-

Jurio Pelješkim mostom brzinom od 146 km/h

učer, 08. siječnja, nešto prije 16 sati, na kolniku D8, policijski službenici Policijske postaje Metković su s vozilom presretač uočili vozilo litvanskih registarskih oznaka koje pretječe kolonu vozilu, da bi na Pelješkom mostu policija mjernim uređajem izmjerila brzinu kretanja vozila  koja je umanjena za sigurnosnu razliku od 10% iznosila 146 km/h, što predstavlja prekoračenje ograničenja brzine kretanja za više od 50 km/h.

Prometnom kontrolom je utvrđeno kako je vozilom upravljao 23-godišnji državljanin Litve, kojem je za počinjene prekršaje izdan obavezni prekršajni nalog uz izricanje novčane kazne od  1.050 eura, te mu je istim nalogom izrečena zaštitna mjera zabrane korištenja stranom vozačkom dozvolom na području Republike Hrvatske u trajanju od 2 mjeseca.

Koje srednje i fakultete upisati, a što izbjegavati? Objavljene preporuke HZZ-a po gradovima i županijama za 2025. godinu

Koja su deficitarna zanimanja, a koja suficitarna na tržištu rada? To je moguće provjeriti u preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Svake godine HZZ izdaje novi dokument, a i ove je stanje slično kao prošle. U dva najveća grada, Zagrebu i Splitu, kronično nedostaje onih koji izlaze iz trogodišnjih strukovnih škola, ali i nastavnika pojedinih STEM predmeta. Zanimljivo je za uočiti i da se u oba grada preporučuje smanjenje kvota za studije fizioterapije kao i ekonomije, objavio je portal Srednja.hr.

Ako se kod odabira srednje škole ili fakulteta vodite time da po završetku studija želite pronaći posao isključivo u struci, onda bi vam mogla koristiti publikacija koju na početku svake godine izdaje Hrvatski zavod za zapošljavanje. Riječ je o Preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. Kako i sam naziv sugerira, one bi zapravo trebale koristiti kod određivanja upisnih kvota u pojedine srednjoškolske i studijske programe, ali na temelju njih gradovi često dodjeljuju i stipendije za deficitarna zanimanja te se, primjerice, mogu dobiti bodovi za stanovanje u studentskim domovima.

U Zagrebu nema dovoljno majstora, kao i nastavnika pojedinih predmeta

Stanje na zagrebačkom području, kao i ostalima, gotovo je identično iz godine u godinu. Veliki deficit, a koji se onda odražava i na dostupnost tih usluga, uočava se na trogodišnjim zanimanjima. Nema zidara, krovopokrivača, fasadera, elektroinstalatera, vodoinstalatera, ali niti mesara, kuhara, slastičara i pekara. Nedostaje i medicinskih sestara, farmaceutskih i dentalnih tehničara. Kada je riječ o studijima, HZZ preporučuje veće kvote za obrazovanje nastavnika fizike, kemije, informatike, biologije, ali i na studijima rehabilitacije, logopedije, farmacije, medicine, građevinarstva, sestrinstva, predškolskog odgoja te općenito učiteljskog studija i pedagogije.

Obrazovni srednjoškolski programi na zagrebačkom području u kojima bi trebalo smanjiti kvote su, među ostalim, ekonomisti i hotelijersko-turistički tehničari. Na stručnim studijima HZZ predlaže manje kvote u području ekonomije i fizioterapije, a na sveučilišnima na studijima vezanima uz modni dizajn, studijima filozofije, novinarstva, komunikologije, povijesti, politologije, sociologije, kineziologije i također na onima u području ekonomije.

Stanje je slično i na jugu Hrvatske

Analizirano je i područje Splita, a u to ulaze i gradovi Kaštela, Makarska, Omiš, Solin i Trogir. Ni tamo nema majstora instalatera kućnih instalacija, elektroinstalatera, ali niti CNC operatera te brodomehaničara i zidara. Nedostaje i konobara, kuhara, mesara, slastičara, pekara… I na jugu Hrvatske nedostaje medicinskih sestara, ali i tehničara za električne strojeve te turističko-hotelijerskih komercijalista. Preporuka je, pak, upisivati ili stipendirati više studenata elektrotehnike, strojarstva, medicine, logopedije, psihologije i rehabilitacije. I na jugu nema dovoljno nastavnika fizike, matematike i informatike, a fali i odgojitelja pa je preporuka povećati kvote.

Škole na splitskom području obrazuju previše ekonomista, poslovnih tajnika, upravnih referenata, komercijalista i hotelijersko-turističkih tehničara. Uz to je preporuka HZZ-a i smanjiti kvote na studijima fizioterapije, kineziologije, nekoliko vrsta managementa, na upravnim studijima, a u deficitu su i stručnjaci koji su završili forenziku, biologiju i kemiju, pomorsku nautiku, povijest, pravo, poslovnu ekonomiju i industrijsko inženjerstvo.

Provjerite stanje u svojoj županiji

Treba naglasiti da su preporuke razrađene po dvadeset područja u Hrvatskoj. Iz HZZ-a napominju kako ovo nije samo analiza trenutačnog stanja na razini lokalnih tržišta rada, već je riječ i predviđanjima potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Navode kako je je ona izrađena ‘na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih testovima tržišta rada, te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju’.

– Na temelju relativnog položaja pojedinih zvanja u prethodnom razdoblju napravljena je prognoza njihovog položaja u budućnosti. Osim toga, u obzir su uzeti strategije i planovi gospodarskog razvoja odnosno razvoja pojedinih sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Na osnovi prognoziranog položaja pojedinih zvanja na tržištu rada izrađene su preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. Pri tome su u obzir uzeti i podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe te promjene upisnih kvota za srednje škole i visoka učilišta tijekom protekle godine, stoji u priopćenju HZZ-a.

Područje XIX: Dubrovačko-neretvanska županija

1. Obrazovni programi u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih 53
učenika ili studenata

  • Trogodišnji srednjoškolski
    Mesar/mesarica*
    Pekar/pekarica*
    Tesar/tesarica*
    Armirač/armiračica*
    Zidar/zidarica*
    Konobar/konobarica
    Kuhar/kuharica
    Slastičar/slastičarka
    Polagač/polagačica keramičkih pločica*
    Elektroinstalater/elektroinstalaterka
    Fasader/fasaderka*
    Vodoinstalater/vodoinstalaterka
    Vozač/vozačica motornog vozila
    Prodavač/prodavačica
    Instalater/instalaterka kućnih instalacija (kućni majstor)*
    Instalater/instalaterka grijanja i klimatizacije*
  • Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski
    Građevinski tehničar/građevinska tehničarka
    Medicinska sestra/medicinski tehničar opće njege
    Kozmetičar/kozmetičarka
    Stručni studij
    Sestrinstvo
    Fizioterapija*
  • Sveučilišni studij
    Rani i predškolski odgoj i obrazovanje*
    Medicina*
    Fizika; nastavnički smjer*
    Matematika; nastavnički smjer*
    Informatika; nastavnički smjer*
    Računarstvo
    Elektrotehnika i informacijska tehnologija
    Farmacija*
    Medicinska biokemija*
    Rehabilitacija*
    Psihologija*
    Logopedija*
    Građevinarstvo*
    Strojarstvo*
    Učiteljski studij*
    Arhitektura*
    Glazbeni instrumenti*

2. Obrazovni programi u kojima treba smanjiti broj upisanih i stipendiranih
učenika ili studenata 54

  • Trogodišnji srednjoškolski
  • Četverogodišnji srednjoškolski
    Ekonomist/ekonomistica
    Komercijalist/komercijalistica
  • Stručni studij
  • Sveučilišni studij
    Poslovna ekonomija

Preporuke HZZ-a za 2025. godinu pronađite OVDJE.

    Foto: Unsplash

“Upoznaj svoju zemlju” – besplatno razgledavanje južnih bedema antičke Narone uz stručno vodstvo

U sklopu projekta “Upoznaj svoju zemlju”, povodom obilježavanja Dana Međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i u organizaciji Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske pozivamo vas na besplatan razgled – objavila je Turistička zajednica Grada Metkovića.

Pridružite nam se u nedjelju, 12.siječnja 2025. godine u 11:00 na parkingu u Vidu (na Plivoru).

Kroz zanimljivo vodstvo upoznat ćemo južne bedeme antičke Narone, doznati dio tajni koje kriju, pogledati stalni postav Arheološkog muzeja Narona, a s nama će uz naše vodičice biti i ravnatelj muzeja, Toni Glučina.

Sadite li krumpir požurite u poljoljekarne po sjeme, moglo bi ga nestati, evo što kažu stručnjaci

Vrijeme je nabavke sjemenskog krumpira i priprema vrtova za sadnju. Ako već niste kupili željenu sortu, ranu, srednje ranu ili kasnu požuriti jer bi krumpira moglo nestati kao i prošle godine kada su mnogi vrtovi ostali nezasađeni.

Kako doznaje Slobodna Dalmacija rane sorte sjemenskog krumpira već su rasprodane u tijeku je distribucija srednje ranih i kasnih, koji se kasnije sade i kasnije dozrijevaju. Cijena je skuplja za pet do 10 posto u odnosu na prošlu godinu. Kilogram sjemenskog krumpira košta oko 1.50 eura. Najskuplja su pakiranja od deset kilograma, dok su za 20 centi jeftinija veća pakiranja od 25 ili 30 kilograma.

Hrvatska je potpuno ovisna o uvozu sjemenskog krumpira, domaća proizvodnja sjemena je neznatna i uglavnom se radi o autohtonoj sorti lički krumpir. Tako u slučaju poremećaja na EU tržištu hrvatski distributeri pa posljedično i profesionalni proizvođači i vrtlari hobisti mogu ostati bez sjemenskog krumpira.

Josip Sedlaček iz tvrtke Solanum surađuje s tvrtkama Solana Njemačka i Solana Nizozemska te je najveći uvoznik sjemenskog krumpira u Hrvatskoj. Naglašava da trenutačno nema nestašice krumpira za sadnju, ali ne zna što će biti u veljači.

– Svi oni koji sada spavaju zimski san kada se probude sjemenskog krumpira više biti neće-kaže nam Josip. Sorte tvrtke Solanum poznate su u Dalmaciji i sade ih kako profesionalni proizvođači primjerice u dolini Neretve tako i vrtlari i hobisti. Uspijevaju na škrtim tlima čak i preko tisuću metara nadmorske visine na Biokovu.

Red lady (crvena dama), Labela, Laperla,Prada, Ultra, Natalija, Quenn Anne, samo su neke sorte koje se sade po dalmatinskim vrtovima. Primjerice u nizinskim dijelovima doline Neretve najbolje prinose daje Laperla, na makarskom području posebno na Biokovu sadi se Red lady, Labela. Labela, Belmonda, Prada sade se u Sinjskom polju i okolici Zadra.

Više na portalu Slobodna Dalmacija.

NAJAVA! 3. Maraton mira – od Stoca preko Čapljine do Metkovića – održat će se u subotu

U subotu, 11. siječnja 2025 trčat će se 3. Maraton mira na dionici Poplat (Stolac) – Čapljina – Metković.

Start je u selu Poplat u 7:45. Planiran je dolazak maratonaca na cilj kod Spmenika hrvatskim braiteljima na Velikoj rivi u Metkoviću između 12:30 i 13 sati.

Maraton Mira je memorijalni međunarodni maraton povezuje dvije države, tri župe i tri grada.

Maraton Mira ima za cilj poslati poruku mira, poruku tolerancije i zajedničkog suživota, a trči se u spomen na poginule branitelje.

Stazu dugu 50 kilometara trčati će atletičari iz Hrvatske i BiH na čelu s Ruđerom Boškovićem Ruđom, idejnim začetnikom ovoga maratona.

Na hrvatskim cestama u 2024. poginulo 237 osoba, 13 posto manje nego lani

Na hrvatskim je cestama tijekom 2024. poginulo 237 osoba, 13 posto manje nego 2023. Riječ je o privremenom podatku, jer se u smrtnost prometnih nesreća računaju i oni koji od posljedica nesreće preminu do 30 dana nakon nesreće. Konačna će se brojka znati 30. siječnja 2023., a dosad su bilježena mala odstupanja od privremenih podataka (1 do 3 osobe).

Protekla je godina zanimljiva, jer je loše stanje sigurnosti cestovnog prometa  u 2023. dodatno pogoršano u prvoj polovici 2024. U lipnju smo imali 30 posto više poginulih nego u istom razdoblju prometno već loše 2023. godine. Bio je to znak za uzbunu. Nakon medijskih intervencija prometnih stručnjaka stanje sigurnosti cestovnog prometa počelo se bitno poboljšavati. U drugoj polovici 2024. broj poginulih na hrvatskim cestama smanjio se, u usporedbi s istim razdobljem 2023., za više od trećine te smo godinu završili s 13 posto manje poginulih na cestama, u usporedbi s 2023.

-Konačno su i u MUP-u postali svjesni kako je, uz sve bolje prometnice i sve sigurnije automobile (visoka prosječna starost automobila od 14,7 godina znači da su prosječno bili proizvedeni 2008.) glavni problem u vozačima koji često i bezobzirno krše prometne propise, ne plašeći se da će za to biti kažnjeni.

Pogrešna i štetna strategija sigurnosti cestovnog prometa, koja je dominirala do srpnja 2024., temeljila se na nestručno i tendenciozno definiranim udjelima, odnosno utjecajima na prometnu sigurnost.

Službena i, nažalost, utjecajna “prometna struka”, iz cehovskih je interesa inzistirala na tri utjecajne trećine, odnosno da su vozač, vozilo i sustav prometnice za sigurnost odgovorni s po 33 posto:, što generira neučinkovite i štetne prometne projekte o mjere, nauštrb stručnih i korisnih, piše Željko Marušić za Autoportal.

On smatra kako se promjenom prometne politike i temeljitijim kontrolama poštivanja prometnih propisa, sigurnosti cestovnog prometa, u proteklih šest mjeseci, bitno se počela poboljšavatisituacija, no kako bi se pozitivan trend nastavio te dodatno poboljšao, smata da je nužno je sustavno provoditi sljedeće mjere:

1. Bitno povećati izvjesnost kažnjavanja! Za to je najvažnije ceste, posebice opasna mjesta, premrežiti radarskim kamerama, uvesti mehanizam objektivne odgovornosti (kaznu prvenstveno plaća vlasnik vozila) te povećati učinkovitost i kvalitetu pravosudnog sustava.

2. Od 15. studenoga do 15. travnja sva osobna vozila na cestama u RH uvesti obvezu korištenja zimskih guma te zabraniti korištenje lanaca za osobna vozila. Na kupnju guma uvesti povrat PDV-a do visine PDV-a na računu za godišnje servisiranje vozila u bilo kojem legalnom servisu, uz uvjet da se vozilo servisira barem jedanput godišnje.

3. Poticati kupnju sigurnih vozila i demotivirati kupnju i vožnju nesigurnim vozilima. Trošarinu (PPMV) i godišnji porez na vozila (do 10 godina starosti) za nova vozila koja imaju pet zvjezdica za sigurnost po Euro-NCAP sustavu smanjiti za 50 posto, a ako imaju i sustav autonomnog kočenja, ukinuti. Na stara i nesigurna vozila, otklonom od štetnog populizma i političkog marketinga, uvesti progresivni malus.

4. Uvesti mehanizme “mladog vozača” do navršene 24. godine, za koje bi vrijedilo ograničenje snage vozila od 70 kW (95 KS) do 21. godine i 85 kW (116 KS) do 24. godine, samo za privatne vožnje u privatnim vozilima (ne i za gospodarski promet) i “privremene vozačke dozvole”, uz definiranje uvjeta (sigurnog ponašanja u prometu) za dobivanje trajne vozačke dozvole.

5. Nastaviti unaprjeđivati cestovnu infrastrukturu, s dva prioriteta. Prvo, raskrižja ubuduće prioritetno rješavati denivelacijom ili kružnim tokovima, a ostala opremiti vibracijskim uspornicima, semaforima i radarskim kamerama. Drugo, zabraniti postavljanje električnih stupova i stupova javne rasvjete uz ceste izvan grada, a postojeće planski zamjenjivati podzemnom mrežom i visećom rasvjetom, zabraniti sadnju stabala uz ceste te izgradnju armiranobetonskih mostića i betonskih prilaza preko uzdužnih odvodnih kanala, bez posebnih prometnih projekata, koji bi, u slučaju njihove opravdanosti/potrebe, prilagodili cestovnu infrastrukturu – ograničenje brzine, radarske kamere, uspornici, zaštitne ograde…

Više pročitajte OVDJE.

Foto: Rogotin.hr

OBAVIJEST Termini zaručničkih tečajeva u 2025. godini

Župa sv. Ilije proroka na svojoj je stranici objavila termine zaručničkih tečajeva koje organizira tijekom 2025. godine. 

Termini su sljedeći:

  • od 3. do 6. veljače u 19 sati
  • od 5. do 8. svibnja u 20 sati
  • od 6. do 9. listopada u 20 sati

Tečaj se održava u crkvi sv. Franje Asiškog (Ul. sv. Franje Asiškog, 20 350 Metković).

Prijavu možete izvršiti slanjem SMS poruke na mobitel 099-216-1855 upisom imena zaručnika i koji turnus (npr. siječanj, svibanj ili listopad) ili slanjem e-mail: zupa.sv.ilija.metkovic@gmail.com

Potpisani ugovori o darovanju između Grada Metkovića i RH

Ugovore o darovanju nekretnina jučer su u Metkoviću potpisali gradonačelnik Dalibor Milan i potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, objavio je metkovic.hr.

Riječ je o dva ugovora – Ugovoru o darovanju kojim Republika Hrvatska daruje Gradu Metkoviću nekretninu u kojoj se nalazi zgrada Gradskoga kulturnoga središta te Ugovoru o darovanju kojim se Republici Hrvatskoj daruje nekretnina u kojoj svoju djelatnost obavlja Arheološki muzej Narona.

U Zgradi Gradskoga kulturnoga središta obavljaju se kulturne i društvene djelatnosti, a u dijelu nje su smješteni i uredi Grada Metkovića. Vlada RH donijela je odluku o darovanju na svojoj sjednici u travnju, 2023., nakon što je Grad Metković Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine podnio zahtjev za darovanje nekretnina.

S druge strane, Gradsko vijeće Grada Metkovića donijelo je Odluku o darovanju nekretnine u vlasništvu Grada Metkovića u kojoj svoju djelatnost obavlja Arheološki muzej Narona kojemu je osnivač Republika Hrvatska. Naime, vlasništvo nekretnine prvi je i osnovni preduvjet za bilo kakva ulaganja i prijave na fondove Europske unije, a ustanova koja na predmetnoj nekretnini obavlja svoju djelatnost, kao i osnivač iste, nisu imali upisano pravo vlasništva.

Potpisivanju ugovora nazočili su župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima, zamjenikom Joškom Cebalom i pročelnicom Žaklinom Marević, zamjenik gradonačelnika Robert Doko, ravnateljica Ustanove za kulturu i sport Metković Zrinka Mijoč i ravnatelj Arheološkoga muzeja Narona Toni Glučina.

Foto: metkovic.hr

Od Nove godine potiho je poskupjela struja, ovo su nove tarife

Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) je odluku donijela još 9. prosinca, ali javnost još nije detaljnije obaviještena o novom rastu cijena struje, piše Energetika.net.

Od početka ove godine slijedi daljnje povećanje cijene električne energije. Kućanstvima će struja u samo nekoliko proteklih mjeseci poskupjeti za cca. 10%. Naime, Hrvatska energetska regulatorna agencija je na sjednici 9. prosinca donijela odluke o iznosu tarifnih stavki za prijenos te tarifnih stavki za distribuciju električne energije. Povećanje mrežarine iznosi 12 posto, odnosi se na sve kategorije kupaca i primjenjuje se na potrošnju nakon 1. siječnja 2025.

Ukupan prosječni račun kućanstva, na godišnjoj će se razini povećati 3,7 posto u odnosu na sadašnji račun, odnosno oko 10 posto u odnosu na razdoblje prije 1. studenog 2024. Konkretno, za kućanstvo s potrošnjom od 3.000 kWh, ukupno povećanje iznosit će manje od 4 eura mjesečno, odgovorili su nam na upit iz Hrvatske elektroprivrede. Naglašavaju da će i s tim povećanjem, cijena električne energije za hrvatska kućanstva bit će među najnižima u Europskoj uniji.

Povećanje cijena od studenog 2024.

Pritom, treba znati da je od 1. studenog 2024. kućanstvima s godišnjom potrošnjom cijena električne energije rasla za oko 6,5% tj. oko 2 eura mjesečno. Za ustanove (bolnice, škole, vrtiće…), udruge i ostale slične korisnike, bez obzira na iznos potrošnje, te za male poduzetnike s polugodišnjom potrošnjom do 250 MWh primjena novih tarifnih stavki u istom iznosu kao i za kućanstva, počela je 1. listopada 2024. Prosječno povećanje za ustanove iznosilo je tada 6,8 posto, a za male poduzetnike 6,4 posto.

Zanimao nas je i stav potrošačkih udruga o ovom povećanju. Naime, požalili su se da povećanje nije dovoljno dobro ni pravodobno komunicirano s njima. Ana Smoljak, predsjednica udruge Potrošačica rekla nam je da su konzultacije s udrugama oko povećanja cijene električne energije napravljene 28. studenog 2024., dakle onda kada je Vlada već odluku o povećanju donijela, na osnovu rast troška energije. Tada im je u HERA-i rečeno i za skorašnji rast mrežarina, kaže ona.

Na tim konzultacijama rečeno je da bi, uzimajući u obzir povećanje cijena opskrbnog dijela računa za električnu energiju, kao i povećanja tarifnih stavki u dijelu naknade za korištenje mreže, krajnja prodajna cijena jednog kWh električne energije za prosječnu potrošnju iz kategorije NN kućanstvo TM bijeli (3.010 kWh) trebala bi od 1. siječnja 2025. godine porasti odnosu na listopad 2024.. godine u prosjeku s 14,30 na 15,86 c kWh (11 %).“, rekla je Smoljak za naš portal. Ona upozorava na buduću diskrepanciju u računima onih koji su u šestomjesečnom obračunu, a takvi su većina, čija očitanja su 30. rujna (dakle, prije prvog povećanja cijene) procjenjivana.

Bez izvanrednih očitanja, plaćanje po procjeni

Potrošači u režimu šestomjesečnog obračuna zbog ovog poskupljenja dobit će na proljeće razliku za platiti na temelju procijenjene potrošnje do 1. studenog 2024. (po jednoj tarifi), procijenjene potrošnje od 1. studenog do 31. prosinca 2024. (po drugoj tarifi) i nakon 1. 1. 2025. procijenjene potrošnje po trećoj tarifi osim ako sami ne dostave očitanje brojila na jedan od pet mogućnih načina, upozorila je Smoljak. Koliko nam je poznato HEP nije još informirao građane o poskupljenju od 1. siječnja i pozvao na izvanredna očitanja brojila.

HRT: Projekt koji mijenja sve – uskoro bi trebala početi gradnja autoceste od Metkovića do Dubrovnika

Kako bi mreža autocesta u Hrvatskoj bila kompletirana, nedostaje još dio koji bi suvremenom prometnicom s ostatkom zemlje spojio krajnji jug. Autocesta od Metkovića do Dubrovnika gradit će se u dvije faze, od Metkovića do Pelješkog mosta i od Dola do Dubrovnika. Prva na redu je upravo ova druga dionica.

“Najskuplja autocesta u Hrvatskoj”

HRT-ov reporter Matija Mlinarić kazao je za središnji Dnevnik HTV-a kako će bez imalo dvojbe, ovo biti najskuplja autocesta u Hrvatskoj.

Procjenjuje se da će koštati milijardu i dvjesto tisuća eura.

Početak radova ovisi o završetku javnih natječaja i ishođenju raznih dozvola. Najoptimističnija verzija kaže da bi radovi trebali početi već ove godine, a završiti 2029.

Najveći je problem to što nema brze ceste od Dubrovnika do zračne luke i do granice s Crnom Gorom.

– Prometni kaos je već sada tu, a bez nove autoceste i bez novih pristupnih cesti situacija bi trebala postati samo još gora, dodao je Mlinarić.

Ovako bi trebala izgledati nova autocesta do Dubrovnika. Čak 19, od ukupno 28 kilometara dionice bit će u vijaduktima i tunelima.

Uskoro bi trebali početi radovi na etapi od Rudina do Slanog i od Slanog do Mravinjaca. Dubrovčani zadovoljni.

Autocesta se gradi na zahtjevnom terenu. Prolazit će vrlo uskim područjem. S jedne strane bit će more, a s druge granica s Bosnom i Hercegovinom.

– Radi se o terenu koji je praktički najgori mogući za gradnju autocesta, sami elementi govore koliko vijadukata i mostova i tunela će trebati, a isto tako radi se i o području koje je dosta naseljeno, pa će biti bitno koliko će biti čvorova i kakav će spoj biti da bi se osigurala puna funkcionalnost ceste, poručio je izv. prof. dr. sc. Marko Ševrović, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Od Metkovića do Dubrovnika sagradit će se ukupno 47 kilometara autoceste, a bit će tu i gotovo 15 kilometara spojnih cesta.

Zadnje objavljeno