Kapela svetog Ante i svetoga Roka na Mliništu, sagrađena ja 1931. godine za vrijeme župnika don Mate Radoševića. Iste godine uoči blagdana Velike Gospe, 14.kolovoza, kapela je blagoslovljena. Blagdan svetog Roka, 16. kolovoza 1931. godine, bio je svečano proslavljen uz veliko sudjelovanje naroda. Na samoj misi je sudjelovalo preko 800 ljudi.
Kapela je sagrađena od lijepo klesanog kamena, pravilnih dimenzija, a iznutra je ožbukana. Unutarnje dimenzije su : 4,3 m dužina, 2,9 širina i 4,5 visina. Na pročelju se nalazi kameni zvonik sa jednim zvonom. Oltar je od betona s kipovima sv. Ante i sv. Roka u posebnim nišama. Godine 1953. župnik don Špirko Vuković je među narodom naročito širio pobožnost prema Gospi. Uveo je pobožnost prvih subota i osobito preko te pobožnosti je širio pobožnost prema Srcu Marijinu, koju je narod veoma zavolio. Dana 22. kolovoza 1953. godine, kada se po ondašnjem liturgijskom kalendaru slavio blagdan Prečistog Srca Marijina, a pošto je nešto prije i nabavio kip, prvi put je u župi svečano proslavljen taj blagdan uz veliko sudjelovanje naroda. Poslije toga, taj blagdan dobivao je u župi sve veće značenje i pobožnost prema Prečistom Srcu Marijinu sve više je rasla, pa je drugi titular nove župne crkve na Mliništu Prečisto Srce Marijino. Na taj blagdan blagoslovljen je temeljni kamen nove župne crkve i nova župna crkva, na isti blagdan, bila je posvećena.
Pošto je za novu župnu crkvu nabavljen novi kip Srca Marijina, stari kip, što ga je nabavio župnik Vuković, ostao je u kapeli sv. Ante i sv. Roka.
Kako bi se narod za ljetnih mjeseci iz brdskih sela sa svojim blagom preseljavao na Kraj, tako bi se kroz cijelo ljeto nedjeljna misa održavala u ovoj kapeli. A od kada je uz kapelu sagrađena župna kuća, u koju se 1952. godine stalno preselio župnik, kapela sv. Ante i sv. roka postala je središte svega pastoralnog rada i vjerskog života župe. Od tada se u kapeli redovito govori dnevna i nedjeljna misa, osim nedjelje Presvetog sakramenta, obavljaju razne pobožnosti, a od otvaranja nove škole na Mliništu i redovita vjeronaučna pouka.
Godine 1962., župnik Ante Jurić, kupnjom terena, nešto je proširio crkveni prostor prema zapadu. Da bi se narod zaštitio od kiše i nevremena, on je taj prostor natkrio salonitnim pločama, a na samom kraju podigao betonski oltar na kojem se govorila misa od nedjelje i blagdana. Ta improvizacija je uklonjena nakon izgradnje nove župne crkve. Još se mogu vidjeti samo betonski nosači i ostaci oltara. Vrijedno je reći da su na tom improviziranom oltaru dvojica vidonjski svećenika rekli svoje mlade mise. Bili su to don Stanko Vrnoga 1963. i don Duje Perleta 1965. godine.
Pored kapele, 1938. godine, sagrađena je seoska čatrnja od betona.
Potrebno je reći da štovalje sv. Roka u Vidonjama ne potječe od 1931. godine, kada je sagrađena kapela. Ono je znatno starije i potječe još iz 18. stoljeća. Već se 1779. godine slika sv. Roka nalazila u župnoj crkvi na Vidonjama. Na temelju toga podatka možemo reći da je štovanje sv. Roka bilo i prije te godine.
Sveti Roko štuje se kao pomoćnik u kužnim bolestima. Pošto su kužne bolesti u 18. stoljeću u Vidonjama više puta harale, razumljivo je zašto je svečevo štovanje nastalo u to vrijeme.
Također, jedno zvono na župnoj crkvi u Vidonjama bilo je blagoslovljeno u čast sv. Roka 1885. godine.
Blagdani sv. Roka i sv. Ante bili su zavjetni blagdani u župi, pa ih je narod slavio uz veliko sudjelovanje i s procesijo kroz cijelo Mlinište. Poslije Drugog svjetskog rata, kada su procesije od vlasti bile zabranjene, one su se održavale samo simbolično. Naime, kipovi svetaca nosili su se samo oko kapele uz pratnju župnika i pjevača.
Nagrada za poseban doprinos Hrvatskoj glazbenoj kulturi ove godine je pripala Zorici Kondži.
