Kada su naši stari sadili smokve, uz grožđe nekada jedino voće na kojem su odrastale generacije Neretvana nisu mogli ni sanjati da će smokva danas postati turistička atrakcija.
Upravo je to pošlo za rukom poznatom turističkom djelatniku i ugostitelju, Vedranu Dragoviću koji je uveo novost u neretvanskoj turističkoj ponudi-branje smokava.
Tijekom kolovoza i rujna, plantaže smokava posjetilo je nekoliko tisuća inozemnih posjetitelja, uglavnom, Slovenaca i Francuza koji su se okušali u berbi ovoga autohtonoga dalmatinskog voća.
Mnogi od njih nikada nisu vidjeli stablo smokava pa je doživljaj berbe bio još i veći. Kada su svojom rukom otrgnuli smokvu njihovu veselju nije bilo kraja.
– Ovo je predivno. Priroda, čisti zrak. Posebno sam oduševljena močvarom koja me očarala svojom ljepotom – kazala nam je Urška iz Ljubljane, koja je skupa sa svojim prijateljima bila na plantaži smokava.
Svaki gost je dobio plastičnu zdjelicu za smokve. Mogu brati i jesti koliko žele, a što uberu sa sobom mogu i ponijeti. Sunčan listopadski dan upotpunio je izletnički ugođaj na plantaži, koja je u nedjelju “ugostila” stotinjak Slovenaca. Među stablima smokava se zapjevalo i zaplesalo uz zvuke dalmatinske pjesme. Oduševljenju berača nije bilo kraja.
– Danas nam je završni dan berbe smokava – rekao nam je organizator ovih izletničkih tura, Vedran Dragović, koji je iznimno zadovoljan brojem posjetitelja, koji su otkrili ljepote doline Neretve na ovim jednodnevnim izletničkim turama.
– Eto vidite, zatvorili smo sezonu berbe smokava – kazao je Dragović.
– Ovaj dan je baš važan jer nam je Bog dao da na današnji dan početkom listopada možemo brati smokve – rekao je Dragović.
Gosti su jako zadovoljni neretvanskom smokvom. Njima je to nezaboravan doživljaj.
– Želja nam je da stranim gostima predočimo način uzgoja smokava, jer mnogi od njih su smokvu vidjeli samo u trgovačkim centrima. Gosti žele znati kako smokva raste, kako se navodnjava i kada je zrela – rekao je Vedran, naglašavajući da su ove jeseni plantaže smokava u velikom broju otkrili i Francuzi, koji žele uživati u netaknutom krajoliku i domaćoj neretvanskoj gastronomskoj ponudi.
Dok razgovaramo prilaze nam znatiželjni Slovenci, pojašnjavamo im da beru samo meke i zrele smokve. Oni vještiji za kratko vrijeme su već napunili svoje zdjelice koje nam veselo pokazuju. Neki nose i po dvije zdjelice, koje će ponijeti sa sobom na Hvar gdje se odmaraju.
– Ovo je smokva sušioka koja se suši – pojasnio je Vedran znatiželjnim turistima koji su rekli da će pokušati osušiti te smokve.
Tko zna možda će i uspjeti, a ako ne uspiju sa sobom nose slatki suvenir koji će ih podsjetiti na ljepote doline Neretve.
Tončka Grepek iz Maribora prvi je put na plantaži smokava. Do sada je smokve kupovala u trgovačkim centrima, a sada ih može svojom rukom ubrati. Posebno voli sušene smokve od kojih priprema čaj koji je jako zdrav – otkriva nam.
– Ovdje je predivno, a doći ću i dogodine. Voljela bih brati i mandarine. Vidjeli sam plantaže, ali još nisu dovoljno žute – kazala nam je Tončka dok je punila svoju zdjelicu slatkim smokvama.
A nisu posjetitelji samo brali smokve. Mogli su uživati i u proizvodima od smokava, slatkim delicijama, suhim smokvama te pekmezima od kojih je najzanimljiviji oni u kombinaciji s aronijom.
– To je novitet među proizvodima od smokve – kaže nam vlasnik plantaže, Tomislav Šiljeg, koji naglašava da se radi o autohtonoj plantaži smokve sušoke i zamorčice, ističe kako obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ima ekološke certifikate za smokve i proizvode od smokava.
Tako je dolina Neretve dolaskom jeseni postala otkriće za brojne domaće i strane izletnike koji beru smokve na plantažama. Tako dolina nije poznata samo po mandarina, već u novije vrijeme i po smokvama i jagodama, jer su organizirane i turističke ture za vrijeme sezone jagoda.
Novi oblik turističke ponude, koji se stalno obogaćuje i nadograđuje zabavnim sadržajima za goste, koji primarno borave na makarskom ili dubrovačkom području uvršten je u jednodnevne izlete svih putničkih agencija i hotela.
Program branja smokava, a uskoro i mandarina također se upotpunjuje i plovidbom lađama i fotosafarijem neretvanskim močvarama uz nezaobilazne neretvanske specijalitete, kruh ispod sača te neretvanski brudet od jegulja i žaba.
Piše Stanislav SOLDO
Foto DENIS JERKOVIĆ/HANZA MEDIA
