK Neretve je ipak zavidan broj, preko 70 cura koje su uključene u rad Škole nogometa ŽNK Neretva. No, s druge strane postoji veliki izostanak podrške ženskom nogometu općenito. Stoga je uprava Kluba odlučili napraviti korak dalje i uključiti sve one koji su željni i voljni na bilo kakav način pomoći Klubu i da budu njegov dio. Svima su vrata širom otvorena, a poruku predsjednika kluba prenosimo u cijelosti:
Obavijest ! Kako bi klub učinili još uspješnijim odlučili smo upravu kluba pojačati sa još par članova. Stoga molim sve one koji imaju volje, želje, znanja i mogućnosti da se jave i pomognu ŽNK Neretva. Iznad svih Neretva !
Zlatni kivi je moderan kultivar kivija koji se razvio posljednjih petnaestak godina. Postoje velike razlike između zlatnog i zelenog kivija. Zlatni je mesnatiji, ima tanju kožu bez dlačica, pa ga je lakše guliti. Dozrijeva u rujnu. Osim toga, jedna sadnica daje i do stotinu kilograma, a biljka je otporna na štetnike.
Umjesto od mandarina dolina Neretve bi se uskoro mogla žutiti od kivija. Riječ je o zanimljivoj ideji plantažnog uzgoja “zlatnog” kivija koji se intenzivno uzgaja na Novom Zelandu, a već se probio u nekim europskim zemljama.
Stručnjaci tvrde da je to drukčija vrsta od domaćeg “zelenog” kivija, koji se nekada uzgajao u Neretvi, ali je ubrzo i propao uglavnom zbog loših prinosa i loših sadnica, koje nisu davale zadovoljavajući urod.
Svakako to bi bio svojevrsni bum u ovdašnjoj poljoprivredi, kojoj posljednjih godina ne cvjetaju ruže. Začetnik ove ideje je naš iseljenik, Tony Sinkovich rodom iz Gradca, koji živi u Aucklandu a inače je menadžer u tvrtci Kiwicado, koja se bavi proizvodnjom i prodajom kivija u New Zealandu. U priču bi se uključila i tvrtka Zespri, koja je svjetski lider u prodaji ovoga voća s tisućama svojim kooperanata.
Intenzivan uzgoja zlatnog kivija organizirao bi se na nekoliko stotina hektara u dolini Neretve, od Metkovića do Ploča uz stručno marketinšku potporu tvrtke Zespri, koja je i brendirala sadnice ove sorte kivija, a koja do sada nije sađena u Neretvi.
Svakako je riječ o zanimljivom voću za neretvanske plantažere koji su posljednjih godina suočeni s elementarnim nepogodama zbog čega je stagnirala proizvodnja tradicionalnih mandarina.
Već je svima jasno da se u Neretvi događaju klimatske promjene koje negativno utječu na tradicionalnu poljoprivredu. Polarne hladnoće uzele su svoj danak, a i ljetošnje vrućine, pa je tako ovogodišnji urod mandarina sveden na skromnih 25 do 30 tisuća tona.
Sve to ukazuje da se Neretvani moraju okrenuti novim voćarskim kulturama, a “gold” kivi idealan je za to. Naime, on podnosi niske temperature i velike vrućine, a jedini ograničavajući faktor za intenzivan uzgoj je nedostatak kvalitetne vode za zalijevanje.
Osim toga, kivi je nedvojbeno isplativija voćka od mandarine, breskve, ili šljive jer se kilogram golden kivija u Europskim trgovačkim centrima prodaje po cijeni od oko dva eura.
Da u Neretvi postoji veliki prostor za proizvodnju kivija potvrdio nam je i agronom Robert Doko, koji je skupa sa DraganomCrnomarkovićem odlučio upoznati Neretvane s proizvodnjom golden kivija.
– Još je prerano o tome govoriti. Trenutno smo u fazi razmjene informacija među zainteresiranim proizvođačima i sve daljnje aktivnosti ovise od interesa potencijalnih proizvođača – kazao nam je Doko.
Da proizvodnja kivija u Neretvi ima perspektivu, potvrdio nam je i Niko Kapović, najbolji poznavatelj lokalnih prilika u poljoprivrednoj proizvodnji.
Prisjetio se kada se sredinom osamdesetih godina pokušalo sa kivijem, ali tada se nije uspjelo, premda su dolazili zainteresirani Novozelanđani još 1985. godine, koji su htjeli pokrenuti ovdašnju proizvodnju jer kivi kod nas dozrijeva u različito vrijeme od onoga na Novom Zelandu.
– Kada smo im tada prezentirali agrotehničke podatke, temperaturu zraka i tla, padaline, ispalo je da smo mi bolji od njih u mnogim segmentima. Oni su samo bili bolji u temperaturi tla u siječnju mjesecu – prisjetio se Kapović.
– Ideja je bila da se ovdje u Neretvi razvija proizvodnja kivija i sadnog materijala. Onda je došao rat i sve je to prekinuto i nikada nije obnovljeno – kazao je Kapović.
Međutim, sada su zapuhali neki novi vjetrovi kada je proizvodnja kivija u pitanju.
– Golden kivi ima dobru cijenu za razliku od našega zelenog koji se do sada proizvodio. Mi imamo dobre uvijete za proizvodnju. Kivi je dosta otporan na štetnike i to je jako dobro, jer ako ga napada štetnik voćne muhe, on se suzbija zbog proizvodnje mandarina – kaže Kapović, naglašavajući da ova priča sa zlatnim kivijem ima smisla.
Ipak, ograničavajući faktor je veliko početno ulaganje. Naime, da bi se podignuo jedan hektar golden kivija potrebno je uložiti i od 200 tisuća kuna, što nije mala stavka.
Uz sadnice najskuplja je željezna konstrukcija, zatim slijedi sustav navodnjavanja te protugradne mreže i vjetrozaštitu, jer vjetar pričinjava najviše štete u proizvodnji kivija. Kompletna investicija se mora napraviti u prvoj godini za razliku od nasada mandarina.
Bez obzira na visoko ulaganje, ako bi cijena bila oko sedam kuna, ulaganje bi se isplatilo, premda informacije i iskustva sa Novog Zelanda govore o otkupnoj cijeni i do dvanaest kuna za kilogram golden kivija.
Tako bi zlatni kivi uz mandarine i jagode u skoroj budućnosti mogao postati zaštitni znak neretvanske doline.
Ovoga vikenda je u organizaciji KUD-a Metković održan trodnevni Seminar hrvatskoga folklora u Galeriji GKS-a Metković. Voditelj i predavač je bio naš poznati zaljubljenik u narodnu plesnu baštinu profesor Vidoslav Bagur.
Seminar je bio namijenjen voditeljima i članovima kulturno-umjetničkih društava i udruga u dolini Neretve. Na njemu su uz plesače svih uzrasta sudjelovali i članovi Mandolinskog orkestra.
Policijski službenici Postaje granične policije Metković u srijedu, 1. studenog, u popodnevnim satima na predjelu brda Dubravica u Metkoviću, zatekli su dvojicu muškaraca u branju vrhova marihuane iz improviziranog plastenika. Radi se o dvojici hrvatskih državljana u dobi od 23 godine koji su marihuanu proizvodili za osobne potrebe. Očevidom je s mjesta događaja izuzeto 20 stabljika marihuane visine 60-118 cm, koja je bila u fazi sušenja, navodi se u izvješću Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske.
Kriminalističkim istraživanjem je utvrđena sumnja da su dvojica 23-godišnjaka počinila kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama i policija protiv njih podnosi kaznenu prijavu u redovnoj proceduri.
Stručnjaci tvrde da je to drukčija vrsta od domaćeg “zelenog” kivija, koji se nekada uzgajao u Neretvi, ali je ubrzo i propao uglavnom zbog loših prinosa i loših sadnica, koje nisu davale zadovoljavajući urod.
Već je svima jasno da se u Neretvi događaju klimatske promjene koje negativno utječu na tradicionalnu poljoprivredu. Polarne hladnoće uzele su svoj danak, a i ljetošnje vrućine, pa je tako ovogodišnji urod mandarina sveden na skromnih 25 do 30 tisuća tona.
