Jesu li kamate na stambene kredite na vrhuncu? Prema aktualnoj listi HNB-a, fiksne efektivne kamatne stope za nove stambene kredite kod 15 hrvatskih banaka kreću se od 4,01 posto do visokih 6,25 posto.
“U ovim okolnostima, govorim iz vlastite perspektive, ja se sada ne bih usudio dizati kredit zbog cijena stanova, ali i kamatnih stopa“ kaže Ivan iz Zagreba, a Lana na sličnom tragu dodaje: “Nisam pametna, ali možda bih pričekala s dizanjem kredita. Kamate mi trenutačno nisu po volji, a što će biti u budućnosti ne znamo.”
Budućnost je neizvjesna navodi RTL.hr . Fiksna efektivna kamatna stopa za nove stambene kredite kod nekih banaka prelazi visokih 6 posto. “Došli smo stvarno do nekih najviših točaka u zadnjih par godina. Kada gledamo nekad davno u prošlosti su bile puno veće kamatne stope nego danas, ali cijena nekretnina je bila puno niža. Razumijemo, i plaće – ali sve to sad nekako ide prema gore”, kaže Ivona Mijatović Dautović, vlasnica portala Moj bankar za Dnevnik RTL-a.
Povećanje kamatnih stopa Europska središnja banka zaustavila je u rujnu prošle godine. Snižavanje bi trebalo nastupiti tijekom ljeta, a sve bismo trebali osjetiti i na kreditima u Hrvatskoj. Kada, teško je prognozirati…
“Niti su kamatne stope na stambene i druge kredite jednakom dinamikom i brzinom slijedile rast kamatnih stopa ECB-a kad je ECB podizao kamatne stope, pa tako sad ne treba vjerovati da će kamatne stope padati istom dinamikom. Moguće je da će one početi padati godinu dana nakon što ECB počne s trendom snižavanja kamatnih stopa”, kaže za RTL Danas Marijana Ivanov, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Ovo su trenutačni uvjeti. Uzmemo li za primjer kredit od 100 tisuća eura na 20 godina, mjesečnu ratu plaćat ćemo 60-ak eura više u odnosu na lani. “Prije godinu dana platili bismo 33 tisuće eura više, a ako danas podignemo kredit platit ćemo 46 tisuća eura na glavnicu“, dodaje Mijatović Dautović. Razlika je to od 13 tisuća eura, za isti kredit.No, dužnike sada dodatno štiti maksimalna kamatna stopa. Svi krediti su s fiksnom kamatom bez obzira na rok dospijeća.
“Fiksna kamatna stopa je zasigurno poželjnija od promjenjive kamatne stope, međutim fiksna kamatna stopa od 6 posto je previše, a ona do 4 je OK”, zaključuje profesorica Ivanov.Efektivne kamatne stope većine banaka trenutno se kreću između četiri i pet posto, a bankama smo dužni gotovo 22 milijarde eura.
U organizaciji Hrvatske obrtničke komore održani su prvi Majstori ljepote 2024. – Dani frizera i kozmetičara HOK-a na kojima se okupilo više od 300 predstavnika struke na Zagrebačkom Velesajmu.
U sklopu trodnevne manifestacije održano je Državno prvenstvo za frizere i kozmetičare. Sudjelovala su 33 natjecatelja u devet kategorija iz cijele Hrvatske, o njihovoj vještini odlučivao je jak međunarodni žiri sastavljen od sudaca iz Engleske, Crne Gore i Hrvatske, a o pobjednicima u tri kategorije odluku je donio osobno i Farrukh Shamuratov, objavio je Dubrovački vjesnik.
Predstavnica iz naše Županije, ujedno i predsjednica Ceha frizera i kozmetičara Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije, Metkovka Daniela Žderić osvojila je prvo mjesto u kategoriji valovita frizura i treće mjesto u kategoriji romantična vjenčana frizura čime je u ukupnom poretku zauzela drugo mjesto te postala viceprvakinja Hrvatske na ovom državnom natjecanju.
– Svaka priprema i svaki trud su se isplatili, i ove nagrade su zaista plod i potvrda mog dugogodišnjeg rada. Frizerstvom se bavim već 30 godina, i zaista sam sretna što sam otvorila svoj obrt. U ovom poslu najdraže mi je stvaranje. Volim vidjeti kako moje kreativne ideje oživljavaju na glavama klijenata. Svaka frizura je poput male umjetničke kreacije, a zadovoljstvo koje vidim u očima klijenata je neprocjenjivo. Svaki dan je prilika za učenje i napredak u ovom zanatu – kaže Daniela Žderić iz Metkovića koja je sudjelovala i na svjetskom natjecanju OMC World u kategorijama bridal i gala gdje je osvojila 12. i 13. mjesto, te na European Championship OMC gdje je zauzela 6. mjesto.
Na susretu frizera i kozmetičara ‘Majstori Ljepote‘ bila je i član žirija na Školskom natjecanju frizerskih škola Hrvatske na kojem se natjecalo 89 učenika iz 26 škola. Lani je ova Metkovka bila sudac na WorldSkills natjecanju u disciplini frizerstva, a i ove će godine ponoviti to iskustvo. Također, njezinu ‘kreaciju od kose‘ učenici su radili lani na županijskim natjecanjima.
U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježene su četiri prometne nesreće s ozlijeđenim osobama u kojima su dvije osobe teže, a pet ih je lakše ozlijeđeno, dok su s materijalnom štetom zabilježene također četiri prometne nesreće, izvijestila je PU dubrovačko-neretvanska.
Najveća koncentracija alkohola od 2,10 g/kg izmjerena je 25-godišnjem vozaču osobnog vozila koji je u subotu, 9. ožujka, u kasnim večernjim satima zaustavljen tijekom redovne kontrole pometa u Metkoviću.
Vozač se nije kretao sredinom obilježene prometne trake, a kod sebe nije imao ni osobnu iskaznicu.
Uhićen je i doveden u prostorije policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva nakon čega je uz optužni prijedlog odveden na Općinski sud u Metkoviću uz prijedlog policije da se vozač kazni kaznom zatvora u trajanju od 30 dana, novčanom kaznom od 50 eura i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije.
Najveće novčane kazne, u iznosu od 1320,00 eura, izrečene su vozačima osobnih vozila zbog odbijanja testiranja na droge.
Radi se vozačima osobnih vozila dubrovačkih registarskih oznaka u dobi od 39 i 28 godina koji su tijekom redovne kontrole prometa u proteklom tjednu zaustavljeni u Pločama i u Zaton Dolima.
Osim spomenute novčane kazne obojici vozača je izrečena tromjesečna zabrana upravljanja vozilima B kategorije.
Grad Metković treću godinu zaredom dodjeljuju uskrsnice umirovljenicima s najnižim mirovinama. Ove godine je povećan cenzus te će isplatiti uskrsnica svim umirovljenicima s mirovinom do 400,00 eura na sljedeći način:
umirovljenicima s iznosom mirovine do 270,00 eura isplatit će se uskrsnica od 60,00 eura
umirovljenicima s iznosom mirovine od 270,01 eura do 400,00 eura isplatit će se uskrsnica od 40,00 eura.
Uskrsnice će se dodjeljivati putem Hrvatske pošte te će ih umirovljenici koji ostvaruju pravo na njih dobiti na kućnome pragu.
DHMZ je unutar sustava MeteoAlarm izdao za ponedjeljak, 11. oćujka narančasti stupanj upozorenja za gotovo cijelu Dalmaciju. Tako meteorolozi predviđaju preko 80 litara kiše po metru kvadratnom, olujni vjetar i grmljavinsko nevrijeme, objavila je Dalmacija danas.
Danas nas očekuje pretežno oblačno vrijeme, osobito u prvom dijelu dana s kišom, pljuskovima i grmljavinom. Lokalno je moguće izraženije grmljavinsko nevrijeme s tučom. U nekim predjelima srednje Dalmacije može pasti do 100 litara kiše po metru kvadratnome uz mjestimične bujice. Tijekom popodneva postupan porast oborina. Jugo će puhati još u početku, a na jugu Dalmacije može imati orkanske udare na moru. Prolaskom fronte jugo će prestati i okrenuti na prolazno pojačan vjetar zapadnih smjerova. Najviše dnevne temperature većinom od 10 do 15°C.
U utorak će južnije od Šibenika još povremeno biti slabe kiše ili pljuskova s grmljavinom, a u planinama iznad 1200 metara moguć je snijeg. Zapuhat će umjerena bura, podno Velebita jaka. Bit će malo hladnije s najvišim dnevnim temperaturama od 8 do 13°C.
Od srijede do petka bit će djelomično sunčano i suho. Vjetar slab, samo još u srijedu može prolazno biti umjerene i pojačane bura. Jutra će biti malo svježije, a dani malo topliji, većinom od 11 do 17°C.
Suho i djelomično sunčano bit će u dane vikenda. Vjetar slab, a najviše dnevne temperature većinom od 12 do 17°C.
Karate klub Metković u nedjelju, 10. ožujka je s četiri natjecatelja nastupio na Međunarodnome turniru Bosna Open koji je održan u Sarajevu.
Nedjeljko Prusac je u osvojio brončanu medalju u kategoriji dječaci -30 kg. Pobjedama je došao do polufinala te izgubio od finalista da bi u repasažu pobijedio i popeo se na postolje ovog prestižnog natjecanja.
Nastupila su i Nicole Petković, koja je dobila prvu borbu, drugu izgubila, a nažalost njena protivnica nije ušla u finale, pa nije imala priliku za repasaž.
Filip Prusac je napravio redoslijed od tri pobjede, potom gubi za ulazak u polufinale, protivnik ulazi u finale i vuče Filipa za repasaž, ali nažalost gubi borbu za broncu i plasira se na visoko 5 mjesto između 20 natjecatelja.
Ena Nižić u prvoj borbi ostaje neriješeno, ali na odluku sudaca gubi, nakon čega protivnica ne ulazi u finale, čime nije imala priliku za repasažnu borbu za broncu.
Bosna Open je među najvećim klupskim natjecanjima u regiji, ove godine nastupilo je 111 klubova iz osam država s 1505 natjecatelja.
Zbog jakog vjetra dionicom Jadranske magistrale (DC8) između čvorova Doli i Prapratno promet je dopušten samo za osobna vozila. Obilazak za ostala vozila je državnom cestom preko Stona (DC414), izvještavaju o stanju na prometnicama iz Hrvatskog autokluba te napominju kako su kolnici mjestimice mokri i skliski. Vozače upozoravaju da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama.
U subotu, 9. ožujka Župa sv. Ilije Metković je organizirala hodočašće u Zaljev svetaca, Boku kotorsku – najveći i najljepši zaljev i jedini fjord na Jadranu – u kojem je sudjelovalo oko 100 hodočasnika, a vodio ih je župnik fra Denis Šimunović.
Kraj je to kojega je duboko oblikovala tisućljetna prisutnost Hrvata i Katoličke crkve, a posebno je zanimljiv po broju osoba koje su uzgdignute na čast oltara. Kotorska biskupija dala je Crkvi sv. Leopolda Bogdana Mandića (+1942) kapucina iz Herceg Novog, bl. Graciju (+1508) iz Mula, bl. Ozanu (+1565) rodom iz Crne Gore, te Božju službenicu Anu Mariju Marović (+1887) utemeljiteljicu Družbe zadovoljštine Srca Isusova i Srca Marijina u Veneciji.
Nakon višesatne voženje autobusima iz Metkovića naši hodočasnici su stigli u Perast gdje ih je dočekao župnik don Srećko Majić. Perast je poznat po velikom broju crkava (17) i slavnih kapetana. Peraštani, tijekom povijesti gotovo samo Hrvati katolici, bili su poznati pomorci, slavni kapetani i veliki brodograditelji.
Ispred Perasta nalaze se dva otočića: sv. Juraj na kojem je bio benediktinski samostan i groblje i umjetno stvoreni otok Gospe od Škrpjela na kojem se nalazi Gospina crkva koju su hodočasnici posjetili.
Prema predaji, braća Martešić su na tom mjestu, na hridi (škrpjelu) 22. srpnja 1452. pronašli Gospinu sliku. Peraštani su tijekom više stoljeća nasipavanjem kamena kao i potapanjem starih jedrenjaka povećali površinu otoka. Već u 15. st. na hridi je podignuta kapelica, a u 17. st. današnja crkva. U crkvi se nalazi znamenita slika Gospe od Škrpjela. Crkva je toliko lijepa da je povjesničari umjetnosti često nazivaju Hrvatska Sikstina. Svake godine 22. srpnja, na Gospu od Škrpjela Peraštani i drugi vjernici iz okolnih mjesta dolaze Gospi u poznatoj procesiji brodovima i bacaju kamenje oko otočića. Don Srećko je metkovske hodočasnike upoznao s vrijednim slikama i drugim predmetima koji se nalaze u crkvi, osobito je zanimljiva velika zbirka srebrenih pločica koje svjedoče o molitvi vjernika Gospi za zdravlje i u drugim neprilikama.
S ovog znamenitog Gospina otočića, hodočasnici su se zaputili brodom do Svetišta blaženog Gracija u Mulu gdje ih je dočekao kancelar kotorske biskupija don Robert Tosanti. Don Robert je u kratkim crtama predstavio najstarijeg hrvatskog blaženika koji je rođen u Mulu 1493. Prvo je bio ribar, potom pomorac, a nakon što je u Veneciji poslušao nadahnutu propovijed jednog augustinca poželio je postati redovnik i pokucao je vrata samostana pustinjaka sv. Augustina na brdu Ortone, nedaleko Padove. Nikada nije postao svećenik, nego je kao brat redovnik vršio službu ministranta i sakristana u samostanskoj crkvi. Bio je poznat po pokori, postu i usrdnoj molitvi i njegovim posredovanjem već za života su se događala čudesa. Zauzimanjem pomorca Antuna Jankovića iz Mula, Gracijevo tijelo biva 1810. preneseno iz Venecije u rodni Muo. Papa Leon XIII. potvrdio je i odobrio trajno štovanje skromnog redovnika i Graciju 1889. proglasio blaženim.
Nakon Mula, naši hodočasnici su se brodom uputili u Kotor, u katedralu sv. Tripuna iz 12. st., najljepšu romaničku katedralu na našoj strani Jadrana.
Iako su Hrvati u Boki kotorskoj danas brojčano u manjini i ima ih svega oko 7 tisuća, važnost Bokeljskih Hrvata za Boku kotorsku ne mjeri se samo njihovom brojnošću, već doprinosom kulturnoj baštini Boke, koji je nerazmjerno velik u odnosu na današnji udio etničkih Hrvata. To je posebno vidljivo u Kotoru u kojem se nalazi čak 28 katoličkih crkava.
U katedrali ih je opet dočekao naš Bokelj don Robert koji ih je ukratko uputio u povijest kotorske katedrale i kult sv. Tripuna čije su relikvije donesene u Kotor 13. siječnja 809. Fra Denis je u katedrali imao sv. misu za hodočasnike a poslije toga su posjetili kapelu u kojoj se čuvaju svečeve relikvije i katedralni muzej.
U Kotoru je grob blažene Ozane čije se neraspadnuto tijelo čuva u crkvi sv. Marije od Rijeke. I na to sveto mjesto su hodočastili naši hodočasnici iz Metkovića. Bl. Ozana je rođena 1493. godine u selu Relezi u središnjoj Crnoj Gori, a umrla je u Kotoru 27. travnja 1565. godine na glasu svetosti. Spominje se kao blažena već 1602. godine u testamentima kotorskih građana. Crkva joj je priznala štovanje 20. prosinca 1927. godine. Pripadala je redovnicama trećorednicama sv. Dominika. Provela je 52 godine u samostanskoj ćeliji u strogoj pokori.
Nakon nekoliko ugodnih sati provedenih u Kotoru, koje ni kiša nije mogla omesti, hodočasnici su se uputili u Herceg Novi u Svetište sv. Leopolda Bogdana Mandića. Posjetili su župnu crkvu sv. Jeronima u kojoj je kršten sv. Leopold. Dočekao ih je župnik don Siniša Jozić koji im je u kratkim crtama predstavio ovoga rastom malog, a vjerom i djelima velikog i svetog čovjeka čije se relikvije (dvije koščice iz desne ruke) čuvaju u ovoj crkvi. Potom su posjetili i crkvu sv. Leopolda pored župne kuće.
Bio je to ujedno i kraj ovog jednodnevnog hodočašća metkovske Župe sv. Ilije proroka u Zaljev svetaca i kotorsku biskupiju koja se naziva biskupija hrvatskih svetaca i oltar domovine.
Cijeli željeznički promet, putnički i teretni, između Mostara i Čapljine obustavljen je nakon prometne nesreće koja se dogodila u nedjelju u 3:20 sati kada je pet vagona teretnog voza iskočilo iz šina i prevrnulo se u mostarskom naselju Opine, kazali su iz Željeznica FBiH za Bljesak.info.
Radi se o teretnim vagonima natovarenim šećerom, a vlak se kretao iz Čapljine prema Mostaru, a teret iz vagona rasuo se unaokolo.
Ozlijeđenih nije bilo, a mjesto ove nesreće osiguravali su službenici Policijske uprave Mostar, koji su po naredbi dežurne tužiteljice uradili očevid. U prometnoj nesreći, na vagonima i tračnicama nastala je veća materijalna šteta, kazao je za Bljesak.info glasnogovornik MUP-a HNŽ Ljudevit Marić.
Prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda vrijeme će danas biti umjereno i pretežno oblačno, mjestimice s kišom, iznadprosječno toplo i pogotovo na moru vjetrovito. Glavnina kiše bit će navečer i u noći, a osobito na Jadranu i u predjelima uz njega očekuju se pljuskovi s grmljavinom, ponegdje obilni.
Ujutro se na kopnu mjestimice očekuje magla. Na istoku zemlje sunčana razdoblja i uglavnom bez oborine. Zapuhat će umjeren jugoistočni i južni vjetar, u gorju i jak s olujnim udarima, krajem dana prolazno zapadni.
Na Jadranu jako i olujno jugo, navečer će na sjevernom dijelu oslabjeti i okrenuti na jugozapadnjak. Najviša dnevna temperatura bit će većinom od 14 do 19 °C.
DHMZ je za danas izdao niz upozorenja. Narančasto upozorenje, koje vrijeme opisuje kao opasno, izdano je zbog grmljavinskog nevremena za splitsku regiju:
-Budite spremni na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu – navode u DHMZ-u.
Narančasto upozorenje zbog vjetra izdano je za riječku, splitsku i dubrovačku regiju, Kvarner i Kvarnerić, Velebitski kanal te Dalmaciju. Slabija razina upozorenja, odnosno žuto upozorenje izdano je zbog grmljavinskog nevremena i kiše za riječku i gospićku regiju.
Foto: 
