Zar se i u čokoladu uvukla?! Nedavno povlačenje s polica jedne palete Milkina Oreo bara zabrinula je ljubitelje slatkoga, ali i većinu konzumenata koji mikroplastiku još povezuju isključivo s ribom i plastičnim bocama. Na njihovu žalost, pokazalo se da je ovaj nepoželjni ‘dodatak’ sve prisutniji i u začinima, te namirnicama koje svakodnevno koristimo u prehrani, ni ne znajući što se sve u njima krije.

NEMA GDJE JE NEMA

Da broj namirnica u kojima su prisutne ‘zloglasne’ čestice plastike manje od 5 milimetara danomice raste, potvrđuje nam i voditeljica Odjela za hranu Službe za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije dr. Ivana Ljevaković-Musladin:

– Iako se o mikroplastici u hrani najviše govorilo zbog njenog nalaza u morskim ribama, ona je otkrivena i u voću i povrću, gdje se zadržava u korijenu biljke pa su rizik korjenaste biljke, ali i morska sol, med i šećer, meso, mliječni proizvodi te pivo i voda iz plastičnih boca. Istraživanje objavljeno 2022. godine je pokazalo da se mikroplastika može naći čak i u majčinom mlijeku. Sva istraživanja navode na zaključak da mikroplastika može biti u svakoj hrani koja je bila u kontaktu s plastičnom ambalažom. S obzirom da je voda glavna namirnica koju svatko konzumira, smatra se da je upravo ona glavni izvor mikroplastike za čovjeka – ističe dr. Ljevaković- Musladin, no ipak ukazuje kako štetan utjecaj za zdravlje još nije izravno znanstveno utvrđen jer velike epidemiološke studije među stanovništvom još traju.

– Pretpostavke o štetnosti potječu iz eksperimenata provedenih na laboratorijskim životinjama gdje je utvrđeno da mikroplastika izaziva oksidativni stres, djeluje neurotoksično i imunotoksično, da može uzrokovati oštećenja jetre, utjecati na naše metaboličke funkcije te negativno djelovati na rad probavnog sustava, kao i na sastav našeg crijevnog mikrobioma. Također smanjuje broj i pokretljivost spermija kod miševa. U Hrvatskoj je u tijeku istraživanje utjecaja mikroplastike na razvoj alergija i astme kod djece u dobi od 6 do 18 godina, gdje je cilj utvrditi mogući utjecaj mikroplastike na pojavu i razvoj ovih bolesti – pojašnjava sugovornica i napominje kako još uvijek nije poznato kolika se količina mikroplastike u hrani smatra štetnom za zdravlje. Zbog toga još ne postoji ni propisana maksimalno dozvoljena koncentracija mikroplastike u hrani i vodi, niti legislativa koja bi regulirala količinu mikroplastike u hrani – kaže nam dr. Ljevaković- Musladin.

NOROVIRUS IZ MORSKIH TARTUFA

Potvrđuje kako su recentna istraživanja pokazala da je mikroplastika zapravo sveprisutna u našem okolišu.

– Manji dio zagađenja okoliša potječe od tzv. primarne mikroplastike, čestica plastike koje se namjerno dodaju u kozmetičke, medicinske i tekstilne proizvode kao što su šljokice ili kuglice. Za razliku od nje, sekundarna plastika nastaje u okolišu razgradnjom plastičnog otpada i čini daleko veći dio zagađenja. Gomilanje plastičnog otpada u okolišu i njegova razgradnja dovode do neizbježne akumulacije mikroplastike u moru, vodi, tlu i hrani. Smatra se da i zrak može biti izvor zagađenja. Do zagađenja hrane mikroplastikom može doći na više načina, iz samog okoliša, vode, mora i tla pa se tako mogu zagaditi morske i vodene životinje te voće i povrće. Također i tijekom pripreme i obrade hrane ako se koristi plastični materijal te kod skladištenja i transporta u plastičnoj ambalaži – objasnila nam je voditeljica Odjela za hranu.

Komentirala je i ovotjednu alarmantnu vijest o povlačenju školjaka hrvatskog podrijetla s talijanskog EU tržišta:

– Službenom kontrolom hrane tamo je pronađen norovirus u morskim tartufima podrijetlom iz Hrvatske. Zbog potencijalno ozbiljnog rizika za zdravlje ljudi proizvod je povučen s tržišta, obavještene su nadležne institucije i pokrenut Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF). Norovirus je patogeni mikroorganizam koji se širi fekalno-oralnim putem zagađenom vodom i hranom te kod ljudi izaziva tipične simptome trovanja hranom, mučninu, povraćanje, proljev, malaksalost, glavobolju, bolove u mišićima i povišenu temperaturu. U smislu zaraze norovirusom, školjkaši su visoko rizična hrana jer filtriraju more i zadržavaju prisutne mikroorganizme – upozorila je dr. Ivana Ljevaković – Musladin.

POVLAČE SE I IGRAČKE

Za napomenuti je kako do sve češćih povlačenja proizvoda s polica uglavnom dolazi zbog strože regulative za proizvodnju hrane u Europskoj uniji nego u zemljama ostatka svijeta.

Događa se stoga da takvi proizvodi kod inspekcijskih nadzora budu izuzeti jer sadrže sastojke koji su u trećim zemljama normalni, ali u EU zabranjeni. Osim prehrambenih proizvoda s tržišta se mogu maknuti i dječje igračke zbog neprihvatljivih sirovina, kućni i uredski namještaj, pa čak i serije lijekova kao lani analgetici domaćeg proizvođača.