Nakon ugostiteljstva, proizvodnih djelatnosti i transporta, na red je došla i pošta. Dubrovačkim ulicama posljednjih dana poštu raznose četiri Filipinca za koje njihov poslodavac kaže da su vrijedni, ljubazni i vole raditi.
Oni opet kažu da im se u Dubrovniku sviđaju i posao, vrijeme i ljudi, stoji u prilogu što ga je jučer objavio HRT…
Krivotvorene novčanice pronađene su u ljekarnama, bankama, trgovinama, restoranima, na benzinskim postajama te pri plaćanju dostavnih i taksi-usluga.
Dok se Hrvati i dalje prilagođavaju na novu valutu, lažne novčanice eura, kako smo doznali od policije, otkrivene su u 14 slučajeva od 1. siječnja kada je euro postao službeno sredstvo plaćanja, objavio je Dnevnik.hr.
Krivotvorene novčanice pronađene su u ljekarnama, bankama, trgovinama, restoranima, na benzinskim postajama te pri plaćanju dostavnih i taksi-usluga.
Najviše su se pokušavale podvaliti krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura (jedanaest slučajeva), otkrivene su dvije lažne novčanice od 10 eura, a netko je pokušao nadobudno platiti i s apoenom od 500 eura, inače novčanicom koju trgovci izbjegavaju.
Poznata je i pod nazivom Bin Laden, a Europska središnja banka te nacionalne banke 17 država članica eurozone prestale su je i tiskati jer su ih kriminalne organizacije najviše zlorabile.
Neki su “kreativci” u pokušajima prijevare zapravo koristili filmske novčanice eura, a jedan je uspio obaviti i šoping podvalivši rekvizit od 10 eura u trgovini.
Euronovčanice koje se koriste kao filmski rekviziti zapravo je lako prepoznati, ali samo ako se pomno pročita što na njima piše. Naime, na filmskom novcu ispisano je “Souvenir production”, odnosno “This is not legal, it is to be used for motion props”.
Hrvatska narodna banka (HNB) objavila je četiri koraka kako najlakše prepoznati lažne eure: osjeti, pogledaj, nakreni, provjeri.
“Osjetite papir i reljefnost novčanice. Podignite novčanicu prema svjetlu i provjerite ima li vodeni znak i zaštitnu nit, prozirnu brojku i prozor s portretom. Nakrenite euronovčanicu i provjerite hologram; brojku koja mijenja boju; sjajnu traku i prozor s portretom. Na novčanicama postoji i mikropismo koje se provjerava korištenjem povećala. Dodatna svojstva moguće je provjeriti korištenjem UV lampe.”
Detaljne videoupute i fotografije možete vidjeti na stranicama HNB-a.
Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije poziva sve zainteresirane na besplatno predavanje na temu izmjena u poreznim propisima i Zakonu o radu u 2023. godini.
Predavanje će se održati:
Teme predavanja:
Predavanje će održati gđa. Jasna Gavrić, savjetnica iz područja računovodstva i poreza. Očekivano trajanje radionica je 4 sata.
Budući da je broj polaznika ograničen, mole sve zainteresirane da se prijave putem:
Riječ je virusu preko kojega uz vašu potvrdu ista poruka može otići većem broju ljudi u inbox.
Jedna poruka pita vas “Jesi li to ti u videu?” uz nekoliko emotikona i prateći link, a druga poruka glasi “Vidi ko je umro” i prateći link.
U oba slučaja kada kliknete na taj link pita vas šifru za Facebook, a potom i za još jednu jednostavnu potvrdu, nakon čega s vašeg Facebook Messangera ista poruka ode većem broju ljudi.
Stoga, ako želite izbjeći bilo kakve neugodnosti, jednostavno ignorirajte poruke ovakvog i sličnog sadržaja ako vam dođu u inbox, a vašeg prijatelja pokušajte upozoriti da je pokupio virus.
Obilna kiša koja već danima pada na području sliva rijeke Neretve uzrokovala je rast njezina vodostaja.
Danas (18. siječnja) od 7 do 16 sati vodostaj Neretve kod Metkovića je porastao za pola metra i iznosi 225 cm, a istovremeno more je na Ušću u padu i iznosi 91 cm (-7 u odnosu na sat ranije!). I vodostaji uzvodno od Metkovića su u padu (kod Mostara u 11:45 je iznosi 820 cm, a u 16:45 je 798 cm).
CP Jerkovac je u pogonu i pumpa vodu iz branjenoga područja, a ustave su zatvorene pa ne bi trebalo biti problema.
Zanimljivo da je u jedan dan vodostaje Neretve kod Metkovića narastao preko jednog metra: u utorak (17. siječnja) u 7:00 je iznosio 115 cm. S obzirom da se vremenske prilike neće smirivati još neko vrijeme i da će obilnih oborina biti i u danima koji slijede, možemo očekivati rast vodostaja.
Nevrijeme koje je zahvatilo veći dio Dalmacije i Hercegovine, sudeći prema fotografijama, u Vrgorcu je uzrokovalo i poplavu.
Vatrogasci DVD-a Vrgorac su radili i na ispumpavanju goleme količine vode iz objekata u vrgorskom selu Orah, kraj graničnog prijelaza.
Poplavio je i granični prijelaz Orah koji spaja Ljubuški i Vrgorac.
Državni zavod za statistiku objavio je najnovije podatke o inflaciji u Hrvatskoj.
U odnosu na prosinac 2021., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 13.1%. Objavljen je i godišnji prosjek prema kojem su cijene u Hrvatskoj više za 10.8% u odnosu na 2021. godinu.
Najnoviji statistički podaci pokazuju da je rast potrošačkih cijena usporio na godišnjoj razini. Naime, do danas objavljenih podataka, godišnje stope inflacije više su mjeseci zaredom bilježile rekordne razine, a posljednji put u studenom, kada je inflacija iznosila rekordnih 13.5 posto.
Na mjesečnoj razini zabilježen je mali pad cijena. Prema podacima DZS-a, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosincu 2022. u odnosu na studeni 2022. u prosjeku su niže za 0.3%.
Najnoviji statistički podaci pokazuju da je rast potrošačkih cijena usporio na godišnjoj razini. Naime, do danas objavljenih podataka, godišnje stope inflacije više su mjeseci zaredom bilježile rekordne razine, a posljednji put u studenome, kada je inflacija iznosila rekordnih 13.5 posto.
Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini porasle su sve kategorije, a najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupini hrana i bezalkoholna pića, za 19 posto.
Sa 17.1 posto slijedi kategorija restorana i hotela, pa pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, koja bilježi skok od 16.1 posto, a slijedi je kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, s rastom od 16 posto.
Nadalje, cijene odjeće i obuće skočile su za 12.1 posto, raznih dobara i usluga za 11.5 posto, u kategoriji rekreacije i kulture za 9.6 posto, cijene prijevoza za 8.4 posto, a primjerice alkoholnih pića i duhana za 5.3 posto.
Najblaži rast zabilježen je u kategoriji komunikacija, za 0.9 posto.
Statističari ističu kako su rastu godišnje stope inflacije u prosincu najviše doprinijeli porasti cijena u skupinama hrana i bezalkoholna pića (4.93 postotna boda), stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva (2.70 postotnih bodova), prijevoza (1.24 postotna boda), zatim u kategoriji pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva (0.92 postotna boda), restorana i hotela (0.85 postotnih bodova) itd.
Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupini prerađeni prehrambeni proizvodi, za 18 posto, uz doprinos porastu od 4.06 postotnih bodova, napominju iz DZS-a.
Na mjesečnoj razini, pokazala je statistika DZS-a, najviše su u prosjeku također porasle cijene hrane i bezalkoholnih pića, za 1.2 posto, kategorije alkoholnih pića i duhana te rekreacije i kulture porasle su za po 0.8 posto, a raznih dobara i usluga za 0.7 posto.
S druge strane, najveći pad cijena se bilježi u kategoriji prijevoza, za četiri posto, slijedi odjeća i obuća s padom od 2.8 posto, a pad je, od 0.6 posto, zabilježila i kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva.
DZS u priopćenju o indeksu potrošačkih cijena iznosi i podatke o inflaciji mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), koji je usporediva mjera inflacije sa zemljama Europske unije.
Po tim podacima, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u prosincu u odnosu na studeni u prosjeku su pale za 0.1 posto.
U odnosu na prosinac 2021. godine, odnosno na godišnjoj razini, potrošačke su cijene, mjereno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, porasle za 12.7 posto, dok su u godišnjem prosjeku bile više za 10.7 posto, podaci su DZS-a.
Hrvatski sabor danas će raspraviti konačni prijedlog Zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju jer se danom prestanka važenja Zakona o matičnom, 1. siječnja 2023. godine, prestaju određivati matični brojevi građana.
“Matični brojevi građana koji su određeni do dana prestanka važenja Zakona o matičnom broju, neće se brisati iz postojećih evidencija te će se moći koristiti za povezivanje i razmjenu podataka u onim slučajevima kad se povezivanje podataka neće moći izvršiti korištenjem osobnoga identifikacijskog broja, međutim ne kao osnovna i stalna identifikacijska oznaka građanina, već kao kontrolni mehanizam.
Naime, osobi koja je preminula prije 31. prosinca 2008.g. odnosno osobe koje su nestale/stradale tijekom Domovinskog rata ili članovi obitelji stradalnika iz Domovinskog rata koji su preminuli prije stupanja na snagu Zakona o OIB-u, nije i ne može biti određen i dodijeljen OIB jer se iste osobe ne smatraju obveznicima broja”, stoji u Zakonu.
Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić izjavio je da se matični broj građana, s prestankom važenja Zakona o matičnom broju, više neće tražiti u službenim evidencijama ni u privatnom sektoru jer je na snazi Zakon o osobnom identifikacijskom broju.
“Matični broj građana više se neće tražiti, kako u službenim evidencijama Hrvatske, tako i u privatnom sektoru (banke i sl). Ovim prestaje određivanje matičnog broja građana i potreba njegova traženja bilo koje javne ili privatne institucije”, rekao je Katić tijekom rasprave o konačnom prijedlogu Zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju.
Time je odgovorio Damiru Bajsu (NL) kojeg je zanimalo ima li bilo tko više pravo tražiti od građana matični broj građana (MBG).
Predstavljajući prijedlog zakona Katić je podsjetio je da je 1. siječnja 2009. na snagu stupio Zakon o osobnom identifikacijskom broju (OIB) kao stalna identifikacijska oznaka osobnog identifikacijskog broja, koji korisnici OIB-a koriste u službenim evidencijama, svakodnevnom radu i kod razmjene podataka.
S obzirom na to da je OIB ušao u punu primjenu, institucije s njegovim korištenjem mogu koristiti i sve ostale podatke koji se nalaze u tom sustavu (osobno ime, datum rođenja, prebivalište i sl). Time prestaje potreba za određivanjem matičnih brojeva građana kao pomoćne identifikacijske oznake.
Katić kaže da se iz postojećih evidencija neće brisati matični brojevi građana koji su određeni do dana prestanka Zakona o matičnom broju, već će se koristiti za povezivanje i razmjenu podataka u slučajevima kada se povezivanje podataka neće moći obaviti korištenjem OIB-a.
Tijekom rasprave zastupnici su podržali prestanak važenja Zakona o matičnom broju, ali i upozorili da još uvijek postoji veliki broj evidencija koje vode razna tijela zasnovana po matičnom broju. Davor Dretar (Klub Domovinskog pokreta) upozorio je da ćemo i dalje imati dvostruku evidenciju kod nekih državnih tijela i banaka jer još uvijek građani, kada žele otvoriti tekući račun u banci, moraju u nekim bankama dati i svoj MBG.
JMBG je u Hrvatskoj uveden 1976. godine. Prilikom uvođenja se građanima dodjeljivao po mjestu stanovanja, a nakon toga je dodjeljivan po mjestu rođenja. U JMBG-u su kodirani datum rođenja, regija rođenja, redni broj i spol.
Od 2009. uveden je novi identifikacijski broj, tzv. osobni identifikacijski broj (OIB), koji mijenja JMBG, ali su u prijelaznom razdoblju oba broja bila u uporabi. Iako se danas isključivo koristi OIB, JMBG se i dalje izdaje i koristi za koordinaciju podataka među državnim registrima
U 13 znamenki JMBG-a su kodirani datum rođenja, regija rođenja, redni broj i spol. Prvih sedam znamenki JMBG-a označava vaš datum rođenja, dvije znamenke nakon toga su oznaka regije rođenja, sljedeće tri znamenke označavaju spol i redni broj, a zadnja, 13. znamenka je kontrolni broj.
Naše sugrađanke, Petra i Andrea Pavlović pokrenule su akciju prikupljanja novca za svoju majku Anitu Pavlović koja se bori protiv raka vrata maternice posljednjih sedam godina.
Trebaju skupiti 8.000 funti u roku od tri tjedna, a donacije se vrše jednostavnom uplatom putem servisa GoFoundMe.
„Dragi prijatelji, obitelji i dobrodušni stranci,
Pokušavamo prikupiti novac za liječenje naše majke i sestre od raka. Aniti je prije 7 godina dijagnosticiran rak vrata maternice. Primala je konvencionalne tretmane protiv raka poput kemoterapije, radioterapije, a čak je isprobala i neke alternativne tretmane. Neko je vrijeme bila u remisiji, ali nažalost, bolest se vratila. Zbog prirode raka i drugih poteškoća (ne može se kirurški ukloniti), svima nam ovo postaje jako teško. Kemoterapija više nije učinkovita i uništava njezin imunološki sustav, a drugi joj organi pate. Postoji lijek protiv raka koji još nije isprobala, koji bi mogao biti posljednje rješenje, a preporučili su ga njezini liječnici u Hrvatskoj. Zove se Pembrolizumab (Keytruda). Dokazano je da je ovaj lijek jedan od najučinkovitijih u liječenju raka i mnogi su se pacijenti oporavili ili postigli remisiju s ovom imunoterapijom.
Keytruda je vrsta imunoterapije koja djeluje tako da blokira put PD-1 kako bi se spriječilo skrivanje stanica raka. Pomaže imunološkom sustavu da učini ono što je trebao: otkriti stanice raka i boriti se protiv njih. Jedna doza košta oko 2000 funti, a bilo bi idealno dobiti najmanje 4 doze.
Financijski nismo u mogućnosti pokriti te troškove, stoga tražimo vašu pomoć. Svaka pomoć je dobrodošla. Molim vas pomozite na bilo koji način, bilo financijski ako ste u mogućnosti, bilo tako da ovo podijelite sa svojim prijateljima.
Sve vas jako cijenimo i obavještavat ćemo sve o novostima“, poručile su.
Dakle, kako biste pomogli Aniti kliknite na poveznicu.
Rast cijena energije potaknuo je mnoge građane da razmisle o ugradnji solarnih panela. Povoljnije cijene opreme i mogućnost korištenja državnih subvencija povećavaju isplativost investicije. Ali ako mislite da se prodajom struje proizvedene u vlastitoj režiji možete obogatiti, varate se…, piše tportal.
Prilikom planiranja ugradnje fotonaponskih panela, vrlo važno je optimalno dimenzionirati postrojenje da bi se postigao najbolji učinak.
Prema zakonu, postoje dvije kategorije proizvođača s obzirom na sustave koji proizvode električnu energiju za vlastitu potrošnju.
Prva kategorija su postrojenja za samoopskrbu kućanstva, a koja unutar obračunskog razdoblja (jedna godina) ne smiju u mrežu predati više energije nego što su je preuzeli iz nje.
Ako postrojenje za samoopskrbu u jednoj godini isporuči više energije u mrežu nego što je preuzme iz nje, prelazi u kategoriju kupca s vlastitom proizvodnjom.
Iako se proizvodnjom viškova otvara mogućnost zarade prodajom električne energije, kategorija kupca s vlastitom proizvodnjom u pravilu nije isplativa za kućanstvo zbog nepovoljnijeg načina obračuna.
Korisnici postrojenja za samoopskrbu mogu unutar obračunskog razdoblja ostvarivati viškove ili manjkove koji se poravnavaju (‘netiraju’) prilikom obračuna. Primjerice, ako se u jednom danu proizvede više energije, a u drugom više potroši, predano i potrošeno poravnava se po istim cijenama (jedan za jedan). Ako se dogodi višak na kraju mjeseca, on se predaje opskrbljivaču te ga on preuzima u vrijednosti od minimalno 80 posto tarife za električnu energiju.
Višak se obično akumulira tijekom ljetnih mjeseci i onda se koristi za smanjivanje računa u zimskom razdoblju, kada se više troši nego proizvodi. Bitno je da na kraju godine ne završite u plusu jer u tom slučaju gubite status korisnika postrojenja za samoopskrbu i postajete kupac s vlastitom proizvodnjom.
Za kupce s vlastitom proizvodnjom vrijedi drugačiji način obračuna. Glavna razlika u odnosu na sustav samoopskrbe je u tome što za kupce s vlastitom proizvodnjom koji prodaju viškove električne energije nema poravnavanja.
Sva električna energija koja je preuzeta iz mreže plaća se po punoj cijeni. Nakon toga se obračunava proizvedena električna energija po gotovo upola nižoj cijeni.
Dakle kućanstvo zapravo plaća račun za električnu energiju po svim stavkama (kao da nema sunčanu elektranu na krovu), umanjen za cijenu električne energije predane u mrežu.
Zato je prilikom planiranja investicije važno dobro odrediti snagu elektrane prema trenutnim ili planiranim potrebama. Primjerice, ako kućanstvo plaća račune za struju oko 700 eura godišnje, za tu potrošnju optimalna je sunčana elektrana od tri do četiri kilovata. Takva elektrana osigurava između 80 i 90 posto novčane uštede na godišnjim računima za struju.
Čak i kad je elektrana dobro dimenzionirana, zbog sezonskih oscilacija potrebno je pratiti mjesečne obračune s podacima o potrošnji i predaji energije te uskladiti proizvodnju i potrošnju ako postoji opasnost gubitka statusa korisnika za samoopskrbu.
U slučaju da kućanstvo prijeđe u kategoriju kupca s vlastitom proizvodnjom, to vrijedi za najmanje jednu godinu. Ako u toj godini u mrežu preda jednako ili manje nego što preuzme iz mreže, u narednoj godini vraća se u kategoriju samoopskrbe.
Primjer kako se vodi evidencija proizvodnje i potrošnje električne energije te koliko je električne energije preuzeto, a koliko poslano u mrežu, možete vidjeti u videu Zelene energetske zadruge (ZEZ).
Piše: Zoran Korda / tportal
