Poznate su nove cijene goriva koje će vrijediti od sljedećega utorka. Sve vrste goriva će poskupjeti.
Eurosuper će koštati 1,50 eura po litri što je povećanje od tri centa. Eurodizel ćete plaćati 1,42 eura po litri, poskupljenje od dva centa. I cijena plavog dizela ide gore, sada će iznositi 0,82 eura (povećanje od tri centa).
Željeznička pruga od Ploča do Sarajeva, prema najnovijim informacijama, trebala bi biti završena do kraja siječnja, piše Dubrovački vjesnika.
Sanacija oštećenog dijela pruge kod Jablanice, koju izvodi turska tvrtka Cengiz Idsaat, trebala je, u stvari biti gotova ovih dana, ali je rok prolongiran zbog, kako javljaju BiH mediji, loših vremenskih uvjeta i sporijeg sušenja betona. Podsjetimo, željeznički promet između Ploča i Sarajeva prekinut je 4. listopada prošle godine zbog razornih poplava i klizišta koji su na pojedinim lokacijama, osobito na području Konjica i Jablanice, doslovno uništili željezničku infrastrukturu.
Predstavlja to veliki problem za gospodarstvo susjedne države, ali i za pločansku luku, preko koje bosansko hercegovačke tvrtke obavljaju glavinu prometa. Primjerice, Global Ispat Koksna Industrija Lukavac (GIKIL), najveći uvoznik i drugi najveći izvoznik u BiH, da bi spasio proizvodnju, angažirao je 140 kamiona, ali taj prijevoz ide veoma sporo u odnosu na željeznicu. Ilustracije radi, dnevne potrebe GIKIL-a za ugljenom su 2 400 tona, a kamionskim prijevozom mogu osigurati tek oko 700 tona. Zbog toga posežu za još nekim alternativnim, a ujedno i skupljim rješenjima, vezanim uz crnogorsku luku Bar i, od Lukavca tisuću kilometara udaljenu, rumunjsku luku Konstanca.
ArcelorMittal Zenica, najveći proizvođač dugih čeličnih proizvoda na Balkanu sa proizvodnim kapacitetom od skoro milijun tona godišnje i najveći strani investitor u BiH, u sličnoj je situaciji, ali i mnoga druga poduzeća, direktno ili indirektno. Alternativna rješenja koja koriste, osim što ne mogu zadovoljiti njihove potrebe, iziskuju i mnogo veće troškove. Očekuju se desetci milijuna maraka gubitaka, a ništa bolje ne prolaze ni Željeznice Federacije BiH, čiji se dnevni gubitak procjenjuje na oko 300 tisuća maraka. Osim njih, štetu trpe i Željeznice Republike Srpske, koje su robu i sirovine, dopremljene iz Ploča, transportirale u tvrtke na području toga entiteta.
Istovremeno, na lučkim dokovima u Pločama nalazi se nekoliko stotina tisuća tona robe koja se, zbog aktualne situacije, usporenim tempom, cestovnim prometom, transportira na BiH odredišta, posebno ona najteže pogođena prekidom željezničkog prometa, na području Tuzlanskog i Zeničko – dobojskog kantona.
Stotine kamiona utovarenih ugljenom iz pločanske luke svakodnevno kreću prema susjednoj državi. „Cestovni transport sporiji je od željezničkog zbog čega se roba dulje zadržava u luci, no….
Više o ovome možete porčitati na portalu Dubrovačkog vjesnika.
Piše: Ante Šunjić / DV
Foto: rogotin.hr
Trenutno je na Burzi rada HZZ-a otvoreno 35 natječaja za nova radna mjesta na području Metkovića, Ploča i Opuzena.
ČISTAČ / ICA- SPREMAČ / ICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: USTANOVA ZA KULTURU I SPORT METKOVIĆ
Rok za prijavu: 20.1.2025.
SERVISER / KA POKRETNIH EKO WC KABINA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: ILIRIC-DSW, društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu
Rok za prijavu: 3.2.2025.
AGRONOM-VODITELJ PROIZVODNJE(M / Ž)
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: RASADNIK PRUD, obrt za proizvodnju sadnica, trgovinu, poslovanje nekretninama, uslege, zajedničko obavljanje obrta; Petar Volarević, Mate Volarević, J
Rok za prijavu: 12.1.2025.
RADNIK / CA U RASADNIKU
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 5
Poslodavac: AGRO-NERETVA,obrt za poljoprivredu,vlasnica Ivana Volarević,Opuzen Prantrnovo 42
Rok za prijavu: 1.3.2025.
BERAČ / BERAČICA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 15
Poslodavac: AGROVRT, obrt za uzgoj povrća, voća i sadnog materijala, posredovanje u trgovini, vl. Ivo Bošković, Metković, Ul. Andrije Kačića Miošića 26
Rok za prijavu: 23.1.2025.
RADNIK / RADNICA NA PROIZVODNOJ LINIJI
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 5
Poslodavac: DOMINANT, D.O.O. ZA TRGOVINU I PROIZVODNJU
Rok za prijavu: 22.1.2025.
DOKTOR / ICA MEDICINE U TIMU T1 HITNE MEDICINSKE SLUŽBE U METKOVIĆU NA NEODREĐENO VRIJEME
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: Zavod za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije
Rok za prijavu: 15.1.2025.
KONOBAR / ICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: RESTORAN ADRIA, obrt za ugostiteljstvo, zajedničko obavljanje obrta Draga Musulin i Marko Kozina, Metković, Splitska 48
Rok za prijavu: 31.1.2025.
ADMINISTRATIVNI / A SLUŽBENIK / CA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: 2F VEGE-FRUIT jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge
Rok za prijavu: 2.2.2025.
KONOBAR / KONOBARICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: BACCHUS, obrt za ugostiteljstvo, vl. Marko Sršen, Metković, Ante Starčevića 9
Rok za prijavu: 18.1.2025.
DEFEKTOLOG – EDUKACIJSKI REHABILITATOR – RADNI TERAPEUT (M / Ž)
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: Udruga osoba s invaliditetom ‘Prijatelj’
Rok za prijavu: 12.1.2025.
FIZIOTERAPEUT / FIZIOTERAPEUTKINJA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: IVANA ustanova za zdravstvenu njegu u kući
Rok za prijavu: 31.1.2025.
ELEKTROINSTALATER / ELEKTROINSTALATERKA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: TEHNOMOBIL, obrt za elektroinstalacijske radove, tehničku zaštitu, usluge, trgovinu, skupljanje otpada i građevinarstva, zajedničko obavljanje obrta J
Rok za prijavu: 31.1.2025.
RADNIK U BRAVARIJI – BRAVAR (M / Ž)
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 2
Poslodavac: METAL PRIMORAC j.d.o.o. za proizvodnju, usluge i trgovinu
Rok za prijavu: 31.3.2025.
PEKAR / PEKARICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: KLAS, obrt za pekarstvo i trgovinu, vlasnik Pjeter Konaj, Metković, Tina Ujevića 2
Rok za prijavu: 31.1.2025.
KUĆNI MAJSTOR / ICA (DOMAR)-LOŽAČ
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: DOM ZDRAVLJA PLOČE
Rok za prijavu: 16.1.2025.
VOZAČ / ICA -DOSTAVLJAČ ” B ” KATEGORIJE
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: MAKRO d.o.o. za trgovinu, građevinarstvo, inženjering, usluge na području prometa, prijevoz i turizam
Rok za prijavu: 31.1.2025.
DOKTOR / ICA MEDICINE (RAD U ORDINACIJI OOM U PLOČAMA)
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: DOM ZDRAVLJA PLOČE
Rok za prijavu: 28.2.2025.
MAGISTAR / MAGISTRA MEDICINSKE BIOKEMIJE – VODITELJ / VODITELJICA LABARATORIJA
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: DOM ZDRAVLJA PLOČE
Rok za prijavu: 30.6.2025.
SKLADIŠNI RADNIK / CA
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 3
Poslodavac: MAKRO d.o.o. za trgovinu, građevinarstvo, inženjering, usluge na području prometa, prijevoz i turizam
Rok za prijavu: 31.1.2025.
OPERATER / KA – AUTOKONTROLOR / KA
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 5
Poslodavac: FORNIX d.o.o. za proizvodnju i usluge
Rok za prijavu: 31.1.2025.
MAGISTAR / MAGISTRA FARMACIJE
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: ZDRAVSTVENA USTANOVA LJEKARNE TOMAS
Rok za prijavu: 31.1.2025.
AUTOMEHANIČAR / KA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: AUTO KUĆA JERKOVIĆ d.o.o. za trgovinu i usluge
Rok za prijavu: 13.1.2025.
VODITELJ PRODAVAONICE (M / Ž)
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: STUDENAC društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i proizvodnju
Rok za prijavu: 13.1.2025.
VOZAČ / ICA KAMIONA (C KATEGORIJA)
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 2
Poslodavac: AGRO NERETVA d.o.o. za trgovinu i usluge
Rok za prijavu: 31.1.2025.
POLJOPRIVREDNI RADNIK / ICA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: AGRO NERETVA d.o.o. za trgovinu i usluge
Rok za prijavu: 31.1.2025.
VODITELJ / ICA PRODAJE
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: AGRO NERETVA d.o.o. za trgovinu i usluge
Rok za prijavu: 31.1.2025.
SKLADIŠTAR / VILJUŠKARIST (M / Ž)
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: ERA-COMMERCE društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i građevinarstvo
Rok za prijavu: 16.1.2025.
SKLADIŠNI RADNIK / ICA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: ERA-COMMERCE društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i građevinarstvo
Rok za prijavu: 16.1.2025.
ZIDARSKI RADNIK / ZIDARSKA RADNICA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 2
Poslodavac: DOKO GRAĐENJE d.o.o. za graditeljstvo
Rok za prijavu: 14.1.2025.
TESARSKI RADNIK / TESARSKA RADNICA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 2
Poslodavac: DOKO GRAĐENJE d.o.o. za graditeljstvo
Rok za prijavu: 14.1.2025.
ARMIRAČKI RADNIK / ARMIRAČKA RADNICA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 2
Poslodavac: DOKO GRAĐENJE d.o.o. za graditeljstvo
Rok za prijavu: 14.1.2025.
RUKOVATELJ / ICA TORANJSKOM DIZALICOM
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: DOKO GRAĐENJE d.o.o. za graditeljstvo
Rok za prijavu: 14.1.2025.
PRODAVAČ / ICA -NA ODJELU GRAĐEVINSKOG MATERIJALA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: ERA-COMMERCE društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i građevinarstvo
Rok za prijavu: 16.1.2025.
PRODAVAČ / ICA -NA ODJELU VODO MATERIJALA
Mjesto rada: OPUZEN
Traženo radnika: 1
Poslodavac: ERA-COMMERCE društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i građevinarstvo
Rok za prijavu: 17.1.2025.
Vukovi su opet napali. Ovaj put žrtva je mladi ždrijebac, koji je glavom platio u brdskim područjima neretvanske Općine Zažablje.
Od vukova strahuju svi, a ponajviše oni u braniteljskoj zadruzi Goračići, koja na Vidonjama uzgaja ovce, krave buše, magarce, konje. Mora biti da je bilo četiri-pet vukova, jer teško je svladati odrasloga konja, rekli su nam u braniteljskoj zadruzi. Kažu da su ih lovci upozorili da su na samoj granici s Hercegovinom, u naselju Brestica, vidjeli čopor vukova, što je dovoljan znak za uzbunu i čuvanje stada, jer zima je, zvijeri su gladne i sigurno će napasti. Noću se čuju kako zavijaju, posebno u hladnim noćima, kada se u potrazi za hranom spuštaju gotovo do naselja, piše Slobodna Dalmacija.
Već smo pisali da su vukovi zaklali stado ovaca na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Zdenka Barišića na Mliništu, a slična je situacija i u drugim dalmatinskim brdskim područjima, pa ovdašnji stočari traže da se nešto hitno promijeni te zaštiti njihova stoka i djelatnost kojom se bave od napada divljih zvijeri.
Međutim, vuk uskoro više neće biti strogo zaštićena vrsta. Ovakva odluka Bernske konvencije obradovala je dalmatinske stočare, koji muku muče s napadima vukova na svoja stada. Iako je zaštita vuka “olabavila”, on je i dalje zaštićena vrsta, premda ne tako “strogo zaštićena” kakva je bila do sada.
Nova pravila stupit će na snagu 7. ožujka 2025., čime će se državama članicama omogućiti dodatna fleksibilnost u upravljanju lokalnim populacijama vukova. S obzirom na to da će vuk i dalje biti zaštićena vrsta, države članice i dalje će morati provoditi mjere očuvanja i upravljanja kako bi ostvarile i održale povoljno stanje očuvanosti populacije vukova, priopćila je Europska komisija.
Kako bi se zaštitilo stoku i stočarsku proizvodnju, ali i vukove i druge divlje zvijeri, čija se populacija povećava, te što bolje provodile nužne mjere, potrebna je bolja suradnja na svim razinama i bolja koordinacija nadležnih institucija te osmišljavanje učinkovitijeg sustava naplate šteta, ističu hrvatski stočari.
– Vuka ne treba ubijati, nego kontrolirati – ističe predsjednik Saveza uzgajivača mesnih pasmina goveda Rodoljub Džakula, čija je udruga još prošle godine uputila apele nadležnim institucijama od kojih je tražila razumijevanje i pomoć.
– Stočari ne žele istrijebiti vukove, oni imaju svoje mjesto u prirodi, ali želimo da država, odnosno Ministarstvo zaštite okoliša, odredi staništa i lokalitete gdje će vukovi obitavati. Trenutačno imamo slučajeve da vukovi napadaju u onim područjima gdje nikada nisu bili, što znači da su se nekontrolirano razmnožili – govori Džakula. Stoga puno očekuju od “Plana upravljanja vukovima”, koji bi dopuštao preseljenje, odnosno tjeranje vukova (slično kao u slučaju medvjeda) iz područja gdje do sada nisu obitavali u njihova prirodna staništa.
Međutim, sa slabijom zaštitom vukova ne slažu se ekolozi i ljubitelji prirode, koji tvrde da su se populacije vukova jedva oporavile nakon što su izumrle u mnogim europskim zemljama. Brojni primjeri u svijetu pokazuju da je oporavak populacija vuka doveo do poboljšanja uvjeta u prirodi, naglašavaju ekolozi. Mogući odstrel vukova uzrokovat će kontraefekt “rasipanja” čopora na šira područja i time potencijalno postati još veća opasnost za stočare.
Ipak, stočari s kojima smo razgovarali pozdravljaju odluku Europske komisije nadajući se da će se brojnost vukova smanjiti, pa tako i štete na domaćim životinjama koje su pričinjavali. Vukovi su posljednjih godina u potrazi za hranom došli u sela. Ne napadaju stoku u nekoj divljini, već u naseljenim područjima i samo je pitanje vremena kada će napasti čovjeka. Naglašavaju da nedaleko od zadnjeg napada vukova na predjelu Vidonje često prolaze šetači i planinari, koje bi gladni vukovi mogli napasti.
Piše: Stanisalv Soldo / Slobodna Dalmacija
S novom godinom opet nove cijene kave u kafićima po Hrvatskoj, objavio je Jutarnji list.
Koliko vidimo, cijene su rasle za minimalno 15 centa po kavi i najčešće već premašuju 2 eura za kavu s mlijekom. Neki su poskupjeli još prije Nove godine, a drugi ovih dana, što ponajviše ovisi o tome jesu li stigli otisnuti i plastificirati nove cjenike. Ugostitelji sliježu ramenima – nemaju izbora, kava je burzovna roba, a njezine su cijene krajem prošle godine dosegnule najviše cijene u posljednjih skoro pola stoljeća. Iz Hrvatske udruge poslodavaca poručuju: rješenje postoji, trebamo ukinuti posebni porez na kavu, koji nema nijedna zemlja u našem okruženju.
Naime, s krajem prošle godine na londonskoj burzi ICE cijena arabice porasla je za 0,7 posto u odnosu na prethodni tjedan, dosegnuvši privremeno 3,35 dolara, što je najviša zabilježena cijena od 1977. godine. Od početka prošle godine cijena te vrste porasla je čak 75 posto, svrstavajući je među poljoprivredne sirovine čije cijene rastu najbrže, zajedno s kakaovcem, kojem se cijena gotovo udvostručila. Glavni su razlog rasta cijena nepovoljni vremenski uvjeti u Brazilu, gdje je suša dramatično smanjila prinose, a potražnja za kavom ostala je visoka. Pitanje je kako će na cijene u 2025. utjecati i geopolitička situacija, kao i najave Donalda Trumpa o uvođenju visokih carina na uvoz iz Meksika, Kanade i Kine.
Analitičari upozoravaju da bi ovakva situacija mogla potrajati godinama, a svakako dok se ne stabiliziraju tanašne zalihe kave. Procjena je brazilskog ministarstva poljoprivrede da će u ovoj godini cijena kave rasti za dodatnih barem 10-15 posto. Osim cijene same sirovine, povećavaju se i drugi troškovi, tako da veliki proizvođači najavljuju poskupljenja i do 30 posto, prenose svjetski mediji.
Domaći ugostitelji pojašnjavaju svoju računicu.
– Cijena po kilogramu, ovisno o vrsti kave i kvaliteti zrna, može varirati u rasponu od 11,60 eura do čak i 60 eura po kilogramu. Ako se uzme u obzir prosječna cijena od 25 eura, točna je računica da trošak kave po jednoj šalici iznosi 0,192 eura, ali s velikim naglaskom da toliko stoji sama kava kao sirovina, a ne šalica espressa. U cijeni gotovog proizvoda, šalice espressa, i razni su drugi parametri bitni za izračun – pojašnjava nam Franz Letica, predsjednik udruženja ugostitelja Zagreb.
U cijenu ulazi ugostiteljska oprema, a profesionalni aparat stoji od 3000 do 15.000 eura, profesionalni mlinac između 700 i 2500 eura, a treba dodati i depurator te sitnu barističku opremu koja se amortizira osam godina. Oprema se održava uz redovni servis. Za prosječni lokal koji koristi 25 kilograma kave mjesečno, ako pretpostavimo da posjeduje opremu u vrijednosti od oko 7000 eura, trošak opreme iznosi 2,89 eura po kilogramu kave, a trošak redovnog servisa iznosi 1,82 eura po kilogramu.
Poseban trošak je osoblje. – Po normativu radnog mjesta, konobar koji može skuhati 100 kava u smjeni poslodavca košta oko 1800 eura bruto ili 1200 eura neto mjesečno. Ako taj trošak podijelite na 22 radna dana, dobiva se iznos od 0,818 eura po šalici kave. Tako računica kaže da šalica espressa ugostitelja košta 1,046 eura, i to bez mlijeka, šećera, vode, režijskih troškova, fiskalnih i parafiskalnih nameta – pojašnjava Franc Letica.
Istovremeno, upozorio je HUP u svojoj zadnjoj analizi, porezno opterećenje kave u Hrvatskoj premašuje 30 posto, što potiče prekograničnu kupnju, destimulira potrošnju i povećava visoke troškove birokracije.
– U cilju efikasnosti i rasterećenja poslovanja HUP predlaže ukidanje posebnog poreza na kavu. Ovaj porez nema ni jedna članica EU u našem okruženju, a neke čak primjenjuju nižu stopu PDV-a na ovaj proizvod, primjer je Italija s 9 posto. Ukidanje ovog posebnog poreza u zemljama poput Rumunjske i Slovenije rezultiralo je povećanjem službeno registrirane količine kave i rastom prihoda od PDV-a.
Neke zemlje, primjerice Švicarska, idu u šire rasterećenje ostatka srodnih kategorija, kao što je čaj, potpunim ukidanjem carinskog odnosno trošarinskog opterećenja, što jasno ukazuje na promišljanje o kategoriji ovih napitaka s pozicije stanovništva – ističu u HUP-u, piše Jutarnji list.
Foto: Unsplash
učer, 08. siječnja, nešto prije 16 sati, na kolniku D8, policijski službenici Policijske postaje Metković su s vozilom presretač uočili vozilo litvanskih registarskih oznaka koje pretječe kolonu vozilu, da bi na Pelješkom mostu policija mjernim uređajem izmjerila brzinu kretanja vozila koja je umanjena za sigurnosnu razliku od 10% iznosila 146 km/h, što predstavlja prekoračenje ograničenja brzine kretanja za više od 50 km/h.
Prometnom kontrolom je utvrđeno kako je vozilom upravljao 23-godišnji državljanin Litve, kojem je za počinjene prekršaje izdan obavezni prekršajni nalog uz izricanje novčane kazne od 1.050 eura, te mu je istim nalogom izrečena zaštitna mjera zabrane korištenja stranom vozačkom dozvolom na području Republike Hrvatske u trajanju od 2 mjeseca.
Koja su deficitarna zanimanja, a koja suficitarna na tržištu rada? To je moguće provjeriti u preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Svake godine HZZ izdaje novi dokument, a i ove je stanje slično kao prošle. U dva najveća grada, Zagrebu i Splitu, kronično nedostaje onih koji izlaze iz trogodišnjih strukovnih škola, ali i nastavnika pojedinih STEM predmeta. Zanimljivo je za uočiti i da se u oba grada preporučuje smanjenje kvota za studije fizioterapije kao i ekonomije, objavio je portal Srednja.hr.
Ako se kod odabira srednje škole ili fakulteta vodite time da po završetku studija želite pronaći posao isključivo u struci, onda bi vam mogla koristiti publikacija koju na početku svake godine izdaje Hrvatski zavod za zapošljavanje. Riječ je o Preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. Kako i sam naziv sugerira, one bi zapravo trebale koristiti kod određivanja upisnih kvota u pojedine srednjoškolske i studijske programe, ali na temelju njih gradovi često dodjeljuju i stipendije za deficitarna zanimanja te se, primjerice, mogu dobiti bodovi za stanovanje u studentskim domovima.
Stanje na zagrebačkom području, kao i ostalima, gotovo je identično iz godine u godinu. Veliki deficit, a koji se onda odražava i na dostupnost tih usluga, uočava se na trogodišnjim zanimanjima. Nema zidara, krovopokrivača, fasadera, elektroinstalatera, vodoinstalatera, ali niti mesara, kuhara, slastičara i pekara. Nedostaje i medicinskih sestara, farmaceutskih i dentalnih tehničara. Kada je riječ o studijima, HZZ preporučuje veće kvote za obrazovanje nastavnika fizike, kemije, informatike, biologije, ali i na studijima rehabilitacije, logopedije, farmacije, medicine, građevinarstva, sestrinstva, predškolskog odgoja te općenito učiteljskog studija i pedagogije.
Obrazovni srednjoškolski programi na zagrebačkom području u kojima bi trebalo smanjiti kvote su, među ostalim, ekonomisti i hotelijersko-turistički tehničari. Na stručnim studijima HZZ predlaže manje kvote u području ekonomije i fizioterapije, a na sveučilišnima na studijima vezanima uz modni dizajn, studijima filozofije, novinarstva, komunikologije, povijesti, politologije, sociologije, kineziologije i također na onima u području ekonomije.
Analizirano je i područje Splita, a u to ulaze i gradovi Kaštela, Makarska, Omiš, Solin i Trogir. Ni tamo nema majstora instalatera kućnih instalacija, elektroinstalatera, ali niti CNC operatera te brodomehaničara i zidara. Nedostaje i konobara, kuhara, mesara, slastičara, pekara… I na jugu Hrvatske nedostaje medicinskih sestara, ali i tehničara za električne strojeve te turističko-hotelijerskih komercijalista. Preporuka je, pak, upisivati ili stipendirati više studenata elektrotehnike, strojarstva, medicine, logopedije, psihologije i rehabilitacije. I na jugu nema dovoljno nastavnika fizike, matematike i informatike, a fali i odgojitelja pa je preporuka povećati kvote.
Škole na splitskom području obrazuju previše ekonomista, poslovnih tajnika, upravnih referenata, komercijalista i hotelijersko-turističkih tehničara. Uz to je preporuka HZZ-a i smanjiti kvote na studijima fizioterapije, kineziologije, nekoliko vrsta managementa, na upravnim studijima, a u deficitu su i stručnjaci koji su završili forenziku, biologiju i kemiju, pomorsku nautiku, povijest, pravo, poslovnu ekonomiju i industrijsko inženjerstvo.
Treba naglasiti da su preporuke razrađene po dvadeset područja u Hrvatskoj. Iz HZZ-a napominju kako ovo nije samo analiza trenutačnog stanja na razini lokalnih tržišta rada, već je riječ i predviđanjima potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Navode kako je je ona izrađena ‘na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih testovima tržišta rada, te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju’.
– Na temelju relativnog položaja pojedinih zvanja u prethodnom razdoblju napravljena je prognoza njihovog položaja u budućnosti. Osim toga, u obzir su uzeti strategije i planovi gospodarskog razvoja odnosno razvoja pojedinih sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Na osnovi prognoziranog položaja pojedinih zvanja na tržištu rada izrađene su preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. Pri tome su u obzir uzeti i podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe te promjene upisnih kvota za srednje škole i visoka učilišta tijekom protekle godine, stoji u priopćenju HZZ-a.
Područje XIX: Dubrovačko-neretvanska županija
1. Obrazovni programi u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih 53
učenika ili studenata
2. Obrazovni programi u kojima treba smanjiti broj upisanih i stipendiranih
učenika ili studenata 54
Preporuke HZZ-a za 2025. godinu pronađite OVDJE.
U sklopu projekta “Upoznaj svoju zemlju”, povodom obilježavanja Dana Međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i u organizaciji Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske pozivamo vas na besplatan razgled – objavila je Turistička zajednica Grada Metkovića.
Pridružite nam se u nedjelju, 12.siječnja 2025. godine u 11:00 na parkingu u Vidu (na Plivoru).
Kroz zanimljivo vodstvo upoznat ćemo južne bedeme antičke Narone, doznati dio tajni koje kriju, pogledati stalni postav Arheološkog muzeja Narona, a s nama će uz naše vodičice biti i ravnatelj muzeja, Toni Glučina.
Vrijeme je nabavke sjemenskog krumpira i priprema vrtova za sadnju. Ako već niste kupili željenu sortu, ranu, srednje ranu ili kasnu požuriti jer bi krumpira moglo nestati kao i prošle godine kada su mnogi vrtovi ostali nezasađeni.
Kako doznaje Slobodna Dalmacija rane sorte sjemenskog krumpira već su rasprodane u tijeku je distribucija srednje ranih i kasnih, koji se kasnije sade i kasnije dozrijevaju. Cijena je skuplja za pet do 10 posto u odnosu na prošlu godinu. Kilogram sjemenskog krumpira košta oko 1.50 eura. Najskuplja su pakiranja od deset kilograma, dok su za 20 centi jeftinija veća pakiranja od 25 ili 30 kilograma.
Hrvatska je potpuno ovisna o uvozu sjemenskog krumpira, domaća proizvodnja sjemena je neznatna i uglavnom se radi o autohtonoj sorti lički krumpir. Tako u slučaju poremećaja na EU tržištu hrvatski distributeri pa posljedično i profesionalni proizvođači i vrtlari hobisti mogu ostati bez sjemenskog krumpira.
Josip Sedlaček iz tvrtke Solanum surađuje s tvrtkama Solana Njemačka i Solana Nizozemska te je najveći uvoznik sjemenskog krumpira u Hrvatskoj. Naglašava da trenutačno nema nestašice krumpira za sadnju, ali ne zna što će biti u veljači.
– Svi oni koji sada spavaju zimski san kada se probude sjemenskog krumpira više biti neće-kaže nam Josip. Sorte tvrtke Solanum poznate su u Dalmaciji i sade ih kako profesionalni proizvođači primjerice u dolini Neretve tako i vrtlari i hobisti. Uspijevaju na škrtim tlima čak i preko tisuću metara nadmorske visine na Biokovu.
Red lady (crvena dama), Labela, Laperla,Prada, Ultra, Natalija, Quenn Anne, samo su neke sorte koje se sade po dalmatinskim vrtovima. Primjerice u nizinskim dijelovima doline Neretve najbolje prinose daje Laperla, na makarskom području posebno na Biokovu sadi se Red lady, Labela. Labela, Belmonda, Prada sade se u Sinjskom polju i okolici Zadra.
Više na portalu Slobodna Dalmacija.
