-

HRT: Čopor vukova na području Zažablja sve veći je problem za stočare, snimili su ih i lovci

Na brdskim područjima neretvanske općine Zažablje stočari već godinama imaju velikih problema s vukovima. Broj grla stoke zbog napada se smanjuje, a populacija vukova povećava. Riječ je o području koje vukovima nije prirodno stanište, pa ima i straha za sigurnost ljudi koji žive u obližnjim naseljima…

Na farmi braniteljske zadruge Goračići u naselju Vidonje živi dvjestotinjak životinja. Sve bi izgledalo idilično da ih godinama ne vrebaju vukovi.

– Sigurno na ovome predjelu imaju dva čopora. Oni jednoga konja pojedu za noć. Dakle, radi se o čoporu vukova koji gravitira na ovome području sigurno dvije, tri godine. Nama je samo u zadruzi pojedeno sigurno tridesetak grla, što krava, što ovaca i tako, kaže Ivica Volarević iz braniteljske zadruge “Goračići”, stoji u prilogu HRT-a.

Prije godinu i pol od vuka je ovdje stradalo više od trideset grla. Otada su posjeti u čoporima, tvrde, češći nego ikad prije.

– Ovdje vukovi prije nisu nikad obitavali. Oni bi u tranzitu bili. Možda godišnje naiđu dva, tri vuka. Tu bi naišli i to je to, ništa drugo. Ali sad izgleda, pošto su ovi divlji konji bili ovdje, da su ih ostavili na okupu, kaže Zdenko Barišić iz Mliništa.

Nedavni slučaj nastradalog mladog konja bio je dovoljan znak za uzbunu, jer ističu: u opasnosti nisu samo životinje.

– Zamislite, ovdje ljudi šetaju, prolaze, tu je naselje… Ne daj Bože da se nekome nešto dogodi. Oni kažu da vuk nije opasan za čovjeka, ali pitanje je kako će reagirati kad je gladan, kaže Volarević.

Čopore su više puta snimili lovci koji su s lovačkim savezom pokrenuli projekt prebrojavanja divljači i određivanja genske strukture vukova koji se ovuda kreću.

– Mi samo to možemo napraviti. To je neki naš doseg. Što se drugih stvari tiče, tu mi zbilja ne možemo ništa. Štete su velike, kaže Ivan Menalo, predsjednik lovačkog društva “Liska” iz Metkovića.

Očekuju promjene u ožujku, kada će zakon o zaštiti vukova prema Bernskoj konvenciji biti malo blaži, a do tada, smatraju, postoji jedino rješenje.

– Izopćiti ih odavde, ništa drugo. Nema drugog rješenja nego da se vukovi maknu u Velebit ili negdje gdje im je prirodno stanište. Ovdje im nikad nije bilo prirodno stanište, kaže Barišić.

Životinjama će, dodaju, ograničiti ispašu, jer svakim novim posjetom farmi pribojavaju se što će ondje zateći.

Prolog o tome snimila je ekipa HRT-a

Autor: Mateja Delija/B. A./Dnevnik/HRT

NAJAVA! Metkovski gimnazijaci će premijerno izvesti predstavu “Pravo glasa” autora Gorana Matića

Premijera predstave Pravo glasa autora i redatelja Gorana Matića održat će se u subotu, 25. siječnja 2025., u kazališnoj dvorani Gradskog kulturnog središta Metković u 19:30 sati.

Predstava Pravo glasa na satirično-humorističan način govori o stanju u močvari u kojemu likovi žaba, žabac, liska, jegulja, trstika i dabar međusobno iznose probleme koji ih muče u močvari. Vidjevši da ne mogu riješiti problem, obraćaju se sovi za koju se nadaju da će donijeti odluku koja odgovara samo njima. Na koji će način sova razriješiti njihove međusobne probleme, saznat ćete ako dođete i pogledate ovu predstavu.

Predstavu izvode učenici Gimnazije Metković, a kostime su napravili profesori smjera modni tehničar Srednje škole Metković. Ulaz je slobodan.

 

OBAVIJEST! Novo radno vrijeme Veterinarske ambulante “Paponja”

Veterinarska ambulantea “Paponja” u Metkoviću ima novo radno vrijeme, i to: ponedjeljak-srijeda-petak od 8:00 do 13:30, a utorak-četvrak od 13:00 do 18:00. Za hitne slučajave zvati na 098 392 548 ili 091 186 8940.

Policija spriječila dva slučaja krijumčarenja osoba iz koristoljublja

Tijekom noćnih sati 21. siječnja policijski službenici Postaje granične policije Metković zaustavili su osobni automobil bosansko-hercegovačkih nacionalnih oznaka kojim je upravljao 22-godišnjak, državljanin Bosne i Hercegovine. Kontrolom su utvrdili da se u vozilu nalaze strani državljani koji su na područje Republike Hrvatske ušli nezakonito iz pravca Bosne i Hercegovine.

U drugom su slučaju, također tijekom noćnih sati 21. siječnja, policijski službenici Postaje granične policije Gruda na području Župe dubrovačke zaustavili osobni automobil latvijskih nacionalnih oznaka kojim je upravljao državljanin Latvije u dobi od 41 godine dok se u vozilu nalazilo više stranih državljana koji nisu mogli potvrditi zakonitost svog ulaska u Republiku Hrvatsku te je naknadno utvrđeno kako su na područje Republike Hrvatske ušli nezakonito s područja Bosne i Hercegovine.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako su spomenuti vozači (22-godišnjak i 41-godišnjak) za unaprijed dogovoreni novčani iznos, prevozili strane državljane do krajnjeg odredišta.

Zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo „Protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma“ iz čl. 326. KZ-a, oba vozača su, uz kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu, u zakonskom roku predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Prema stranim državljanima postupano je sukladno Zakonu o strancima i Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti.

OBAVIJEST o e-upisima u prvi razred osnovne škole

Na stranici Dubrovačko-neretvanske županije objavljena je obavijest o upisu djece u I. razred osnovnih škola na području Dubrovačko-neretvanske županije u školskoj godini 2025./2026.

Upisi djece u I. razred osnovne škole u školskoj godini 2025./2026., provodit će se elektroničkim putem, korištenjem Nacionalnog informacijskog sustava upisa u osnovne škole. Od 15. veljače 2025. godine u Nacionalnom informacijskom sustavu za upise u osnovne škole podnose se prijave za redovan upis u I. razred osnovne škole. Roditelji će preko poveznice https://osnovne.e-upisi.hr/  moći podnijeti prijavu za upis svog djeteta u I. razred osnovne škole, sve do 15. ožujka 2025. godine. U sustavu će roditeljima biti vidljivi opći podaci o djetetu te škola na čijoj se listi školskih obveznika dijete nalazi prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta. Odmah po podnošenju prijave roditelji će moći odabrati mogućnosti koje im se nude u dodijeljenoj školi npr. izborne predmete, produženi boravak i sl. Također, ako imaju razloga za to, roditelji će prilikom podnošenja prijave moći izraziti želju za upis u drugu školu od one kojoj dijete pripada prema upisnom području (što ne osigurava siguran upis u željenu školu, već samo izražavanje interesa za istu).

Napominjemo, podnošenje prijave za redovan upis djece s utvrđenim teškoćama u razvoju, započet će ranije, od 1. veljače 2025. godine do 15. travnja 2025. godine.

Uz prijavu za redovne upise u I. razred osnovne škole od 15. veljače 2025. godine do 31. ožujka 2025. godine, roditelji će moći podnijeti i zahtjev za prijevremeni upis u I. razred osnovne škole kao i za privremeno oslobađanje od upisa u I. razred osnovne škole. Obzirom da se sustavu za elektroničke upise pristupa isključivo putem portala e-Građani, roditelji koji nemaju vjerodajnice za prijavu u portal moraju se javiti školi kojoj pripadaju prema upisnom području, kako bi im osobe odgovorne za upise u toj školskoj ustanovi pomogle popuniti zahtjev umjesto njih, ali u njihovoj nazočnosti. Za sve ostale informacije, termine testiranja u školi, liječničkih pregleda i laboratorijskih pretraga, roditelji će pratiti mrežne stranice škole kojoj dijete pripada prema upisnom području.

Za sve dodatne upite o korištenju sustava potrebno je kontaktirati CARNET-ov helpdesk svakim radnim danom od 8 do 20 sati na broj telefona 01/6661 500 ili putem e-pošte helpdesk@skole.hr.

Za sve dodatne upite vezane za postupak upisa djece u osnovne škole na području Dubrovačko-neretvanske županije, može se obratiti Upravnom odjelu za obrazovanje, kulturu i sport Dubrovačko-neretvanske županije:

– kontakt osoba za osnovne škole od Prevlake do Janjine je Marija Radiš Todorovski, tel. 020/351-186, e-mail: marija.radis.todorovski@dnz.hr

– kontakt osoba za osnovne škole od Janjine do kraja poluotoka Pelješca, Korčulu, Lastovo te područje Neretve i Ploča je Kornelija Krešić, tel. 020/681-973, e-mail: kornelija.kresic@dnz.hr.

Neretvanin u Zadru – profesor Radomir Jurić očuvanju kulture ostao vjeran i tijekom Domovinskog rata

Svima znano i prepoznatljivo nasmiješeno lice, uvijek pristupačan i spreman pomoći svakome – takav je profesor Radomir Jurić, u društvu odavno poznat kao Miro. Redovito ga se može vidjeti na kulturnim događanjima, bilo predavanjima, otvorenjima izložbi ili pak književnim večerima. U njegovom liku ogleda se jedna rijetka i autentična predanost u neumornom istraživanju i prenošenju znanja na druge, bilo kroz riječi, knjige ili arheološke nalaze, piše Zadarski list.

Nedavno je ovom iznimnom arheologu za istraživanja biogradske i zadarske prošlosti dodijeljen Grb Grada Biograda, čime je još jednom odano priznanje njegovom trudu i doprinosu očuvanju kulturne baštine.

Njegova dugogodišnja posvećenost odavno je prepoznata i cijenjena, što potvrđuje i već ranija Nagrada za životno djelo Hrvatskog muzejskog društva.

Profesor Jurić je tijekom svoje duge karijere napisao dvije knjige, koautor je triju drugih te jedne manje monografije, a njegovo ime pojavljuje se i u brojnim drugim stručnim izdanjima. Nadalje, objavio je desetke znanstvenih radova te više od dvjesto preglednih i stručnih članaka, uključujući prikaze, ocjene i ljetopise kulturnih događanja.

Sudjelovao je na brojnim domaćim, ali i međunarodnim skupovima, kongresima i simpozijima. Kao istraživač vodio je više od 50 arheoloških istraživanja, a 2013. godine izradio je monumentalnu doktorsku disertaciju na Sveučilištu u Zadru naslovljenu »Starohrvatski nakit u Dalmatinskoj Hrvatskoj i Istri od 7. do 11. stoljeća«.

Danas, unatoč umirovljenju, neumorno nastavlja raditi volonterski, bilo kao predsjednik Ogranka Matice hrvatske Zadar, bilo u ulozi neizostavnog suradnika Arheološkog muzeja Zadar (AMZd), gdje je bio ravnatelj od 1987. do 2005. godine.

Također, zanimljivo je i vrijedno divljenja da tijekom Domovinskog rata nije napustio svoj rad niti jedan dan, već je, kao i uvijek, ostao vjeran svom životnom pozivu – očuvanju kulture.

Povodom nedavne počasti koja mu je dodijeljena, razgovarali smo s njim o njegovim studentskim danima, počecima karijere, arheološkim istraživanjima, ali i o pedagoškom radu, za koji kaže kako mu je posebno važan.

Razgovor s profesorom Radomirom Jurićem možete porčiatti na portalu Zadarski list.

Autor: Đurđa Baljak / ZL

DRŽAVNA MATURA Gimnazija Metković po rezultatima opet u vrhu

Domovi zdravlja vape za liječnicima obiteljske medicine i pedijatrije, Opća bolnica Dubrovnik nedavno je raspisala natječaj za 41 specijalizaciju i uže specijaliziranje za svoje liječnike te je primorana plaćati gostujuće doktore na brojnim odjelima. Liječničko zanimanje deficitarno je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a studenti koji se odluče na medicinu mogu dobiti stipendije iz različitih izvora.

Od 772 učenika koji su lani polagali državnu maturu, 15-ero maturanata iz ove županije, i to iz Dubrovnika, Metkovića i Blata, upisalo je neki od medicinskih fakulteta u Hrvatskoj, piše Dubrovački vjesnik.

Najuspješniji učenici iz Dubrovnika, po prosjeku ocjena u srednjoj školi, lani su upisali Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Medicinski fakultet, i tako se dalje nastavlja niz. Kada se, pak, gledaju rezultati na državnoj maturi u ljetnom roku 2024., najbolji su pošli na zagrebački FER i splitski PMF.

Lanjski maturanti škola na području Dubrovačko-neretvanske županije državnu maturu položili su s dobrom ocjenom, odnosno prosjekom 2,97 na višoj i 2,67 na osnovnoj razini.

Ispit državne mature iz Engleskog jezika opet su sjajno riješili učenici smjera elektrotehničar u Pomorsko-tehničkoj školi. Bili su najbolji u Dubrovniku, kada se gledaju smjerovi s više od petero učenika, s rezultatom 4.00 na višoj i 4.50 na B razini. Po smjerovima, matematičari Gimnazije Dubrovnik bili su najuspješniji u tom svom predmetu više razine (3,61), dok su matematičari iz Metkovića rasturili ispit iz Hrvatskog jezika (4,14).

Mala škola, sjajni rezultati

Gimnazija Metković godinama odskače po rezultatima na državnoj razini i redovito se nalazi na popisu ustanova s najmanjom razlikom zaključnih ocjena u odnosu na uspjeh na maturi. Prošlu godinu obilježio je uspjeh njihovog učenika Ivana Palinića, dobitnika nagrade Ministarstva znanosti i obrazovanja, jednog od 20 maturanata u državi s najvišim prosjekom ocjena mature iz obveznih predmeta više razine. Na razini škola, metkovski su gimnazijalci lani ostvarili najbolji uspjeh u županiji iz Hrvatskog jezika (3,85) i Matematike (3,10) na višoj razini.

Po rezultatima iz Hrvatskog, na drugom mjestu u županiji bili su učenici Biskupijske klasične gimnazije Ruđera Boškovića, na trećem Gimnazija Dubrovnik. Iz više razine Matematike, nakon metkovske gimnazije slijede SŠ Vela Luka i Umjetnička škola Luke Sorkočevića. U ispitu osnovne razine Matematike, na prva tri mjesta su SŠ „Ivo Padovan” Blato, Gimnazija Dubrovnik i Gimnazija Metković.

Kada se gledaju rezultati škola, višu razinu iz Engleskog jezika najbolje su riješili Blaćani (4,07), slijede Srednja poljoprivredna i tehnička škola Opuzen i Gimnazija Metković.

Osnovnu razinu Engleskog jezika najbolje su riješili, redom pristupnici Gimnazije Dubrovnik, Pomorsko-tehničke škole i SŠ Petra Šegedina u Korčuli. Na prosjek, odnosno redoslijed na tablici, utječe i broj učenika. Državnoj maturi prošle godine pristupilo je najviše učenika Gimnazije Dubrovnik (134), Turističke i ugostiteljske škole u Dubrovniku (84) i Gimnazije Metković (82), a najmanje u Veloj Luci i Opuzenu.

Uz obvezne predmete, najviše učenika odabralo je Fiziku (prosječna ocjena 2,57), Biologiju (2,20) i Kemiju (2,13). Čak 62 posto učenika koji su odabrali Fiziku kao izborni predmet je muškog spola.

Najbolje, bez greške, riješeni su ispiti iz Francuskog i Latinskog jezika, a po rezultatima slijede ocjene iz Španjolskog jezika, Geografije, Glazbene umjetnosti, Psihologije, Povijesti,… Na dnu tablice po ocjenama su Vjeronauk, Talijanski jezik i Filozofija.

Piše: Silvia Rudinović / Dubrovački vjesnik

Danas se obilježava 32. obljetnica VRO Maslenica

Danas se obilježava 32. obljetnica VRO Maslenica u čemu sudjeluju i veterani 4. gbr. HV-a iz Doline Neretve.

Sve je počelo Mimohod HV i MUPa ulicama Zadra…

Potom polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u Kašiću…

… i kod Zelenog hrasta…

…te završilo sv. misom u Paljuvu…

Središnja proslava VRO-a Maslenica, pod  pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova te u organizaciji Zadarske županije i Grada Zadra počela je jutros u 8 sati budnicom ulicama Zadra. Nakon toga mnogobrojna izaslanstva odala su počast poginulim, preminulim te nestalim braniteljima kod Središnjeg križa na gradskom groblju u Zadru, kod spomen-obilježja 3. bojne Imotski sokolovi 4. gardijske brigade Pauci te kod spomen-obilježja Kocka. Slijedio je Mimohod pripadnika OSRH i MUP-a s ratnim zastavama, koji su prodefilirali gradskim ulicama.

Svečanost je nastavljena odavanjem počasti kod spomen obilježja 3. gardijske brigade Kune u Kašiću te odavanjem počasti kod spomen obilježja 4. gardijske brigade Pauci u Islamu Latinskom kod Zelenog hrasta i kod spomen obilježja križa za sve poginule hrvatske branitelje u VRO Maslenica ‘93 kod Masleničkog mosta. Proslava se nastavila svetim misama za poginule hrvatske branitelje u crkvi Marije zaštitnice kršćana u Paljuvu i Crkvi sv. Frane u Podpragu.

Obilježavanju i proslavi 32. obljetnice VRO Maslenica prisustvovali su i članovi Udruge veterana 4.gardijske brigade DNŽ koji su tom prilikom posjetili mjesta pogibije imotskog sokola pok. Marija Glavote i pok. Marija Nikolića-Kiša iz Krvavca gdje su kod spomen obilježja zapalili svijeće. U akciji Maslenica u sastavu 4.gardijske brigade sudjelovala je i A satnija ZNG iz Metkovića u kojoj je poginuo pok. Mario Nikolić-kiš iz Krvavca a ranjeno je 17 pripadnika.

Dana 22. siječnja 1993.godine u 6 sati započela je vojno-redarstvena akcija Maslenica. Cilj operacije bio je uspostaviti kopnenu prometnu povezanost sjevera i juga Hrvatske na dionici Zadar − Maslenica − Karlobag oslobađajući mjesta u zaleđu Zadra i odbacivanjem neprijatelja dalje u dubinu od hrvatske obale. Ovladati ključnim strateškim točkama na Velebitu od Svetog brda do Tulovih greda radi čvršće i sigurnije obrane oslobođenih prostora te stvaranja pretpostavki za nove oslobodilačke operacije. Osloboditi važne objekte, Zrakoplovnu bazu i aerodrom u Zemuniku, čime se stvaraju pretpostavke za uspostavu i zračne prometne povezanosti sjevera i juga Hrvatske.

Napadni dio operacije trajao je šest dana, od 22. do 27. siječnja 1993. dok se faza aktivne obrane oslobođenih područja protezala do početka travnja 1993. kad je intenzitet neprijateljskih napada znatno smanjen, no obrana oslobođenih područja nastavljena je i dalje.

Sudionicima operacije Maslenica ova bitka u sjećanju je kao najkrvavija bitka Domovinskog rata. Gotovo dva mjeseca trajale su svakodnevne tenkovske i pješačke borbe. Neprijatelj je dovukao sve najbolje snage iz okupiranih dijelova Hrvatske te iz Srbije i Bosne i Hercegovine u nakani da povrati izgubljeno, ali nije uspio u naumu.

Pontonski most od pet teglenica dugačak 279 metara i širine 18 metara otvoren je 18. srpnja 1993. preko kojeg je tekao cestovni promet između sjevera i juga Hrvatske.

Hrvatski telekom (HT) poskupljuje usluge, evo koliko

Hrvatski telekom (HT) danas je počeo obavještavati korisnike da će od 1. ožujka uskladiti cijene s prosječnom godišnjom stopom inflacije za 2024., koja je prema podacima Državnog zavoda za statistiku iznosila tri posto, odnosno za toliko će povećati cijene mjesečnih naknada.

Usklađenje cijena s inflacijom (indeksacija) ili povećanje od tri posto primjenjivat će se kao i do sada – na mjesečne naknade fiksnih i mobilnih tarifa, paketa i opcija definiranih službenim cjenicima HT-a, kažu na upit Hine iz HT-a.

Na ostale stavke računa kao što su cijena minuta, poruka ili prometa, jednokratne naknade i rate za uređaje usklađivanje cijena neće se primjenjivati i te cijene ostaju neizmijenjene, a za korisnike koji imaju ugovorene popuste na mjesečne naknade, oni se i dalje primjenjuju prema inicijalno ugovorenim uvjetima.

“Usklađenje s inflacijom je odgovor na rast niza troškova, uključujući i troškove rada kojima je i poslovanje HT-a izloženo. Navedeno usklađenje je nužno i kako bi HT mogao zadržati najviše razine ulaganja na tržištu u ključnu mobilnu i fiksnu infrastrukturu te nastaviti ulagati u primanja zaposlenika”, kažu iz ističu iz HT-a.

I lani i 2023. digli cijene

Podsjećaju pritom i da je HT u mrežu i daljnju digitalizaciju Hrvatske u 2024. uložio više od 200 milijuna eura, a nastavak “najviših” ulaganja diljem Hrvatske planiraju i u 2025. Prvi račun s novousklađenim cijenama korisnici će dobiti u travnju 2025., a za mjesec ožujak.

Primjenu indeksacije HT je ove godine počeo nešto ranije nego prve dvije – u 2023., kada su telekomi za to prvi puta dobili mogućnost, HT je primjenu počeo u listopadu s pet posto, a u 2024. s time je počeo u srpnju sa 6.5 postotnim povećanjem mjesečnih naknada.

Kada se zbroje sva tri povećanja tih cijena proizlazi da ih je HT povećao manje nego druga dva telekoma u dvije godine, za ukupno 14.5 posto, dok je A1 Hrvatska to povećao u dvije godine za 15.4 posto (2023. za 8,5 posto i 2024. za 6,9 posto), a Telemach Hrvatska za 15.5 posto (u 2023. za 8.3 posto, a u 2024. za 7.2 posto).

Iz ta dva telekoma A1 i Telemacha za sada nisu još najavili primjenu indeksacije za 2025. godinu.

Zimsko prebrojavanje ptica u delti Neretve i Malostonskom zaljevu

Već dugi niz godina Ornitološko društvo Brkata sjenica u suradnji sa Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim područjima DNŽ u siječnju radi zimsko prebrojavanje ptica. Prebrojavanje se tijekom siječnja radi širom Europe, a cilj je prebrojati ptice na svim područjima zimovanja.

Prebrojavanje je u Neretvi odrađeno u dva dana i obiđene su sve vodene površine. Jedan dan je obiđeno i područje Malostonskog kanala, solane Ston i Neretvanskog kanala do Dube Stonske. Podatci se prosljeđuju kordinatoru u Hrvatskoj koji ih objedinjene iz cijele Hrvatske šalju u Europsku bazu gdje se podatci obrađuju i nakon toga poduzimaju se koraci u zaštiti ako je potrebno.

Do prije desetak dana stanje nije bilo obećavajuće, a razlog je bio nedostatak ptica zimovalica ove zime. A onda je došlo zahlađenje i sve je došlo u normalu, na brojnost ptica u prijašnjim godinama, a mogli bismo reći i boljeg stanja nego prijašnjih godina po brojnosti ptica i brojnosti vrsta što nas je jako obradovalo. Imali smo kao i prije najbrojniju populaciju galebova, riječnog i klaukavca, a uz bok su im patke i liske. Siječanjsko prebrojavanje ove godine jest najbrojnije, po vrstama i brojnosti ptica. Imamo tako deset vrsta patki, čaplje, siva, mala bijela, velika bijela i čaplja govedarica, tu su i liske u dosta velikom broju, mali i veliki kormoran, žličarke, mala, krivokljuna i crvenonoga prutka, veliki pozvizdač, zlatar pijukavac, dugokljune čigre, žalare cirikavce, kokošice, vodomare, šljuke kokošice, labudove…

Kao zanimljive vrste istaknuti ćemo šest jedinki plamenca koje smo prvi put zabilježili u zimskom prebrojavanju, veliku brojnost malog sokola od šest jedinki kojeg smo do sada nalazili u malom broju, dosta veliku brojnost (29) dugokljunih čigri i na kraju veliki broj liski koje su „kampile“ u Parilima i staroj Neretvi. Izbrojali smo više od 14 000 ptica i 64 vrste ptica tijekom obilaska Neretve i Stona, a točan podatak znat ćemo kad odradimo unos podataka sa terena.

Drago nam je da je ponovo dokazano da je istina ono što uporno govorimo, da je stanje ptičjeg svijeta kod nas na zadovoljavajućoj razini i da nije istina ono što uporno ponavljaju iz jedne „ozbiljne“ udruge da treba roniti u šaš za vidjeti lisku što se pokazalo i u ovom zimskom prebrojavanju.

Zadnje objavljeno