-

LOKALNI IZBORI Grmoja: “Metković će biti grad u kojem ljudi ostaju i kojem se vraćaju”

Nikola Grmoja, kandidat Mosta za gradonačelnika Metkovića danas je na konferenciji za novinare govorio o okosnici svoga programa, mladima i obiteljima koji su u središtu njegova interesa, pa je iznio mjere koje će pridonijeti demografskom procvatu Metkovića i ostanku mladih ljudi i obitelji u njihovu gradu.

“Bez ljudi nema ničega, bez obitelji, bez djece, ni nove ceste i uređene ceste nemaju smisla. Puno je važnije omogućiti ljudima da ostanu u svome gradu, u svome kraju nego išta drugo.

Osim prijedloga za besplatne dječje vrtiće, proširenje vrtićkih kapaciteta, izgradnja stanova za obitelji, jer su enormno poskupjeli i u Metkoviću, predlažem i podizanje porodiljnih naknada i to za prvo dijete na 600 eura, za drugo 800 eura, treće dijete 2000 eura, četvrto 4 000 eura, a za peto dijete 6000 eura. Tako će se obitelji lakše odlučiti na više djece, a grad je tu da maksimalno izađe u susret i kada postanem gradonačelnik to će biti moj cilj. Pozivam sugrađane da mi daju svoje povjerenje kako bih to mogao ostvariti”, rekao je Grmoja, te podsjetio da se aktualni gradonačelnik i dalje ne odaziva na razgovor o gradskim temama, te predložio da netko drugi iz kruga gradonačelnika koji i donose odluke ili netko iz Zagreba umjesto njega do petka nađe vrijeme za debatu o Metkoviću ako Milan već nema hrabrosti.

LOKALNI IZBORI Snaga juga: “Bez dogovora s građanima – nema ceste!”

Marko Giljača, kandidat koalicije Snaga juga (Srđ je Grad, Možemo! SDP) za župana Dubrovačko-neretvanske županije i Sandra Benčić, saborska zastupnica te koordinatorica stranke Možemo!, posjetili su danas Pelješac, te još jednom podržali zahtjeve građana da se žurno izmjeni trasa brze ceste Brijesta–Orebić.

– Godinama u Županijskoj skupštini upozoravamo na sve probleme ovog projekta! Ignorirali su nas, kao i u slučaju nesretne brodice koja je još u Gružu, a izigrana su i obećanja koja je građanima s govornice Županijske skupštine osobno dao aktualni župan. S jedne strane ugrožavamo školjkarstvo lokacijom CGO-a Lučino razdolje, a s druge strane trasom brze ceste uništavamo vinogradarstvo. I to na nasadima za koje su odobrena sredstva iz europskih fondova! Tome konačno treba stati na kraj! Ako vladajući dosad nisu imali sluha za građane, uvjeren sam da ga ni građani neće imati za njih na predstojećim izborima! – poručio je Giljača.

– Školjkarstvo u malostonskom zaljevu kao i vinogradarstvo na Pelješcu više su od ekonomske djelatnosti; one predstavljaju i identitet ovog prostora i zajednica. Podvrgavanje svih drugih djelatnosti i čitavih zajednica isključivo turizmu nije dobar put. Upravo je diverzifikacija djelatnosti ono što nam treba za otpornije i razvijenije zajednice. Inzistiranje na trasi koja uništava vinogradrske nasade kada postoji alternativa zaista izgleda kao kranja nebriga ili namjera uništavanja svake druge djelatnosti osim nekretninskih špekulacija. Upravo zato se najveće bitke vode oko prostornih planova. – kazala je Benčić.

Podsjećamo, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije prihvatilo je kontradiktornu Studiju utjecaja na okoliš kojom se brza cesta Brijesta–Orebić trasira kroz ekološke vinograde Potomja i Postupa, ali ugrožava i vrijedna arheološka nalazišta kao i okolna naselja. U postupku nije prihvaćeno preko 90 primjedbi građana koji stoga najavljuju postupak na Upravnom sudu, kolektivnim tužbama protiv Rješenja o prihvaćanju sporne trase.

Vinogradi Potomja i Postupa, poput lokaliteta Vrina kupa (Mali Dingač), neprocjenjiva su baština hrvatskog juga – a planiranom trasom brze ceste bili bi nepovratno uništeni. Uz to, na području Postupa vlasnici ostali bez izravnog pristupa gotovo 20 hektara vinograda, koji bi se našli iznad prometnice. Hrvatske ceste tvrde da postoji alternativni put, no riječ je o obilaznici dugoj gotovo 15 kilometara – iako su vinogradi udaljeni svega stotinjak metara zračne linije.

Gradnja brze ceste do Orebića može i mora biti ostvarena bez uništavanja zaštićenih vinograda Plavca Malog i Postupa, uz odabir trase koja je prihvatljiva za sve.

Vrijeme je za promjenu! Prvenstveno promjenu odnosa prema ljudima s juga i prostoru kojeg baštinimo.

Vrijeme je za Snagu juga!

DAN ŽUPANIJE | Metkovskom amaterskom kazalištu dodjeljena godišnja nagrada DNŽ-a

U ponedjeljak je održana Svečana akademija povodom blagdana sv. Leopolda Bogdana Mandića i Dana Dubrovačko-neretvanske županije, a ovom prilikom dodijeljena su priznanja ovogodišnjim laureatima izabranim na posljednjoj redovnoj sjednici Županijske skupštine u ovom mandatu.

Sjednici su nazočili predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, izaslanik Hrvatskog sabora i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, Europska povjernica za Mediteran Dubravka Šuica, saborski zastupnici Dalibor Milan, Božo Petrov, Mišo Krstičević, župan Nikola Dobroslavić sa zamjenikom Joškom Cebalom i suradnicima, državna tajnica koja upravlja Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU, državni tajnici Frano Matušić i Branko Hrg, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Predrag Čović te drugi uzvanici.

U svom pozdravnom govoru župan Dobroslavić čestitao je svima Dan županije i blagdan sv. Leopolda Bogdana Mandića.

Svečanoj akademiji u Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku prethodilo je polaganje vijenaca na dubrovačkom groblju Boninovo, kao i sveta misa u crkvi Gospe od Milosrđa na Gorici sv. Vlaha.

Na Akademiji su dodijeljene i nagrade ovogodišnjim laureatima.

Odlukom vijećnika Županijske skupštine Nagrada za životno djelo Dubrovačko-neretvanske županije dodijeljena je posmrtno akademiku Luku Paljetku, Nagrada za iznimna postignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju Dubrovačkom simfonijskom orkestru, Folklornom ansamblu Linđo te trgovačkom društvu RADEŽ d.d. dok je Nagrada za doprinos ugledu i promociji Dubrovačko-neretvanske županije u zemlji i svijetu u proteklom jednogodišnjem razdoblju dodijeljena Javnoj ustanovi Nacionalni park Mljet kao i Metkovskom amaterskom kazalištu. 

Metkovsko amatersko kazalište

Kultura grada Metkovića ove je godine obogaćena jednom velikom obljetnicom. U veljači je obilježeno 150 godina kazališnog života Metkovića. Danas je kazališni amaterizam u našem gradu i dalje uspješan zahvaljujući Metkovskom amaterskom kazalištu (MAK-u). Davne 1875. godine osnovana je kazališna sekcija čijim osnivanjem započinje djelovanje kazališnih amatera u našem gradu. I tako se od 1875. i osnutka kazališne sekcije koja je djelovala tijekom povijesti unutar Hrvatskog kulturnog društva Napredak, Narodnog kazališta Biokovsko-neretvanskog, Kulturno-umjetničkog društva koje je osnovano 1977. godine i imalo je kazališnu, glazbenu, pjevačku i folklornu sekciju te fotosekciju, djelovanje kazalištaraca nastavilo djelovanjem Metkovskog amaterskog kazališta (MAK-a) i Metkovske teatarske scene. Sve do danas, 2025. godine, djeluje MAK koji nastavlja tradiciju amaterizma s odraslim glumcima i s djecom u Malom MAK-u. Metkovsko amatersko kazalište i danas nastoji učinkovito pridonijeti kulturi svoga grada predstavama koje izvodi samostalno i u suradnji s kolegama glumcima, a ujedno i članovima MAK-a, iz doline Neretve. MAK se prvi put promovirao predstavom Kratki kurs dugog propadanja 1992. i otada su izvodili klasične i suvremene komade: od Arabala preko Brešana, Budaka, Cankara, Držića, Gogolja do Supeka, Vojnovića te surađivali s renomiranim redateljima Draženom Ferenčinom, Radovanom Marčićem, Jolandom Tudor, Tonijem Peharom, Matkom Brljevićem, Vasjom Kovačić, Borisom Matićem i ostalim redateljima amaterima. Metkovski kazališni amaterizam razvija se svakim danom, svakom novom predstavom u koju glumci amateri ulažu velik dio sebe i svoga života da bi metkovsko kazalište opstalo. Metkovsko amatersko kazalište svojim učinkovitim radom i dobrom voljom koju imaju glumci amateri daje čvrste temelje nastavku kazališnog života u Metkoviću koje ima bogatu tradiciju i vrijednost već 150 godina. Metkovci su ponosni na svoj kazališni život, na svoje glumce, starije i mlađe, koji nas uvode u svijet kazališne umjetnosti, od glumaca amatera do profesionalnih glumaca koji su svoje prve glumačke sposobnosti pokazali na metkovskim daskama. Svi ti glumci amateri, danas članovi MAK-a, zaslužuju priznanje i nagradu za očuvanje kazališnog života u Metkoviću.

Foto i tekst: DNŽ

Učenici i učitelji OŠ don Mihovil Pavlinović – Metković obilježili Majčin dan

U ponedjeljak, 12. svibnja 2025. godine uOŠ don Mihovil Pavlinović – Metković učenici nižih razreda sa svojim učiteljicama priredili su lijepu i dirljivu priredbu za Majčin dan.

Najprije je sve nazočne pozdravila voditeljica Antonija Medak, a mali zbor koji je predvodila nastavnica Ljupka Sršen Gutić veselo je započeo pjesmom Majka uz kolijevku. Učenici recitatorske skupine učiteljice Lidije Marić  izveli su kratke, ali slatke recitacije za sve naše mame: Moja mama, Hvala vam mame, M kao majka i Sretan ti tvoj dan, mama.

Slijedio je kratki dijalog Slovo M koji su priredili učenici 2.b razreda te pjesma uz ples pod nazivom Moja mama. Drugaše je pripremala  učiteljica Sandra Krstičević. Učiteljica Katarina Petković Galov sa svojom plesnom skupinom vrijedno je pripremala i izvela plesnu točku  Mama,hvala ti.

Dramska skupina učiteljice Nikoline Doko priredila je nekoliko  točaka. Najprije smo  poslušali   igrokaze Čija je mama naj i Ruke moje mame. Kako roditelji uvijek žele poslušnu i dobru djecu; kakva su mamina zlata i što urade kad mama i tata kažu NE, o svemu tome su nam kazivali učenici dramske skupine.

Budući da su mame česta tema naših razgovora, najviše ih spominjemo kada nam nešto treba ili nešto zaboravimo jer mame su te koje rješavaju sve naše probleme  – o tome smo čuli u razgovoru brata i sestre. Dva monologa Mogla sam i Majčin dan koja govore o zanimljivostima iz života naših školaraca pripremile su učenice Kjara i Lucija. Za sami kraj  ostavili smo intervju učenica 3. razreda  koje su nam otkrile  kako je u stvari biti mama u pravom smislu te riječi te smo zaključili da je to najljepša, ali i najzahtjevnija uloga.

Voditeljica programa zahvalila je svima koji su sudjelovali kao i nazočnima te još jednom naglasila ulogu majki  i veličinu nesebične  ljubavi koju nam pružaju svakoga dana. Priredbu smo završili izvedbom dječjeg zbora uz pjesmu Čestitka majčici.

Uz pripremu  priredbe  naši su učenici i ove godine bili jako vrijedni. Cijeli tjedan sa svojim učiteljicama vrijedno su sudjelovali u raznim likovnim aktivnostima kako bi razveselili svoje mame za Majčin dan. Što su sve pripremili pogledajte u fotogaleriji.

Fotogaleriju možete pogeldati na mrežnoj stranici OŠ don Mihovil Pavlinović – Metković.

Roko Mijić dobitnik nagrade za najuspješniju sportsku nadu

Sportska zajednica Dubrovačko neretvanske županije proglasila je na svečanosti u palači Sponza najuspješnije sportaše županije u 2024. godini.

Ova svečanost održana je povodom dana županije i blagdana svetog Leopolda Bogdana Mandića, te su tom nagrađeni najuspješniji sportaši, treneri, momčadi i klubovi.

Nagradu “najveća nada županijskog sporta” u konkurenciji sportaša dobio je naš veslač Roko Mijić, objavio je VK Neretvanski gusar.

LOKALNI IZBORI Koalicija “Još smo tu!”: Metković kao uključiv, održiv i pametan grad

Koalicija Još smo tu! (SDP, Srđ je grad, Možemo!) u svom programu razvoj Grada Metkovića vidi kroz tri kategorije: Metković kao uključiv grad, Metković kao održiv grad i Metković kao pametan grad.

Nositelj liste Rade Nikoletić predstavlja našu vizija Metkovića kao održivog grada.

📌 METKOVIĆ KAO ODRŽIVI GRAD:

👉 Besplatna potrošnja vode kućanstava do 100 m3 godišnje

👉 Sportska ulica – pješačka zona

👉 Odvajanje otpada – poboljšanje sustava prikupljanja i odvoza otpada

👉 Solarni paneli na krovovima javnih ustanova

👉 Sufinanciranje energetske obnove zgrada

👉 Mjesni odbori – reorganizacija i unaprjeđenje rada uz veću financijsku potporu

👉 Povećanje zelenih površina grada i uređenje postojećih

👉 Briga o okolišu

👉Izgradnja zgrade veslačkog i kajak kluba

👉 Metković grad na Neretvi (dio prostora luke Metković upotpuniti sadržajima na korist građana Metkovića- Centar za mlade, dnevni boravak umirovljenika, ugostiteljski i rekreacijski objekti)

👉 Razvoj poduzetničke zone Meterize  i Nova Sela (zajedničko upravljanje Metković, Kula Norinska, Pojezerje)

FOTO | Održana je 18. Dječja olimpijada predškolaca Dječjeg vrtića Metković

Na igralištu ONK Metković danas je održana 18. Dječja olimpijada u kojoj su sudjelovali predškolci Dječjeg vrtića Metković.

Podijeljeni u četiri skupine prodefilirali ispred svojih roditelja i ostalih gledatelja. Potom je intonirana hrvatska himna, podignuta olimpijska zastava, izrečena olimpijska zakleta, gradonačelnik Dalibor Milan je proglasio igre otvorenim i natjecanja su mogle početi.

Natjecali su se u kategorijama: trčanje 50m, bacanje loptice, skok u dalj, rukometni vrtuljak i nogomet. Najbolji će predstavljati svoj vrtić na županijskoj Dječjoj olimpijadi.

Nikola Menalo: O medvjedima u dolini Neretve u posljednjih nekoliko godina

Snažno je jutros odjeknula vijest o šteti počinjenoj od medvjeda na području Vidonja u kojoj se ovaj slučaj navodi kao prvi slučaj bilježenja u ovom području doline Neretve. Koliko god stanovništvo bilo zabrinuto, cilj ovoga članka je iznijeti istinite informacije o ovoj velikoj zvjeri i njenom obitavanju na području doline Neretve.

Prvo o smeđem medvjedu…

Smeđi medvjed (Ursus arctos) je jedna od tri velike zvjeri koja obitava na području Republike Hrvatske. Nacionalna populacija smeđeg medvjeda broji oko 1100 jedinki dok je prethodnim istraživanjima procijenjena populacija od maximalno 900 jedinki kako bi se konflikt sa čovjekom sveo na minimum.

Smeđi medvjed smatra se krovnom vrstom u zaštiti prirode tzv. „umbrella species“ i prisutan je u iznimno očuvanom staništu gdje ima dovoljne količine hrane ali i najpotrebnije- mir u staništu. Smeđi medvjed u Republici Hrvatskoj uživa dvojaki status- zaštićene i lovne vrste. Temeljem Akcijskog plana gospodarenja smeđim medvjedom gospodari se populacijom kojom se određuju lovne kvote dostupne za odstrel tijekom lovnih godina.

U Hrvatskoj medvjed obitava na području Like, Korduna, Gorskog Kotara, Žumberka, Petrove gore i Učke, dok se povremeno pojavljuje na Biokovu i Dinari. U priobalne krajeve često silazi u jesenskim danima u potrazi za maginjama. Na otoku Krku smatra se nepoželjnom vrstom radi štete koju može počiniti na stoci i svako pojavljivanje se uglavnom završi interventnim odstrjelom.

Medvjedići ostaju sa ženkom do treće godine života u kojoj dostižu kilažu od otprilike 80-100 kg. Tada ih ženka tjera sa svog teritorija radi osamostaljenja ali i pripreme novog naraštaja medvjedića. Takvi medvjedi često lutaju novim staništima – disperziraju prema slabijim staništima koja su slobodna i nisu zauzeta od teritorijalnih mužjaka.

Medvjed u dolini Neretve…

Kroz posljednjih dvadesetak godina medvjedi su zbog prekobrojnosti i antropogenih utjecaja počeli istraživati nova staništa koja su po pravilu sekundarna po kvaliteti staništa. Tako se i planina Žaba našla na njihovom kooridoru a samim time i pobrđa doline Neretve u koje su medvjedi povremeno zalazili.

Prateći pojavu ovih velikih zvjeri i vodeći svoju vlastitu arhivu pojavljivanja i bilježenja redom ću navesti sve dosadašnje pojave medvjeda na ovim područjima:

  1. 2021. godine -prilikom kasnog proljetnog snijega na području Sankovića, odvojku puta prema Borutu, primjećeni su tragovi medvjedice sa mladunčetom. Nakon toga bilježenja kasnije nisu zabilježena, sve do kasnog ljeta kada je u selu Glušcima nastradao veći broj stoke na istoj lokaciji. Način ubijanja koji je kasnije bio vidljiv na lešinama bio je čisti školski primjer medvjeđeg ubijanja (mlaćenje šapama i trganje kralježnice)
  1. 2022. godine – medvjed je uslijed štete na području Rudina u Dubrovačkom primorju migrirao prema Zažablju, gdje je više puta opažan na području općine Slivno
  2. 2023. godine na području Male Žabe, primijećeni su otisci medvjeda mlađe dobi u disperziji koji je nakon par tjedana nestao sa ovog područja sa sumnjom na stradavanje u krivolovu.
  3. 2024. godine, u proljetnim mjesecima primijećeni su tragovi medvjeda na graničnom području između Doljana i Glušaca.
Foto: Nikola Menalo

Što prilikom susreta sa medvjedom?

Medvjed je generalno jako plašljiva divljač, ima razvijeno čulo njuha i jako brzo u nos dobije ljudski miris nakon kojega bježi. U nastavku donosimo par savjeta kako se ponašati u medvjeđem staništu:

  • krećite se po uhodanim markiranim stazama, izbjegavajte noćno hodanje,
  • krećite se umjereno glasno, razgovarati umjerenim tonom, ili ako ste sami, hodati glasno (tu i tamo lupkati cipelom ili štapom),
  • ukoliko vjetar puše u smjeru vašeg kretanja, tada ste dosta sigurni da će vas životinje osjetiti na vrijeme i maknuti se, ako je vjetar prema vama, tada treba biti glasniji
  • ukoliko se sretnete s medvjedom na relativno bliskoj udaljenosti (20 m ili manje) ne proizvoditi metalne zvukove, lupkati štapovima za hodanje, škljocati fotoaparatom i slično, ne vikati na medvjeda i pokušavati ga otjerati bukom
  • pri ulasku u nepregledna mjesta kao što su guštici, grmlje, među stijenje, budite osobito glasniji jer upravo na takvim mjestima može doći do neočekivanih susreta.
  • nikada nemojte bježati od medvjeda. Medvjedi mogu trčati brzinom i do 50 km/h. Uhvatit će vas u nekoliko metara, bez obzira na vrstu terena. Iznimka je kada ste u mogućnosti doći do sigurnosti (npr. automobila) u nekoliko koraka.Penjanje na stablo može pomoći – iako su medvjedi dobri penjači, rijetko će se penjati za vama.
  • nikada ne prilazite mladunčadi medvjeda, čak i ako izgledaju znatiželjni ili napušteni. Ako ih uočite, povucite se, jer njihova majka nije daleko.

Literatura:

  • Hunter,L.&Barett,P.(2018.); A field guide to the carnivores of the world, Second edition, Bloomsbury, 256 str.
  • Menalo, N.(2022); Trend population, spatiol distribution and main threats to large carnivores in the Neum municcipality area,Radovi Šumarskog Univerziteta u Sarajevu, Volume 52/2, 34-42 str.

LOKALNI IZBORI Giljača: Što morate znati prije izlaska na birališta?

Dragi ljudi juga! Ušli smo u posljednji tjedan kampanje za izbore koji neće odlučiti samo o sljedeće četiri godine – već o tome hoće li naša županija zadržati svoj jedinstveni mediteranski način života ili će se pretvoriti u gomilu sezonski korištenog betona na kojem će profitirati svi osim nas samih.

Kroz prostorne planove, koncesije na pomorskom dobru, pristup zdravstvu, školstvu i prirodi – odlučujemo hoće li naša djeca ovdje dostojno živjeti ili će u potrazi za prilikama otići drugdje.

Snaga juga – to ste vi. Naši ljudi.

Imamo prekrasnu županiju, ali velikim dijelom zapuštenu. Županiju u kojoj se prečesto guraju megalomanski projekti dok stvarni problemi lokalnih ljudi ostaju po strani. Županiju u kojoj se ceste trasiraju kroz povijesne ekološke vinograde i trafostanice, u kojoj se Centar za gospodarenje otpadom gradi na lokaciji koja izravno ugrožava Malostonski zaljev. Jednu od najbogatijih, ali ipak Županiju u kojoj Zavodi za hitnu pomoć nemaju tople vode, Domovi zdravlja nužnu opremu, a škole psihologe i stručni kadar. Županiju u kojoj se pred problemom sve izraženijeg zaslanjivanja tla i voda u dolini Neretve – desetljećima zatvaraju oči.

Znam to jer, kao i vi, s tim problemima živim svaki dan. Ne obraćam vam iz Zagreba ni po naputku stranačkih struktura. Nisam marioneta političke mašinerije, niti me pokreće osobna ambicija. U politiku sam ušao iz volonterskog rada i dugogodišnjeg društvenog angažmana – s ljudima, za ljude.

Već osam godina, otkad sam prvi put izabran za županijskog vijećnika, neprestano obilazim sve krajeve naše županije – od Neretve do Lastova, od Konavala do Pelješca. Slušam vas, susrećem se s vama – i upravo ste vi oblikovali ono što danas nudimo kroz Snagu juga.

Zato vam hvala – na svakoj poruci i podršci, koje ne prestaju stizati, naročito nakon jedinog televizijskog sučeljavanja kandidata. Prepoznali ste tko ima odgovore na vaša pitanja, tko nudi konkretna rješenja, a tko prazna obećanja.

Naš program nije napisan ni prepisan za kampanju – on je rezultat dugogodišnjeg rada, razgovora i suradnje s timom sjajnih, stručnih i poštenih ljudi koji imaju isti cilj: staviti javni interes ispred privatnog, i našu županiju na put ravnomjernog, pravednog razvoja.

Naši su prioriteti:

✅ Gradimo stanove za liječnike, prihodom od poreza na nekretnine

✅ Gradimo domove umirovljenika, u Neretvi i na Pelješcu

✅ Uspostavljamo županijsku mrežu javnog prijevoza, uključujući i mikroprijevoz

✅ Gradimo i opremamo školske kuhinje

✅ Zapošljavamo stručne suradnike i psihologe u školama

✅ Otvaramo Upravni odjel za more i uvodimo red u koncesije na pomorskom dobru

✅ Osnivamo nove lučke uprave i uređujemo 1000 novih vezova

✅ Pokrećemo poljoprivredne inkubatore u Neretvi i na otocima

✅ Otvaramo podružnice Javne ustanove za zaštitu prirode na otocima, Pelješcu i u Neretvi, štitimo korčulanski arhipelag

Za svaki od tih projekata imamo jasan plan, znamo gdje su sredstva i kako ih, u suradnji s općinama i gradovima, provesti – ravnomjerno, pošteno i u korist svih.

Danas naša županija slavi svoj dan – od srca vam ga čestitam, prisjećajući se za zahvalnošću svih koji za nju položili svoje živote i s iskrenom nadom da će, nakon ovih izbora, biti pravednija, snažnija i bolja za sve nas.

S vjerom u županiju koja će jednako skrbiti o svima – bez obzira gdje žive, koliko su glasni ili utjecajni. Posebno o onima koji su godinama zanemareni: starijima bez prikladne skrbi, djeci s poteškoćama u razvoju, djeci bez toplog obroka u školi, obiteljima bez liječnika, otočanima bez prometnih veza i poljoprivrednicima prepuštenima sami sebi. Ne za privilegirane – nego za sve nas.

S vjerom u županiju kojom neće gospodariti nered, nemar i nepotizam, koja će ravnomjerno razvijati sve svoje krajeve, bez obzira na stranački predznak. U županiju koja će more vratiti u srce razvoja i odlučivanja, i kojoj će vez za barku biti dostupan svima. U županiju u kojoj će zlatni sat liječničke skrbi biti dostupan i na pučinskim otocima, a javni promet i u najudaljenijim mjestima. U županiju koja će doista brinuti o svim svojim ljudima jer je bez njih tek granica na karti.

Hoće li takva doista postati, ovisi o vama.

Zato 18. svibnja – izađite na izbore. Zaokružite Snagu juga.

Zajedno smo se već izborili protiv otimačine naše obale i plaža, siguran sam da zajedno možemo i Dubrovačko-neretvansku županiju učiniti mjestom u kojem će javni interes uvijek biti ispred pogodovanja!

Vidimo se i idućih dana diljem županije, a u nedjelju i na izborima.

Srdačno,
Marko Giljača i tim Snage juga

NAJAVA! Dan otvorenih vrata u Gimnaziji Metković

Ovog petka, 16. svibnja 2025., u vremenu od 11 do 13 sati Gimnazija Metković otvara svoja vrata posjetiteljima.

Posebno pozivamo učenike osmih razreda iz cijele Doline Neretve i šire, koji razmišljaju o skorom upisu u srednju školu, ali i sve naše sugrađane, da se upoznaju s mogućnostima koje nudi naša Gimnazija kroz svoj jezični, prirodoslovno-matematički i opći program, te kroz brojne izvannastavne aktivnosti i projekte na državnoj i međunarodnoj razini.

Gimnazijalci i njihovi profesori pripremili su za posjetitelje brojne zanimljive igre, prezentacije, escape room-ove, eksperimente, jezičnu i glazbenu animaciju kao i sportske aktivnosti.

Vidimo se u Gimnaziji!

Zadnje objavljeno