-

Kako živi Antuntun. Pardon. Metkovka Anda Bukvić

Ona je prevoditeljica, doktorica, profesorica, teoretičarka književnosti zaljubljena u one debele, teške knjige koje malo tko razumije. A onda je dobila djecu… Upoznajte Metkovku Andu Bukvić Pažin, novu D gošću u DESIGN BLOG-u portala telegram.hr koja će vam pričati o slikovnicama, a sa kojom je razgovarala novinarka BOBA BLAŠKOVIĆ.

Nismo se poznavale, makar imamo hrpu zajedničkih prijatelja i poznanika. Slične su nam i životne priče. Obje imamo klince s razlikom manjom od dvije godine, objema su klinci mali, često s virozama, ni jedna od nas u Zagrebu nema baka servis, ne priznajemo lako poraze i zato posvuda idemo zajedno s djecom. Uz to, jedna i druga smo radoholičarke koje balansiraju između homeofficea, freelancanja, pravog ureda, djece, muža, obitelji, nekih vlastitih interesa i lijepih stvari koje nas vesele.

Dugo smo se zato dogovarale kada ćemo se naći. Ali kad smo uspjele, odmah smo imale osjećaj da se poznajemo godinama. A onda nam je pala na pamet ideja kojoj se jako veselim, a to je da Anda (prevoditeljica, doktorica književnosti i književna teoretičarka) piše preporuke za slikovnice.
– Prije djece sam se bavila književnom teorijom, pisala i objavljivala knjige, radila na Filozofskom fakultetu, boravila na stipendijama na sveučilištima u Heidelbergu, Konstanzu i Berlinu. Danas to više ništa ne stižem, čitam i prevodim uglavnom samo slikovnice. I uživam u tome – smije se Anda, topla, draga, smiješna cura koja jedva čeka da napuni 40 godina.

– U dvadesetima mi je sve išlo od ruke, a u tridestima se čovjek suoči s mnogim stvarima između kojih mora naučiti balansirati. Kako uskladiti obitelj, karijeru, slobodno vrijeme, dom, kako biti zadovoljna i sretna osoba koja ima vremena i za sebe i svoje interese? Kako pomiriti očekivanja društva i samog sebe? Kako da te majčinstvo obogati, a ne samo da ispunjavaš zadatke u prebukiranom rasporedu… Zato je i nekako nastao moj blog Rockabyebyebaby, odnosno U novoroditeljskom žanru – priča Anda Bukvić, blogerica u čijim tekstovima uistinu uživam.
Jer da, nije sve uvijek tako savršeno, a ni jednostavno. Zapravo je prilično komplicirano, ambivalentno, no svakako dinamično, razigrano, veselo, kaotično, a opet savršeno organizirano. Baš kao i njezin stan.
A zašto jedva čekaš 40-te? Nikako mi to nije jasno.
– Voljela bih malo mirniji tempo. Par mjeseci da nitko nije bolestan, da djeca malo porastu, postanu samostalnija i da se sa slikovnica možda mogu baciti na nešto zahtjevnije – smije se Anda. Osim što svojoj djeci svakodnevo čita, profesionalno se bavi i prevođenjem s engleskog i njemačkog jezika te je konstantno u dodiru s nekim malo posebnijim knjigama, koje ne možete kupiti u svakom kiosku, u prvom shopping centru.
– Ima jako puno slikovnica koje nisu prevedene, a koje su uistinu divne i to zaslužuju. Tekstovi su im uistinu sjajni, višeslojni, univerzalni, a ilustracije ne samo da prate tekst nego ga obogaćuju na različitim nivoima. O takvim knjigama bih voljela pisati – priča mi Anda i odmah sklapamo dogovor, a tihi pomagači bit će joj sin David i kćer Agnes koja je dobila ime po liku iz jednog Kunderinog romana.

“Nikada nisam upoznao nijednu ženu s tim imenom” – Milan Kundera.
Ni, ja. A kako živi mala Agnes zajedno sa svojom obitelji i s mamom koja jako voli knjige? Sigurno ima puno polica…
– Nakon godina podstanarstva znala sam da ćemo u svom stanu imati dobru rasvjetu. Uvijek su svi stanovi imali samo jedan luster i užasno loše svjetlo. Uz to, važno mi je bilo da napravimo mjesta za knjige i to ne samo one koje trenutno imamo, nego i one koje ćemo imati. Naime, zato smo na par mjesta u stanu napravili mjesto za knjige.
U hodniku je biblioteka na koju sam jako ponosna. U dnevnom boravku je nekoliko regala s policama, a jedna još treba doći. No, znate kako je kada se selite. Puno toga bi htjeli, malo je vremena za razmišljanje, pa smo na kraju pojednostavili i cijeli zid napravili kao polifunkcionalnu policu s otvorima u različitim dimenzijama. U njoj je televizor, klupica na koju se može sjesti, prostor za razne dekoracije, časopice, knjige… – kaže Anda, dodajući kako je autorica idejnog rješenja interijera arhitektica Vera Ružić.
Znate već onu moju teoriju da stanovi pričaju o nama više i bolje nego što to možemo ispričati mi sami…
Zato evo, detaljno pogledajte stan Ande Bukvić i upoznajte našu D gošću.

[FOTO] Usprkos nevremenu simpatizeri MOST-a ispunili Galeriju Gradskog kulturnog središta

Večeras je MOST nezavisnih lista u Gradskom kulturnom središtu organizirao druženje za svoje simpatizere i podupiratelje. Po velikom neveremenu brojni su simpatizeri ispunili Galeriju Gradskog kulturnog središta koje je na početku druženja pozdravio bivši saborski zastupnik MOST-a NL Mario Klobučić i pozvao za govornicu aktualnu gradonačelnicu Katarinu Ujdur.
“Kada vidim koliko vas se večeras okupilo ovdje po ovakvom nevremenu, ne sumnjam da ćemo napraviti dobar rezultat na predstojećim izborima!” – rekla je gradonačelnica na početku svoga obraćanja.
Ujdur je u nastavku podsjetila na sve one projekte koji su ostvareni i koji su pripremljeni u protekle četiri godine posebno naglasivši Projekt aglomeracije Metković vrijedan 275 milijuna kuna koji će u petak biti uvršten u strateške projekte Republike Hrvatske.
Potom je uz ovacije za govornicu došao saborski zastupnik MOST-a nezavisnih lista i kandidat za Dubrovačko-neretvanskog župana Nikola Grmoja.
“Bit ću snažni glas hrvatskoga juga, jedan energični župan, a ne statist, koji se naslikava okolo. Sve probleme koje imamo i ovdje u Gradu Metkoviću i u cijeloj županiji ću sigurno iznijeti na jedan glasan način i za te probleme će se čuti i u Zagrebu. Svi oni koji me poznaju potvrdit će vam da neću odustati dok se oni ne riješe.” – rekao je Grmoja.

[FOTO] Komin ugostio XVII. Festival vodičkih žudija

Komin je ove godine ugostio sedamnaesti po redu Festival vodičkih žudija, koji se tradicionalno održava na Uskrsni ponedjeljak. Trideset i osam skupina koje njeguju tradiciju čuvanja Kristova groba u Svetom trodnevlju predstavilo je svoje običaje, koje njeguju i čuvaju generacijama. Svakako je najzanimljivije „padanje“ žudija, što je i završni dio folklorne liturgije na Veliku subotu, kada na zvuke svečane “Glorije – Slava Bogu na visini” žudije popadaju ispred groba i trkom pobjegnu iz crkve.

Padanje žudija u Kominu pratili su brojni znatiželjni Neretvani, među njima i župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić i gradonačelnik Krešimir Vejić, saborski zastupnik Nikola Grmoja, državna tajnica Marija Vučković. Na kraju je sve ovjekovječeno milenijskom fotografijom Šime Strikomana ispred crkve svetog Ante.

Prvih šest smotri održano je u Vodicama, a 2006. godine organizatori su dogovorili da se festival svake godine održava u drugoj župi kako bi svi imali priliku upoznati se s običajima drugih, s time da se svake šeste godine održava u Vodicama, gdje je sve i započelo – pojasnio nam je Šime Strikoman.

Cilj festivala žudija je očuvanje običaja čuvara Kristova groba, čime se pridonosi očuvanju vjere, tradicije, ali i kulturnoj i turističkoj promidžbi Dalmacije, Hrvatske, pa i šire.

Ovogodišnji sedamnaesti po redu Festival žudija održao se pod geslom „Ljubite jedni druge“. Organizatori festivala su Vodički žudije i Župa svetog Ante – Komin, a pokrovitelji Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Ploče.

– Ove godine nastupile su i dvije nove žudijske skupine iz Trpnja na Pelješcu i s otoka Sestrunja – kazao je Strikoman, koji je u Kominu snimio 553. milenijsku fotografiju.

Gotovo tisuću žudija u odorama sa štitovima i mačevima postrojilo se tako u Kominu uz obalu rijeke Neretve.

Među njima su i žudije iz župe Imena Isusova s Miljevaca. Oni osam godina njeguju običaje u Svetom trodnevlju. Postrojavaju se na Veliki četvrtak i padaju na Veliku subotu – kazao nam je Krešimir Samac. Mi imamo relativno mladu tradiciju čuvara Kristova groba i želja nam je da nas bude još i više. Sada imamo dvanaest utreniranih momaka – rekao nam je Ivan Galić.

Festival Žudija dogodine napušta Dalmaciju i seli se u Mariju Bistricu, gdje udruga kuburaša njeguje tradiciju čuvara Kristova groba.

– Mi smo kuburaši i čuvari Kristova groba iz hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke. Ovo nam je deveto sudjelovanje na Festivalu vodičkih žudija i ponosni smo što ćemo dogodine biti domaćini – rekao je Željko Milički, predsjednik Udruge kuburaša iz Marije Bistrice.

Gotovo tisuću sudionika ove iznimno atraktivne manifestacije još je jednom na Uskrsni ponedjeljak podsjetilo na bogato naslijeđe i običaje folklorne liturgije u Dalmaciji. Tako je u Kominu iznova oživjela srednjovjekovna „crkvena igra“, paraliturgijsko uprizorenje Kristove muke, smrti i uskrsnuća koja se u našim krajevima upravo kroz ulogu žudija u preduskrsno vrijeme zadržala do današnjih dana.

Na 17. festivalu žudija u Kominu sudjelovale su skupine iz: Vodica, Metkovića, Tisna, Prvić Šepurina, Vrlike, Sumartina, Vida, Oklaja-Promine, Rogotina, Opuzena, Vareša, Slivna-Ravna-Vlake, Vidonja, Brela, Imotskoga, Bagalovića, Knina, Komina, Marije Bistrice, Lobora, Baške Vode, Betine, Katuna Kreševa, Vrgorca, Selca, Sitna Gornjeg, Jezera, Miljevaca, MIrlović Zagore, Tribunja, Raduna-Kaštel Staroga, Oštarija, Prološca, Solina, Vinjana Donjih, Trpnja i Sestrunja.

 

[NAJSTARIJE ŽUDIJE U DALMACIJI] 160 godina žudija Župe svetog Ilije Proroka

Najpoznatiji i najpopularniji običaj vezan uz Veliki tjedan u Metkoviću su svakako žudije. Taj običaj vezan je isključivo za Veliki tjedan, i to od Velikoga četvrtka navečer, do Uskrsnoga bdijenja. Žudije su obično mladi ljudi, do 35 godina života, koji moraju biti uzorni vjernici i građani.

Žudije su u župi osnovane još daleke 1857. i to su, prema postojećim podacima, vjerojatno najstarije žudije u cijeloj Dalmaciji. Osnovao ih je Ante Gluščević, Metkovac, koji je bio sjemeništarac u Lorettu, odakle je i donio taj običaj u Metković. Iz Metkovića se taj običaj proširio po cijeloj dolini Neretve, a dalje vjerojatno i po Dalmaciji. U početku (dok je još bila stara crkva) bila su samo četvorica žudija, odjevena u kartonske odore, koje su vrlo brzo zamijenjene platnenim. Gradnjom nove crkve njihov se broj povećava na šesnaest, a danas su dvadeset i dvojica. Najveća njihova uloga je na Veliki petak. U procesiji na Veliki petak oni su uza svećenika i Šimuna Cirenca u središtu pozornosti. Dijele se u tri skupine.

Prva su skupina šimunaši, njih četvorica, koji prate Šimuna Cirenca. Odjeveni su u žute haljine s kacigama na glavi. Nose koplja sa sječivom, mačeve o pojasu i štitove.

Druga su skupina već spominjani baldakinaši koji prate baldahin pod kojim ide svećenik u procesiji s Presvetim. Odjeveni su u crvene haljine i prsluke s istim oružjem kao i šimunaši, ali bez štitova.

Treća i najbrojnija skupina su gardisti, njih dvanaest, koji cijelim putom stupaju strogim vojničkim korakom. I oni su odjeveni u crvene haljine s prslucima, nose kacige bez perjanice, kao oružje – koplja (bez sječiva), a o pojasu mačeve. Svaku od tih skupina predvode vođe odjevene u ljubičaste haljine s kacigama ukrašenim perjanicama, a od oružja nose mač ili buzdovan i štit u ruci. Žudije su tijekom Vazmenoga trodnevlja značajan dio pučke pobožnosti. Vrlo bitno je, ipak, reći da žudije nisu „smetnja“ ili „konkurencija“ liturgiji, nego je na neki način upotpunjuju. Liturgija ne smije trpjeti od žudija, i ako se pravilno shvati njihova uloga, dobiva se potpuna slika obreda s pučkim običajima u Vazmenom trodnevlju u Župi sv. Ilije. Puk, obično s razlogom, veli da potpuno shvatiti žudije i njihovu ulogu u obredima mogu samo Metkovci ili oni koji već dugo žive u Metkoviću.

Prema diplomskom radu fra Domagoja Volarevića.

 

 

U teškoj prometnoj nesreći u Krvavcu poginuo pješak

Kako neslužbeno doznajemo, večeras oko 21:40 sati u prometnoj nesreći na donjoj cesti u Krvavcu je smrtno stradao pješak. Kako neslužbeno doznajemo, na mladića je dok je šetao psa uz rub kolnika naletio automobil od čijeg udarca na mjestu preminuo.

Na mjesto nesreće izašla je policija, hitna pomoć i vatrogasci, a u tijeku je očevid.

Što je post, a što nemrs?

Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu. Nemrs znači redovito jesti (uobičajena tri obroka dnevno), ali da to ne bude meso (a može biti masno).

Uočiti treba ovo: u dva dana “strogog posta” (Čista srijeda i Veliki petak) nije samo post, nego, zajedno, i post i nemrs! Znači: vjernik toga dana jede samo jedan puni obrok (“do sita”), jer je post i ne jede meso, jer je nemrs! – U ostale petke uzima redovite obroke, ali se odriče mesa. Više od toga nije zapovjeđeno, ali je vrijedno i mnogi poste više i češće (na primjer na Badnjak, uoči Velike Gospe) i strože: “o kruhu i vodi”.

Prema sadašnjoj crkvenoj disciplini post je obvezatan za katolike od navršene 18. do započete 60. godine života: na Pepelnicu i na Veliki petak. Dobrovoljno ga mogu činiti i mlađi i stariji od ovih dobnih odrednica. Za nemrs (običnim petkom) crkveni zakonik je sažet i kratak: “Zakon nemrsa obvezuje one koji su navršili 14. godinu života, osim ako je u petak svetkovina.”

Još nešto o svakom običnom petku. Za naša područja u petak je nemrs, to jest ne jede se meso. Ali, ako je netko u takvim okolnostima da mora jesti meso (npr. na terenu, u bolnici, u menzi i sl.) može jesti meso, a mjesto toga se u petak treba odreći nečega drugoga (pušenja, pića, zabave…) ili učiniti neko dobro djelo (obilnija molitva, čitanje Svetoga pisma, posjet bolesnika, darivanje potrebnih…) Očito je: Crkva od svih traži ono što svi uglavnom i mogu. Ne pretjeruje, ali nam ne priječi samoinicijativu, to jest učiniti i više no što se traži.

Petak nije odabran slučajno. To je dan Kristove muke i smrti na križu. Svaki je petak “mali Veliki petak”. Vjernik se kroz svoje odricanje sa zahvalnošću sjeća Kristova djela i na svoj skromni način uvećava dobrotu u svom krugu: odricanjem snažeći svoju volju, a dobrim djelima pomažući bližnjima. Imamo li na umu da to svakog petka, stoljećima, čini cijela Crkva, onda je to svojevrsni “toplotni udar dobrote” na cijelom svijetu.

Izvor: www.katolici.org

Predstavljen projekt tvornice za preradu voća u Metkoviću vrijedan 6 milijuna eura!

Danas je u Metkoviću u zgradi bivšeg Rectusa na konferenciji za medije predstavljen projekt izgradnje prve tvornice za preradu voća u Metkoviću u sklopu tvrtke Neretva fruits, zajedničkog projekta tvrtke Stanić Grupa i Metković Razvoja, tvrtke Grada Metkovića.

Uprvoj fazi projekta uložiti će se oko 6 milijuna eura za potrebe izgradnje kapaciteta, nabavke opreme i tehnologije te izrade dokumentacije. Cjelokupni pogon prostirati će se na 9.000 m2 i zapošljavati će u prvoj fazi projekta 50 radnika, dok se u narednim fazama očekuje otvaranje dodatnih radnih mjesta. Planiramo otvorenje je pred berbu mandarina 2018. godine.

Riječ je o tvornici koja će se u prvoj fazi projekta baviti preradom mandarina iz lokalnog uzgoja, dok se u drugoj fazi prerada planira proširiti, prvenstveno na preradu višnje maraske koja se trenutno ne prerađuje u Hrvatskoj. Plan proizvodnje za prvu godinu je 5.000 tona mandarina, očekuje se kratkoročni rast do 8.000 tona u prve tri godine, a dugoročni plan je prerada 10.000 tona mandarina godišnje.

Konferenciji su prisustvovali Božo Petrov, predsjednik Mosta nezavisnih lista, Katarina Ujdur, zamjenica gradonačelnika Metkovića koja obnaša dužnost gradonačelnika, Nikola Grmoja, politički tajnik Mosta nezavisnih lista, Ivan Bacci, predsjednik Uprave tvrtke Stanić beverages, Josip Brakus, direktor tvrtke Neretva fruits i Zoran Kozina, direktor tvrtke Metković razvoj.

Osnivači imaju želju uključiti u projekt što veći mogući broj lokalnih uzgajivača i otkupljivača te osigurati sirovinu za daljnju preradu i proizvodnju sokova, marmelada i eteričnih ulja. Ovakav način poslovanja omogućava i Stanić beveragesu, članici Stanić grupe, posebice brandu Juicy, koji je lider u kategoriji sokova na tržištu Hrvatske i BiH, kontrolu kvalitete u svakoj fazi proizvodnje te stvaranje 100% hrvatskog proizvoda.

“Ovim putem želimo pozvati sve uzgajivače i otkupljivače mandarina da nam se jave kako bi osigurali dovoljne količine za potrebe naše tvornice. Također, želim naglasiti kako je Stanić beverages osigurao daljnji plasman proizvoda nastalih preradom mandarina i to prvenstveno u svojim tvornicama u Republici Hrvatskoj i BiH koje proizvode Juicy sokove, ali i kod inozemnih dobavljača te na novim tržištima MENA regije (Bliski istok i Sjeverna Afrika).” – izjavio je Ivan Bacci, predsjednik Uprave Stanić beverages.

Nova tvornica imati će suvremene tehnološke sustave zahvaljujući kojima će biti ekološki prihvatljiva za zajednicu te će poslovati prema zahtjevima kružnog gospodarstva, što znači da će se otpad koji nastane prilikom prerade koristiti kao sirovina za proizvodnju energije ili proizvodnju stočne hrane.

Za Grad Metković ovo je vrlo važan projekt iz razloga što će otvoriti nova radna mjesta i omogućiti otkup mandarina dobavljačima.

“Mjere kojima potičemo investicije u Gradu Metkoviću su dale rezultat. Ova je tvornica dobra vijest za čitav kraj, posebno za poljoprivredne proizvođače, a nova radna mjesta uvijek su potrebna. Iznimno smo zadovoljni što je Grad Metković prepoznat kao dobro poslovno okruženje i nastaviti ćemo i dalje s provođenjem aktivnosti koje privlače potencijalne investitore. Gospodarstvo će se ovim projektom dodatno unaprijediti, a domaća hrana i proizvod biti dostupniji na tržištu.” – izjavila je gradonačelnica Katarina Ujdur.

“Danas je poseban dan za dolinu Neretve, poseban dan za sve nas koji smo radili na ovom projektu, poseban dan za mene. Ako postoje dvije stvari zbog kojih sam se uključio u politiku, onda se danas događa jedna od te dvije stvari. Zato hvala svim kolegama koji su radili na ovom projektu skoro već četiri godine, jer od trenutka kada smo preuzeli vlast u Metkoviću počeli smo raditi na ovom projektu i bilo je uspona i padova, ali nismo odustajali. Hvala i tvrtki Neretva fruits i tvrtki Stanić što su se odlučili doći u dolinu Neretve. Ovo je kapitalan projekt za dolinu Neretve i da se nije dogodio ovaj projekt, pitanje je što bi se dogodilo sa proizvodnjom mandarina u dolini Neretve. Još jednom hvala i nadam se da ćemo svi zajedno proslaviti i dan kada se ovaj projekat bude u potpunosti otvarao.” – rekao je predsjednik Sabora, Božo Petrov.

Na predstavljnju su još bili i ministar pravosuđa Ante Šprlje, vlasnik tvrtke Stanić Grupa d.o.o. Svjetlan Stanić, gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić..

[fbvideo link=”https://web.facebook.com/likemetkovic.hr/videos/1486197181453916/” width=”500″ height=”400″ onlyvideo=”1″]

Dalibor Milan: Potaknut ćemo zapošljavanje kroz ulaganja u izgradnju staračkih domova, hotela za starije osobe i hotela za invalide

Metković i dolina Neretve imaju odličan geografski položaj: blizina Dubrovnika, Splita, Mostara, Međugorja i Sarajeva, povoljnu mediteransku klimu, proizvodnju zdrave hrane u neposrednoj okolici, industrijski nezagađeni prostor i radišno stanovništvo.

Sve ovo navedeno čini komparativnu prednost i pruža izvanredne mogućnosti za poticanje ulaganja u izgradnju staračkih domova, hotela za starije i hotela za invalide.

Trenutno samo Europom svake godine putuje preko 80 milijuna turista invalida, stanovništvo je sve starije, uz to dio starijeg stanovništva iz sjevernijih dijelova Europe veći dio godine boravi u južnijim dijelovima. U Hrvatskoj su višegodišnje liste čekanja za smještaj u domove za starije i  nemoćne osobe. Uskoro će biti u funkciji i Dnevna bolnica u Metkoviću, čime će se omogućiti i pružanje adekvatne zdravstvene skrbi.

Stoga, kad postanem gradonačelnik Metkovića pokrenut ću:

  • Izmjenu prostornog plana s ciljem da se na prostoru Podkraj (od table Metković do Izvora) formira građevinska zona,
  • Zatražit ću od RH odricanje prava vlasništva u korist Grada Metkovića,
  • Uz pomoć EU socijalnog fonda (prekogranična suradnja i pružanje socijalnih usluga za starije i nemoćne), EU regionalnog razvojnog fonda (infrastrukturna ulaganja), Ministarstva regionalnog razvoja RH (financiranje infrastrukture), stvoriti ćemo preduvjete za investitore,
  • Svim investitorima će se omogućiti izgradnja objekata na infrastrukturno uređenim parcelama uz simboličnu cijenu zemljišta od 1,00 kn, ali uz obvezno zapošljavanje domaće građevinske struke i radnika s područja Metkovića u budućim objektima,
  • Preostalo građevinsko zemljište na predmetnoj lokaciji bit će vlasništvo grada Metkovića na kojem će se graditi stambeni objekti po povoljnijim cijenama obzirom da će grad imati zemljište i osiguranu infrastrukturu, a što bi mladim obiteljima pomoglo u rješavanju stambenog pitanja.

 Pokretanjem gornjih aktivnosti:

  • Pokrenut će se građevinski sektor i time zapošljavanje dijela nezaposlenih,
  • Zaposlit će se domaće stanovništvo koje je na Zavodu za zapošljavanje godinama, te za njihova zanimanja nema potražnje, a uz prekvalifikaciju će vrlo brzo pronaći stalan izvor prihoda,
  • Dohodci korisnika stvoreni negdje drugdje biti će potrošeni u Metkoviću,
  • Dio poljoprivrednih proizvoda plasirat će se na kućnom pragu,
  • Prijevoznici, turističke agencije, ugostitelji i obrtnici imat će direktnu korist,
  • Omogućit će povratak kući i visokoobrazovanih Neretvana,
  • Omogućit će jednostavnije rješavanje stambenog pitanja mladim obiteljima.

Ja nudim konkretna rješenja građanima Metkovića, za njihovo dobro i za napredak ovog grada, a ne obećanja. 

 DALIBOR MILAN (HDZ)

 

Učenici Srednje škole Metković osvojili zlato na XII. Međunarodnom kulinarskom festivalu „Biser Mora“!

U četvrtak, 6. travnja, u Supetru na Braču održan je XII. Međunarodni kulinarski festival „Biser Mora“, jedan od najambicioznijih projekata SKMER-a. U kategoriji turističko-ugostiteljskih škola (srednjih i viših) pod vodstvom stručnih učitelja Dane Paponje i Vedrana Perića, sudjelovali su i učenici Srednje škole Metković, 3.h razreda, u sastavu: Edo Šiljega, Iva Krtalić i Klaudija Jakić, vrativši se s pobjedom i zlatnom medaljom.
Tema natjecanja bila je „Nacionalna kuhinja“ koja je uključivala predjelo, glavno jelo i desert kroz modernu prezentaciju. U 120 min imali su zadatak pripremiti meni u tri slijeda i dva primjerka, jedan za žiri, a drugo za izložbeni stol. Hladno predjelo bila je marinirana skuša s tikvicom, jullien povrćem i paštetom u košarici od prhkog tijesta.
Za glavno jelo bile su punjene lignje s kozicama, palentom, brokulom u umaku od rajčica i izvorni desert naših kuhara od domaće naranče, svježeg sira, čokolade i oraha koji  je žiri ostavio bez daha, a nama donio zlatnu medalju.
Festival je okupio srednje i visoke škola, šefove kuhinja i natjecatelje iz mediteranskih i europskih regija. Ukupno više od 200 kuhara iz tridesetak zemalja, a posjetilo ga je više od tisuću posjetitelja.
Osim profesionalaca, festival je kao i prethodnih godina okupio učenike ugostiteljskih škola, a raznoliki program uključivao je master class radionice, gastro izložbe, enološke radionice, kuharske showove, degustacije, okrugle stolove, BZB susrete, radionice za profesionalne kuhare i posjetitelje, ali i raznolik zabavni program.
Ovogodišnji „Biser mora“ za Srednju školu Metković je bio uistinu poseban i s osvojenom zlatnom medaljom naši su učenici još jednom pokazali svoja kulinarska umijeća na jednom od vodećih kulinarskih natjecanja ovog dijela Europe.
Čestitamo na ovom fantastičnom uspjehu!

Gradonačelnica Ujdur potpisala ugovore o sufinanciraju u iznosu od 513.000,00 kn

Gradonačelnica Katarina Ujdur danas je u Zagrebu u uredu Ministarstva regionalnog razvoja potpisala ugovore o sufinanciranju u iznosu od 513.000,00 kn.

Gradu Metkoviću odobrena su sredstva za obnovu Ulice kneza Domagoja u iznosu od 313.000,00 kn i za obnovu Sportske ulice i dijela Ulice Ante Starčevića u iznosu od 200.000,00 kn

Zadnje objavljeno