Pale su društvene mreže Facebook i Instagram.
Velikom broju korisnika u Hrvatskoj mreže su se odjavile s njihovih računa, a kad pokušaju ukucati svoju šifru i ponovno se ulogirati, javljaju im da su upisali neispravnu šifru.
Čini se da je problem globalan jer na stranici Downdetector korisnici iz cijelog svijeta prijavljuju ovaj problem.
Iz Facebooka se zasad nisu oglasili i ne zna se kada će riješiti ove poteškoće.
Tijekom kasnih večernjih sati u nedjelju, 3. ožujka, ulaznoj graničnoj kontroli na MCGP Metković pristupilo je osobno vozilo makarskih registarskih oznaka kojim je upravljao 25-godišnjak.
U vozilu se kao putnik nalazio 36-godišnjak kod kojeg je graničnom kontrolom, koju su zajednički proveli policijski službenici Postaje granične policije Metković i djelatnici carine, pronađeno 52,1 grama droge crystal meth, digitalna vaga i dvije lule namijenjene za konzumiranje droge.
Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama 36-godišnjak je kazneno prijavljen nadležnom državnom odvjetništvu u Metkoviću.
Nepravomoćnim presudama općinskog suda u Metkoviću zaposlenici Doma zdravlja Metković izgubili su radne sporove u kojima su tražili isplatu dodataka na plaću za razdoblje od 1. prosinca 2015. do 31. siječnja 2017.
Kako smo već pisali, 97 zaposlenika podnijeli su tužbu protiv poslodavca u kojoj traže isplatu osnovice uvećane za 6 posto uz pripadajuće dodatke koji ima nisu bili isplaćivani zbog pogreške u Centralnom obračunu plaća (COP), piše Slobodna Dalmacija.
Po mišljenju liječnika, medicinskih sestara, spremačica, vozača i tehničkog osoblja Dom zdravlja im duguje oko 92 tisuće eura bez zakonskih zateznih kamata. Riječ je u novčanom rasponu od nekoliko stotina pa do 1700 eura, ovisno o kojem se radnom mjestu radi i koliko je radnik imao radnog staža.
SUGLASNOST ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE
Svoje tužbe temeljili su na suglasnosti Županijske skupštine Dubrovačko neretvanske od 18. listopada 2022. te na odluci Upravnog vijeća Doma zdravlja Metković od 31. ožujka 2022., prema kojima su polagali pravo na isplatu zaostataka.
“Razvidno je da smo tužbu podnijeli godinu dana od donošenja suglasnosti i odluke, a sve u interesu da ovaj spor riješimo mirnim putem odnosno dogovorom, napisala je početkom prosinca u priopćenju za javnost Martina Krstičević, predsjednica Radničkog vijeća i članica Upravnog vijeća Doma zdravlja Metković – predstavnica radnika.
Naime, čini mi se da nas je poslodavac izigrao, odugovlačio je rješenje našeg zahtjeva jer nije ni imao namjeru isplatiti nam naša potraživanja.
A još čudnije je da Dom zdravlja ne poštuje Odluke Upravnog vijeća, a ni suglasnosti Županijske skupštine. Također nama radnicima nije jasno da poslodavac (Dom zdravlja Metković) koji je obračunao i priznao naša potraživanja, a ista su potvrđena od strane Županijske skupštine, sada osporava.
Pitamo se je li to samovolja ili poigravanje sa propisima i pravima radnika, jer u nekom trenutku poslodavac svoju odluku “zamrzava”, a sada u odgovoru na tužbu spominje da odluke nije ni bilo. Nama radnicima nije preostalo ništa drugo nego da ustanemo protiv takve samovolje”, napisala je Krstičević tada u priopćenju.
SPORAZUM S VLADOM
Svi radnici koji su podnijeli tužbe bili su zaposlenici Doma zdravlja Metković u vremenu od prosinca 2015. do siječnja 2017. godine. Sporazumom između Vlade i Sindikata javnih službi o osnovici plaće u javnim službama određeno je uvećanje osnovice od 6 posto.
Radnicima ta primanja nisu isplaćena premda su na njih imali pravo. S obzirom da je tužbu podnijelo 97 tužitelja s različitim iznosima tužbenih zahtjeva, sud je odvojeno raspravljao o zahtjevima tužitelja.
Međutim, nepravomoćnim presudom Općinskog suda u Metkoviću zahtjevi medicinskih sestara, spremačica, vozača tehničkog osoblja i liječnika (koji su imali i najveće pojedinačne iznose potraživanja) za isplatom su odbijeni kao neosnovani zbog zastare.
Radnici su se žalili na županijske sudove, ali prve odluke drugostupanjskih sudova također im ne idu u prilog, jer su potvrđene presude Općinskog suda u Metkoviću, pa bi tako radnici umjesto novca na računima mogli dobiti uplatnice za sudske troškove u iznosu od 500 eura.
Piše: Stanislav Soldo / Slobodna Dalmacija
Stipe Gabrić Jambo, 66-godišnji nekadašnji gradonačelnik Metkovića, osuđen je u utorak na splitskom Županijskom sudu za kazneno djelo nezakonitog pogodovanja te za zlouporabu položaja i ovlasti počinjena u studenom 2007. godine, dakle prije gotovo 14 godina, objavila je Slobodna Dalmacija.
Jambu je sudsko vijeće na čelu sa sutkinjom Ivanom Kanaet Samardžić za prvo djelo osudilo na 7 mjeseci zatvora, a za drugo na godinu i dva mjeseca te mu je izrečeno jedinstvenih 16 mjeseci zatvor s tim da je primijenjen djelomični uvjet pa će Jambo, ako presuda postane pravomoćna, odslužiti osam mjeseci dok ostatak neće ako u roku od tri godine ne počini novo kazneno djelo.
Uz njega, sudilo se i Miloradu Dodigu, tada pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo, no on je oslobođen krivnje, dok je postupak protiv trećeokrivljenog tadašnjeg pročelnika za financije Petra Čarapine obustavljen zbog njegove smrti.
USKOK je teretio Jamba da je tijekom studenog 2007. godine od Dodiga tražio da na teret gradskog proračuna Metkovića osigura novac za nabavu sadnica maslina koje bi se onda dijelile besplatno tijekom kampanje za parlamentarne izbore na skupovima koalicije HSS – HSLS u 10. izbornoj jedinici u kojoj je Jambo bio nositelj liste.
Više o ovome možete pročitati na portalu Slobodna Dalmacija.
Piše: Vladimir Urukalo / SD
U Galeriji Gradskoga kulturnoga središta Metković jučer je otvorena prodajna izložba fotografija Hrvatskoga planinarskoga društva Gledavac.
O izložbi i fotografijama govorili su predsjednik HPD Gledavac Stipan Prce, prof. Zvonko Kežić i ravnateljica Ustanove za kulturu i sport Metković Zrinka Mijoč, a otvorio ju je gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan, objavio je metkovic.hr.
Izložene fotografije nastale su na izletima tijekom 2023. godine, a odabrane su temeljem foto natječaja, pri čemu su članovi stručnoga žirija bili fotografi Marin Veraja i Zvonko Kežić. Od 90 fotografija prijavljenih na natječaj, izloženo je njih 20-ak, a tri nagrađene su ‘Špiljski psi’ i ‘Pelješke babe’ autorice Anamarije Krtalić te ‘Bukva s markacijom’ Dijane Rastočić.
Prihod od prodaje fotografija namijenjen projektu postavljanja Via ferrata na Kablini (Mala Rujnica). Kako su istaknuli iz HPD Gledavac, tim projektom dolina Neretve dobila bi zanimljivu adrenalinsku točku, a istovremeno bi to mjesto bilo odlično za vježbu prije planinarskih uspona na kojima se nalaze via ferrate.
Izložene fotografije do ponedjeljka će biti u Galeriji GKS-a Metković, a mogu se razgledati u vremenu od 9 do 13 sati.
Oko 7:30 došlo je do prometne nesreće u Brsečinama. U nesreći su se frontalno sudarila dva vozila. U nesreći ima ozlijeđenih osoba.
Na terenu su policija i hitna pomoć, a promet se odvija jednim trakom. Više detalja biti će poznato nakon očevida, objavio je Dubrovački vjesnik.
Promet se odvija jednim kolničkim trakom uz ručnu regulaciju policije.
Foto: Dubrovački vjesnik
Proteklog vikenda u Gradskoj sportskoj dvorani u Metkoviću je održan prvi Malonogometni turnir Jozo Veraja Mama u kategoriji U9 (prednatjecatelji) koji je ONK Metković organizirao u spomen na svog dugogodišnjeg legendarnog trenera.
Na turniru su sudjelovale ukupno 32 ekipe iz 25 klubova iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske pa se s pravom može reći da je bio i međunarodni.
Prvo mjesto osvojio je HŠK Zrinjski Mostar, drugo HNK Hajduk Split, a treće HNK Brotnjo Čitluk. Najbolji vratar turnira je Ivano Perkov iz HNK Hajduk Split, najbolji strijelac Borna Čule iz HŠK Zrinjski Mostar, a najbolji igrač – Ivo Matasović iz HŠK Zrinjski Mostar.
Na ovogodišnjoj, devetoj utrci Holjevka, policijski službenik Interventne jedinice policije PU dubrovačko-neretvanske Petar Volarević osvojio je osmo mjesto u ukupnom poretku natjecatelja kojih je ove godine bilo 841, dok je u kategoriji natjecatelja pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova osvojio visoko drugo mjesto.
U organizaciji Zagrebačkog atletskog saveza i Atletskog kluba Sljeme utrka Holjevka započela je u nedjelju startom u 11 sati na Mostu Slobode, a cilj je bio na jezeru Bundek. Trkači su u izboru imali Malu Holjevku u dužini od 5 kilometara i Veliku Holjevku u dužini od 10 kilometara. Utrka Holjevka je nastala 2015. godine kao ideja da se na zagrebačkim ulicama napravi utrka koja bi trkače uvela u trkačku sezonu i zagrijala ih za nastupe na dužim utrkama u proljeće. Petru Volareviću je ovo treće natjecanje na Holjevci, na kojima je do sada osvojio prvo i peto mjesto.
Volarević već godinama sudjeluje na izuzetno zahtjevnim međunarodnim natjecanjima za najspremnijeg policajca, na kojima redovno osvaja medalje za jedno od prva tri mjesta.
– Policijska uprava dubrovačko-neretvanska čestita svim sudionicima ovog natjecanja, a posebne čestitke idu Petru Volareviću, policijskom službeniku IJP Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, koji već godinama svojim izvrsnim sportskim uspjesima na najbolji način promovira Policijsku upravu dubrovačko-neretvanske i time sve svoje rukovoditelje i kolege čini ponosnim! – navode iz PU DN.
Foto: PU dubrovačko-neretvanska
– Danas nam je Ivan Suton iz Vida poslao štuku koju je ulovio u Norinu i koja je duga nevjerojatnih 46 cm, objavio je jučer portal Vidonjac.com.
Štuku još zovu još i riječni vuk. Naime, radi se o ribi koju karakteriziraju grabežljivcem i koja se hrani drugim ribama, žabama i glodavcima. Poznato je kada štuka ostane bez vrijedne hrane, ona počme jesti i svoje mlade.
Nažalost, ova invazivna vrsta se polako udomaćila na području delte Neretve, a to nije dobro za autohtone vrste.
S njom već više godina problema imaju i u Parku prirode Hutovo blato. Štuka se ondje pojavila prvi put 2011. godine kada je bila velika poplava te ima nekih naznaka da je ona pobjegla iz Trebižata, iz nekih ribogojilišta, a isto tako ima naznaka da je došla iz sliva Vrlike. Od tada se njen broj povećao, pa ona danas uništava ostale ribe.
Foto: Vidonjac.com
Ona je na popisu stotinu najgorih vrsta u svijetu. Predator je i svejed, tamani sve. Ribu, rakove, školjke, ptičja gnijezda u močvari, jede jaja i mlade ptiće. I to nije sve. Može biti prenositelj bolesti i parazita, a zabilježeni su i slučajevi gdje je prenijela salmonelu na čovjeka. Nakon toga je zabranjena u SAD-u.
Riječ je o crvenouhoj kornjači (Trachemys scripta) koja je nedavno pronađena je na Baćinskim jezerima na području europske ekološke mreže Natura 2000 u srcu delte Neretve, piše Slobodna Dalmacija.
Na svu sreću, djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode preuzeli su kornjaču i privremeno je zbrinuli u utočište za crvenouhe kornjače, u zagrebačkog Zološkom vrtu. Tako ova invazivna kornjača nije ostala u Neretvi za razliku od desetaka možda i stotina drugih koje su neodgovorni pojedinci iz svojih kućnih akvarija pustili u prirodu pa sada ugrožavaju biljni i životinjski svijet neretvanske delte i močvara.
Radi trgovine kućnim ljubimcima crveonuhe kornjače danas se nalazi na svim kontinentima osim Antarktika i smatraju se jednom od glavnih prijetnji bioraznolikosti. Najopasnija je to invazivna vrsta na svijetu koja jednako uništava autohtone vrste gmazova, vodozemce, ribe i beskralježnjaka. Njezina prisutnost u neretvanskim močvarama, kanalima i rukavcima može utjecati na populacije zavičajnih vrsta kornjača, barske (Emys orbicularis) i riječne kornjače (Mauremys rivulata) budući ima prednost nad njima zbog ranijeg spolnog sazrijevanja, većeg reproduktivnog potencijala te je veća i agresivnija pa dominira u staništu i hranidbenom lancu.
Kako bi se očuvala populacije riječne i barske kornjače u Dubrovačko-neretvanskoj županiji provodi se projekt “Riječna kornjača – očuvanje krovne vrste sredozemnih vlažnih staništa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji – LIFE for”, a jedna od aktivnosti projekta je uklanjanje invazivnih stranih vrsta iz staništa riječne kornjače, gdje je prioritet upravo crvenouha kornjača i to na području Delte Neretve, Majkova, Konavoskog polja, Stonskog polja u okviru europske ekološke mreže Natura 2000.
– Crvenouha kornjača počela je predstavljati prijetnju zavičajnim vrstama i ekosustavima kada su je vlasnici počeli nekontrolirano puštati u prirodu. Upravo je zbog toga edukacija kako odraslih, tako i djece neizostavna aktivnost ovoga projekta. Važno je osvijestiti ozbiljnost problema puštanja kućnih ljubimaca u prirodna staništa i naglasiti brojne negativne posljedice koje takve nepromišljene akcije mogu izazvati, poručuju iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.
Crvenouha kornjača je sjevernoamerička vrsta slatkovodne kornjače koja je od prije četrdesetak godina bila jako popularan ljubimac. Mogao se jeftino kupiti u svakom ZOO shopu u Hrvatskoj. Prodavale su se male kornjače, tek koji centimetar veće od nokta, i većina novih vlasnika nije očekivala da će se kroz nekoliko godina takva kornjačica pretvoriti u kornjaču od 30 centimetara. Takve prerasle jedinke su onda vlasnici puštali u prirodu i posvuda po Hrvatskoj ih je ispušteno na tisuće.
Žive više desetljeća. Srećom, jedinke koje su provele dugi niz godina u akvariju se uglavnom ne uspiju prilagoditi životu u prirodi. Tamo gdje ih ima više mogu se početi i razmnožavati što je već zabilježeno na nekoliko mjesta u Hrvatskoj i tu problem postaje ozbiljan jer su kornjače predatori koji ugrožavaju cijeli niz zavičajnih vrsta.
Prema Zakonu o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima za unos takve vrste u prirodu prema Članku 43. predviđena kazna od 15.000 do 50.000 kuna za fizičku osobu, za pravnu znatno više. Kako je ova vrsta odavno na popisu “ilegalnih” u EU tako su propisane i visoke kazne za njeno držanje na način pri kojem može pobjeći u prirodu.
Naravno, kako su jedinke koje ljudi drže u akvarijima uglavnom kod njih bile i prije donošenja navedene legislative vlasnici ih u takvim kontroliranim uvjetima (akvarij, ograđeno vrtno jezerce iz kojeg ne mogu pobjeći u prirodu…) mogu i dalje držati dok ne uginu prirodnom smrću.
– Pustiti neželjenog ljubimca u prirodu je neetično i ilegalno prema više Zakona ali, ako se vlasnik ipak želi riješiti prevelike kornjače može kontaktirati nadležnu županijsku javnu ustanovu za zaštitu prirode ili Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, ističe Ivan Budinski iz udruge Biom.
Piše: Stanislav Soldo / Slobodna Dalmacija
Foto: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ
