Kolona vozila na autocesti A1 na 467+700 km između čvora Ploče i čvora Vrgorac na kolniku u smjeru Zagreba, duljine 2 km. Promet se vodi po dvije prometne trake uz ograničenje brzine od 40 km/h. Kolona se povećava. Molimo korisnike za oprez i strpljenje, izvijestio je HAK u 10:00.
Zbog vodenih bujica za sav promet bila je zatvorena dionica između čvorova Ravča i Vrgorac u smjeru Zagreba, obilazak: čvor Vrgorac (A1) – ŽC6208-DC62-DC535-čvor Ravča (A1), no od osam sati je otvorena.
Državni hidrometeorološki zavod izdao je najviše, crveno upozorenje za područje sjevernog i srednjeg Jadrana zbog grmljavinskog nevremena koje se očekuje danas poslijepodne i navečer, uz moguć jak i olujni vjetar te obilnu kišom koje mogu dovesti do bujičnih i urbanih poplava.
Crveno upozorenje je za Riječku, Kninsku i Splitsku regiju, a nestabilno vrijeme zahvatit će danas i unutrašnjost zemlje.
Najprije će zahvatiti Zagrebačku i Karlovačku regiju, a potom i istočne krajeve odnosno Osječku regiju.
– Očekuju se grmljavinska nevremena, lokalno i tuča, uz prolazno jak i olujan sjeverozapadni vjetar, priopćili su u DHMZ-u.
Za sutra, 30. kolovoza, crveno upozorenje, najviši stupanj opasnosti, DHMZ je izdao za područje Kninske, Splitske i Dubrovačke regije zbog mogućeg grmljavinskog nevremena.
U noći, te tijekom sutrašnjeg dana očekuju se obilne oborine u južnoj Dalmaciji, a lokalno bi moglo pasti i do 100 litara kiše po četvornom metru, što značajno povećava rizik od bujičnih i urbanih poplava.
Postupno smirivanje i više sunčanih razdoblja očekuje se u nedjelju, zadnjeg dana kolovoza.
Iz DHMZ-a podsjećaju građane da prate vremenske prognoze i upozorenja te da svoje aktivnosti prilagode vremenskim uvjetima.
Preporučuju redovito praćenje upozorenja na meteo.hr, te da se ne zanemaruju stupnjevi upozorenja, a aktivnosti usklade s vremenskim prilikama i postupa u skladu s preporukama i uputama nadležnih službi.
Dok se školarci spremaju za novu školsku godinu, tisuće ptica spremaju se na svoj dugi selidbeni put.
Zašto ptice sele? Kuda putuju? Gdje se odmaraju i s kojim se izazovima susreću na svom putovanju? Odgovore na ova pitanja mališani mogu otkriti na radionicama za djecu koje organizira Park prirode Hutovo blato.
Prva radionica održat će se u srijedu, 3. rujna 2025. godine. Vrijeme održavanje radionice je 10:30 – 13:00 za uzrast od 6 do 10 godina. Sudjelovanje je besplatno!
Kroz šetnju prirodom, promatranje ptica, mini prstenovački kamp te kreativne igre i crtanje, sudionici će na zanimljiv i edukativan način upoznati čudesni svijet ptica selica i važnost očuvanja prirode.
Mjesto okupljanja: Posjetiteljski centar parka prirode Hutovo blato, Karaotok.
Broj mjesta je ograničen! Molimo sve zainteresirane da svoje prijave izvrše najkasnije do utorka, 2. rujna do 12 sati na: info@hutovo-blato.ba, 063 721 535
Prijavite svoje mališane i zajedno s nama postanite čuvari prirode.
Iz komunalnog redarstva obavještvaju građane da će zbog radova na rekonstrukciji kolnika, na državnoj cesti D9 na snazi biti privremena regulacija prometa s početkom od 1. rujna 2025. godine (ponedjeljak). Obuhvat radova je od Robne kuće do GKS-a, a planirano trajanje izvođenja radova je tri dana.
Mole se građani za strpljenje i poštivanje privremene regulacije prometa.
Portal Rogotin i Dubrovački vjesnik (tiskano izdanje – petak) pišu o dugogodišnjem problemu u Rogotinu, koji rezultira prometnim nesrećama…
Prometna nesreća u kojoj su prije nekoliko dana sudjelovala dva osobna automobila na izlazu iz naselja Rogotin na državnu cestu ponovo je podsjetila na opasnost prometovanja na tome dijelu Jadranske magistrale.
Kao i kod prijašnjih nesreća, otežavajuća okolnost je loša preglednost za vozače koji se uključuju na Magistralu zbog ograde postavljene na mostu Crna rijeka. Kada se obavljala rekonstrukcija lijeve obale Crne rijeke u dužini od 220 metara, lokalno stanovništvo očekivalo je da će biti i riješen problem s ogradom na mostu, ali to se nije dogodilo, odnosno tim projektom Grada Ploča, Hrvatskih voda i Županijske uprave za ceste, vrijednim oko milijun eura, most preko Crne rijeke nije obuhvaćen. Grad Ploče i Mjesni odbor Rogotin godinama traže od nadležnih institucija da riješe ovaj problem.
Svjesni su toga i u Hrvatski cestama, pod čijom se ingerencijom trenutno nalazi most. U utorak su otvorene ponude koje su poslale tvrtke zainteresirane za izradu idejnog, glavnog i izvedbenog projekta sanacije mosta koji će uključivati sanaciju uočenih oštećenja i nedostataka na mostu. Hrvatske ceste izdvojit će 50 tisuća eura za taj zadatak, a posao će se obaviti na temelju rezultata dobivenih u istražnim radovima prije čak sedam godina.
Most Crna rijeka dug je 31,1 metar ima tri raspona – od 10,30, 10,50 te opet 10,30 metara, koje čine slobodno oslonjeni nosači. S krilima upornjaka, most je ukupno dug 35,5 metara, a rasponska konstrukcija mu je od spregnutog sustava armiranobetonske ploče. U uzdužnom smjeru je u padu 0,6 posto od Ploča prema Dubrovniku, dok je u poprečnom smjeru kolnik u padu 2-2,5 posto u lijevu stranu.
Redovnim pregledima i specijalističkim pregledom te istražnim radovima mosta provedenim 2018. godine, uočena su razna oštećenja te je donesena odluka da most treba u sanaciju. Naime, u projektnom zadatku stoji da se na pješačkim hodnicima mjestimično odlama zaštitni sloj betona vijenaca i nastale su poprečne pukotine zbog neizvedenih dilatacija. Ograda je korodirana, oštećena je AKZ zaštita i profil ograde.
Osim toga, problem je i to što su prijelazne naprave preasfaltirane, zbog čega su nastale pukotine na površini kolnika te što uslijed procurivanja dolazi do vlaženja upornjaka i stupišta pa posljedično do ljuštenja betona. Prilikom pregleda utvrđeno je i da su rasponski nosači nedovoljne debljine, a i djelomično iskrivljeni, a ni čelični ležajevi su korodirani i degradirani su. Ništa bolje nije ni stanje armature. Iz svega nabrojanog može se zaključiti da je mostu Crna rijeka potrebna ozbiljna rekonstrukcija.
Kada je u pitanju opasnost prometovanja na tome dijelu Jadranske magistrale zbog loše vidljivosti uzrokovane ogradom na most, najvažniji je stav Hrvatski cesta kako je potrebno povećati širinu mosta za otprilike 1 metar sa svake strane, odnosno obavezno s južne, kritične, strane. Time bi se, kako stoji u projektnom zadatku, osigurala sigurnost prometovanja pješaka, te provelo uklapanje mosta sa postojećom prometnicom na način da postojeća pješačka ograda ne ometa vidljivost poglavito na izlasku iz mjesta Rogotin. Uz to, planira se izraditi i glavni geotehnički projekt rasvjete mosta.
U svrhu izrade projektne dokumentacije, treba provesti i istražne radove na konstrukciji, napraviti vizualni pregled stupova, upornjaka, kosina uz upornjak, rasponske konstrukcije i opreme mosta, kao i svih drugih vidljivih površina s kategorizacijom oštećenja. Radovi neće moći započeti ni bez geodetskog snimanja površine mosta i bušenja valjaka promjera, kao i ispitivanja tlačne čvrstoće betona.
Hrvatske cestae odgovoraju: „Hrvatske ceste d.o.o. su već 2024. godine izradile prometni elaborat – Raskrižje cesta DC8 i LC69005 u mjestu Rogotin – uređenje prometa i izvele radove po istome, pri čemu je dodatno naglašeno raskrižje na državnoj cesti. Isto tako, postupak javne nabave za izradu idejnog, glavnog i izvedbenog projekta rekonstrukcije mosta Crna rijeka na državnoj cesti DC8 u mjestu Rogotin s ishođenjem svih potrebnih dozvola je trenutno u tijeku. Navedenim projektom, odnosno projektnim zadatkom je posebno naglašena potreba proširenja mosta Crna rijeka radi omogućavanja bolje vidljivosti prilikom uključenja s LC 69005 na državnu cestu DC8, uz potrebna ispitivanja i izradu kompletnog projekta sanacije mosta“.
Metković d.o.o. obaviještava korisnike vodnih usluga u ulicama don Mihovila Pavlinovića i Slatine će danas (29.08.2025.) od 8:30 do 9:30 doći do prekida u isporuci vode zbog sanacije puknuća na vodoopskrbnoj mreži.
Dolinu Neretve u rujnu obuzima poznata groznica – berba mandarina. Očekuje se solidan urod, no pitanje koje se sve češće postavlja glasi: hoće li biti dovoljno radne snage?
Mandarina je zaštitni znak Neretve, a upravo berba predstavlja najintenzivniji period godine za lokalne proizvođače. U voćnjacima treba ubrati i plasirati stotine tona plodova u vrlo kratkom vremenu, što zahtijeva veliku organizaciju i radnu snagu, piše Slobodna Dalmacija.
– Berba traje nekoliko tjedana i u tom razdoblju svaki par ruku je zlata vrijedan, ističu proizvođači. Najavljuju kako će ove godine, kao i prethodnih, ključni izazov biti osigurati dovoljan broj berača.
Već sada je jasno da potražnja za radnicima raste. Zavodi za zapošljavanje u Metkoviću i Pločama prepuni su oglasa u kojima otkupljivačka poduzeća, ali i lokalni poljoprivrednici, traže berače i radnike za pakirnice.
Primjerice, jedan otkupljivač oglasio je potrebu za 35 radnika u pakirnici mandarina – posao obuhvaća rad na traci, skladištenje voća i povrća, manipulaciju robom unutar skladišta te ostale poslove vezane za preradu i distribuciju. Uz to se nudi naknada za putne troškove i topli obrok.
Zbog manjka domaćih radnika, posljednjih godina sve više berača dolazi iz susjednih zemalja – BiH, Srbije, a sve češće i iz daljih krajeva. Poslodavci upozoravaju da birokratske prepreke i visoki troškovi prijave radnika znaju biti dodatni problem.
– Naši ljudi su se zaposlili u turizmu i inozemstvu, a mladih koji žele raditi na berbi gotovo i nema. Bez stranih radnika mandarine bi ostale na granama, kažu neretvanski poljoprivrednici.
Uz pitanje radne snage, proizvođače brine i otkupna cijena. Dok oni priželjkuju stabilan i pošten otkup, otkupljivači podsjećaju na troškove i konkurenciju uvoznog voća. Ministarstvo poljoprivrede najavilo je kontrole tržišta i mjere potpore, no proizvođači ističu da je najvažnije „da mandarina što prije i po što boljoj cijeni dođe do kupca.
Hoće li berba proteći bez većih problema?
To ostaje za vidjeti. Urod je obećavajući, mandarina dozrijeva na vrijeme i prve količine do sredine rujna će se naći na policama trgovina. Ipak, bez rješavanja pitanja radne snage, svaka berba Neretvane podsjeća da se osim prirodnih, moraju savladati i ljudske prepreke.
Koliki se urod očekuje?
Prema procjenama struke, ove jeseni u dolini Neretve moglo bi se ubrati od 35 do 40 tisuća tona mandarina. Iako je riječ o nešto manjoj količini nego rekordnih godina, kvaliteta ploda ocjenjuje se vrlo dobrom.
– Plod je ujednačen, sladak i sočan, što je odlična vijest za tržište, naglašavaju agronomi.
Piše: Stanislav Soldo / Slobodna Dalmacija
Kako prenose hrvatski portali (usp. https://www.index.hr/vijesti/clanak/cia-bih-ima-38-milijuna-stanovnika-200-tisuca-vise-nego-2013-godine/2701124.aspx), CIA je u Svjetskoj knjizi činjenica objavila kako je „manji južni dio“ (riječ je o Hercegovini; op. D. V.) Bosne i Hercegovine dobio ime po starosrpskoj riječi herceg u značenju vojvoda.
Budući da su u službi američke obavještajne agencije radili i mnogi jezikoslovci, čovjek bi očekivao da su njezini agenti dovoljno osposobljeni da pregledaju temeljne jezične priručnike, no očito i CIA ima kadrovskih problema.
Riječ herceg u južnoslavenskim jezicima, kako se navodi u Etimološkome rječniku hrvatskoga jezika (Matasović i dr. 2016., str. 321.), potječe od hungarizma herceg koji se dovodi u vezu s njemačkom imenicom Herzog ‘vojskovođa’. Zavirimo li u Akademijin rječnik, spoznat ćemo kako se riječ herceg pojavljuje od konca XIV. stoljeća. Isprva se odnosi na „hercega spljetskoga“ Hrvoja Vukčića Hrvatinića, čije ime i pridjevak zorno govore koliko ga je vjerojatno povezivati sa srpstvom. Naslov se herceg poslije spominje u vezi s hercegom Stjepanom Vukčićem Kosačom, čijim je naslovom motivirano ime Hercegovina.
Riječ se herceg navodi u Mikaljinu, della Bellinu, Belostenčevu, Voltićevu i Stulićevu rječniku, a rabili su je, među ostalim, Marko Marulić, Petar Hektorović, Ivan Gundulić, Vladislav Menčetić, Jeronim Kavanjin, Ignjat Đurđević i drugi.
U srpskim se vrelima ta riječ spominje tek od XIX. stoljeća, i to u Karadžićevu rječniku iz 1818.
Je li riječ herceg, koja se u hrvatskim vrelima spominje četiristotinjak godina prije nego u srpskim, starosrpska te je li starosrpska faza srpskoga jezika otpočela u XIX. stoljeću, prosudite sami, a neka i kadrovska služba CIA-e prosudi koliko su joj korisni agenti kojima je herceg Hrvoje i k tome Hrvatinić stari Srbin te koji stanovništvo opustošene Bosne i Hercegovine uvećavaju za najmanje milijun stanovnika.
Donosimo obavijest o početku nastave i prijamu učenika 1. i 5. razreda u OŠ Stjepana Radića – Metković.
Nastava u školskoj godini 2025./2026. počinje u ponedjeljak, 8. rujna 2025. godine i to smjena B ujutro u 7.30, a smjena A poslijepodne u 13.00 sati.
Povratak učenika putnika bit će organiziran s Autobusnog kolodvora Metković prema sljedećem rasporedu:
SMJENA B – Povratak učenika putnika u 12.30.
SMJENA A– Povratak učenika putnika u 18 sati.
Prvi nastavni sat u ponedjeljak svi će učenici imati Sat razrednika na kojem će razrednici učenicima podijeliti udžbenike i radne bilježnice te se učenici mole da ponesu prazne školske torbe.
Prijam učenika 5. razreda (prozivka) je u petak, 5. rujna 2025. godine u 8 sati.
Prijam učenika 1. razreda bit će u petak, 5. rujna 2025. godine u 9 sati uz prigodni program.
Obavijest proizvođačima domaćina sredozemne voćne muhe (nešpola, smokva, breskva, marelica, šljiva, kaki i mandarina) na postupanje prema naredbi (NN 79/2025) o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanja sredozemne voćne muhe.
S obzirom na to da je berba smokava u punom jeku poljoprivrednicu su obvezni:
