Umirovljenici koji primaju mirovine iz drugog mirovinskog stupa od HRMOD-a, u lipnju su dobili višestruke uplate na račune. Tjednima ih, kažu, nitko nije obavijestio da se dogodila greška pa nisu znali kako i kada će biti riješena, niti što se zapravo dogodilo. Iz HRMOD-a kažu da je do greške došlo u Hrvatskoj poštanskoj banci zbog tehničkih prilagodbi sustava. Iz HPB-a pak poručuju da je u tijeku proces povrata sredstava, premda je od uplate prošlo već mjesec dana.
Dvostruke i trostruke uplate mirovina za lipanj iz drugog mirovinskog stupa, koje isplaćuje Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo, sjele su na račune korisnika Hrvatske poštanske banke.
Umirovljenike zanima tko je odgovoran, ali i hoće li im se novac skidati s računa ili pak jednostavno neće dobiti uplate u narednim mjesecima.
HRMOD kaže kako je za sve odgovorna banka.
“Prilikom uplate mirovine za lipanj, Hrvatska poštanska banka kao poslovna banka Društva izvršila je višestruke uplate na račune pojedinih korisnika Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva. Do nenamjerne pogreške je došlo uslijed tehničkih prilagodbi sustava banke. Banka je otklonila poteškoće te je preuzela obavještavanje korisnika vezano uz povrat pogrešno doznačenih sredstava na njihove račune. Problem je u postupku rješavanja”, rekla je savjetnica za odnose s javnošću, Aleksandra Štingl za Mirovina.hr.
Štingl dodaje i da je HRMOD odmah mailom obavijestio sve svoje korisnike da se dogodila greška.
Oglasili su se i iz HPB-a.
“U lipnju su zbog tehničke pogreške prilikom zadavanja naloga za isplatu mirovina u izoliranim slučajevima na račune korisnika provedene ponovljene uplate. Banka je tehničku pogrešku odmah otklonila te je u tijeku proces povrata sredstava između korisnika i njihovih poslovnih banaka”, rekli su za Mirovina.hr iz HPB-a. Pritom nisu otkrili o koliko je točno korisnika riječ, kao ni kako će sam povrat izgledati i kada će biti obavljen.
Osim HRMOD-a, mirovine iz drugog stupa umirovljenicima isplaćuje i Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo (RMOD). Hrvatska je imala oko 17.500 korisnika osnovnih mirovina u svibnju, prema posljednjim podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje. Riječ je o umirovljenicima koji na tu osnovnu mirovinu, koja u prosjeku iznosi 721 euro, primaju i mirovinu iz drugog mirovinskog stupa. Od toga, oko 900 mirovina iz drugog stupa izabrali su građani koji su u mirovinu otišli ove godine. Njihova osnovna mirovina iznosi 635 eura.
Mediji iz nekoliko europskih zemalja objavili su ispovijesti vozača koji su se našli u nevolji na cestama u Sloveniji te postali žrtve prevare lažne vučne službe. Naime, prevaranti autocestama voze u društvu s predstavnicima Darsa, odnosno operatera autocesta. Potom vučna služba vozilo vozača u nevolji preveze do servisa tvrdeći kako trošak s popravkom neće prijeći 150 eura. Ukoliko vozač pristane, a uglavnom to i učini jer nema puno izbora, potpisuje dokument te se njegovo vozilo odvozi do radionice. Nakon obavljenog ”posla” ispostavlja mu se račun koji nije ni približan onome od 150 eura, već se radi od tisuću i više eura koje, ako ne plati, ostaje bez automobila, piše Dnevnik.hr.
Od nekih vozača je navodno traženo da plate iznose od čak 8 tisuća eura. Dakle, ako vlasnik ne može ili ne želi platiti vozilo ostaje zaključano na parkiralištu radionice.
Ove slučajeve istražila je i rumunjska televizija Prima čiji su sugovornici u Sloveniji na opisan način ostali bez svojih automobila jer nisu pristali platiti smiješno visoke iznose te su bili prisiljeni ostaviti ih na licu mjesta ponijevši kući tek tablice. Rumunjska televizija izvijestila je kako su nadležne slovenske vlasti o slučajevima prevare obavijestile njihovo veleposlanstvo, ali i njemačko, poljsko i mađarsko.
Austrijanac prevaren na putu do Hrvatske
O sličnom slučaju pisao je i austrijski Kleine Zeitung. Vozač iz Koruške, koji je sa suprugom sredinom svibnja krenuo na odmor u Hrvatsku, postao je žrtva prevare lažne šlep službe nakon što mu je na primorskoj magistrali puknula guma. Nazvao je austrijsku udrugu vozača ARBÖ iz koje su mu rekli da će mu u pomoć priteći slovenska partnerska tvrtka. Do njega je stigao djelatnik Darsa, osigurao automobil i otišao, a pola sata kasnije došla je druga vučna služba. Austrijanac (36) je ispričao kako je sve djelovalo vrlo profesionalno i nije posumnjao da se radi o prevarantima. Njegov automobil je utovaren na kamion, za koji je on mislio da je pomoć koju je najavio ARBÖ.
Sumnjivo mu je postalo kada je put do radionice postao neobično dug. Cilj je bio servis Global Auto u mjestu Vransko, prilično udaljenom od mjesta gdje se sve dogodilo. Čovjeku su gumu na autu promijenili, a onda se priča okrenula – rekli su da nemaju nikakav dogovor s austrijskom udrugom i da sve troškove mora snositi sam. Tražili su nešto više od tisuću eura za prijevoz i zamjenu gume.
“Otišao sam do bankomata preko puta i podigao novac. Da nisam platio, vjerojatno mi više ne bi dali auto. Nismo imali drugu opciju”, ispričao je oštećeni muškarac za Kleine Zeitung dodavši kako mu je zamijenjena guma bila u užasnom stanju te ju je morao mijenjati čim se vratio u domovinu.
Spominju se dvije tvrtke
Austrijski i rumunjski mediji koji su pisali o ovakvoj praksi spominju vlasnika dvije tvrtke, imena Samo Feštajn. Rumunjska priča navodi njegovu tvrtku Žonta, dok austrijska spominje Global Auto. Žonta je ime koje se već pojavljivalo u medijima, a slovenski operator autocesta Dars s tom je tvrtkom već ranije raskinuo ugovor zbog sumnjki u krivotvorenje dokumentacije, kršenja ugovora i brojnih pritužbi na rad. Kako navodi tportal, slično je postupio i HAC.
“Hrvatske autoceste su putem javnog natječaja odabrale te sklopile ugovor s tvrtkom Global Asistenca 1.8.2023. godine, a raskinule 29.3.2024. godine.
Ugovor s tvrtkom Global Asistenca raskinut je iz razloga što navedena tvrtka nije ispunjavala ugovorne obveze”, komentirali su iz HAC-a.
Spomenuti Feštajn bio je i dio krim istrage zbog sumnji u nepravilnosti u Darsu, u kontekstu pogodovanja u javnim natječajima i kartelsko udruživanje. Global Auto i Žonta demantirali su navode o nepravilnostima, a slovenski Dnevnik objavio je njihovu reakciju na slučaj Austrijanca tvrdeći kako su “usluge objavljene kvalitetno i na vrijeme” te da je on pristao na cijenu. Kažu da mu je za dvije polovne gume naplaćeno 260 eura.
Ne sklapajte dogovore
RTV Slovenija vezano za ove slučajeve kontaktirala je Auto-moto savez Slovenije i Državne autoceste Slovenije te su obje organizacije potvrdile da su svjesni onoga što se događa. Iz AMZS-a upozorili su vozače da ne sklapaju nikakve dogovore s djelatnicima vučne službe koji stanu pokraj njihovog vozila te ističu da bez njihove suglasnosti takve tvrtke ne mogu učiniti ništa.
“Neovlašteni izvođači vrlo su uvjerljivi u svom pristupu i mogu stvoriti dojam da pomoć na cesti obavljaju za AMZS ili u ime AMZS-a”, upozorili su.
Svi znamo da je Art Festivala Zen Opuzennadaleko poznata fešta ulične umjetnosti koja je Opuzen ucrtala u kulturnu kartu Hrvatske, pa i šire.
Ove godine se obilježava po 10. put, a održat će se ovoga vikenda od 5. do 7. srpnja 2024.
Mnogobrojni umjetnici iz svih krajeva svijeta su se počeli slijevati u gradić Opuzen spremni da svoje vještine podjele sa lokanim stanovništvom i gostima namjernicima.
Street art umjetnici iz Nizozemske, Urugvaja, Bosne i Hercegovine i Hrvatske će na jubilarnom desetom Art Festivali Zen Opuzen oslikatati 7 novih fasada čime će Opuzen postati još bogatija „Galerija na otvorenom“ s preko 100 murala i graffita.
Uz oslikavanje fasada velika pozornost je posvećena programu za djecu i najmlađe. Tako se za njih organiziraju mnogobrojne radionice, igraonice, performanse kao što su face painting, bubble show, akrobacije na svili, žongliranje i hula hoop te street art radionica.
U večernjim satima u Motelu Delta plešemo uz zvukove domaćih DJ-ova.
Gostujući umjetnici:
Karski Roy (Nizozemska)
Wietse Vermeer (Nizozemska)
Theic Camilo Nuñez (Urugvaj)
Rikardo Druškić (Bosna i Hercegovina)
Benjamin Čengić (Bosna i Heregovina)
Mane Mei (Hrvatska)
Leonard Lesić (Hrvatska)
Teo Kiš (Hrvatska)
Luisa Pascu (Hrvatska)
Dina Kravstova (Ukraina)
Nikolina Majdak (Hrvatska)
Cirkus Kolektiv (Hrvatska)
Za sve podrobnije informacije i satnice popratite Facebook i Instagram stranicu Art Festivala Zen Opuzen. Vidimo se u Mistu! – poručuje organizator.
Vlada RH je danas u prvo čitanje sa sjednice uputila u sabor prijedlog Zakona o Središnjem registru stanovništva, čijim će usvajanjem prestati potreba za provođenjem popisa stanovništva, a u Registar će se povezati podaci iz svih postojećih evidencija s punom primjenom od lipnja 2026.
“Novi Zakon, novi alat za bolji uvid kako bismo u različitim krizama mogli ciljano i precizno podupirati baš one sugrađane kojima je pomoć nužna i potrebna”, kazao je uvodno premijer Andrej Plenković.
Zakonom će se ustrojiti Središnji registar stanovništva, elektronički vođena službena evidencija, u koji će se povezati podaci iz zasebnih evidencija i registara – iz državnih matica, upisnika, informacijskih sustava i drugih nadležnih tijela, a vodit će ga Ministarstvo financija, Porezna uprava.
“U Registar će se upisivati podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem u Hrvatskoj, o strancima koji imaju prebivalište ili boravak u Hrvatskoj, kao i podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem izvan Hrvatske kako bi, prvi put, bila ustrojena i evidencija o našim državljanima izvan Hrvatske”, pojasnio je ministar financija Marko Primorac.
Registar će sadržavati niz podataka
Sadržavat će podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, podatke o srodstvu i o kućanstvima te na taj način omogućiti dostupnost na jednom mjestu podataka o stanovništvu i njegovim obilježjima, srodstvu upisanih osoba te o kućanstvima i njihovim obilježjima.
Podaci će se koristiti za ostvarivanje socijalnih i drugih prava, provođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih istraživanja, obradu podataka za koju postoji pravna osnova te za učinkovito vođenje upravnih, poreznih i drugih postupaka.
U posebnom dijelu Registar može sadržavati i podatke dobivene na temelju podnesenih dobrovoljnih izjava o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu, o vjeri i materinskom jeziku, o nacionalnosti.
Primorac: Velik i zahtjevan reformski iskorak
Njegovim formiranjem prestat će potreba za popisom stanovništva, a sredstva za provedbu Zakona osigurana su u državnom proračunu u iznosu od 12.8 milijuna eura bez PDV-a. Registar će se ustrojavati postupno tijekom 2025. godine, rekao je Primorac, a puna primjena očekuje se od 1. lipnja 2026.
“Osnivanje Registra predstavlja velik i zahtjevan reformski iskorak”, istaknuo je ministar, dodavši kako će se prikupljanje i obrada osobnih podataka provoditi sukladno propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.
“Ističem tu i vođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada i evidencije neaktivnih osoba, prije svega radi lakšeg otkrivanja prekršitelja i suzbijana određenih pojavnih oblika neprijavljenog rada, potom ubrzavanje provedbe ostavinskih postupaka. Prema podacima iz Registra moći će se lakše utvrđivati nasljednici”, naveo je još Primorac.
Naglasio je kako će građani u svakom trenutku moći imati uvid u svoje osobne podatke i tražiti potvrde.
Hrvatska pošta stavit će u optjecaj 8. srpnja novu prigodnu marku PUMed na zajedničku temu sportova u mediteranskim zemljama, a motiv na hrvatskoj marki su neretvanski lađari tijekom natjecanja Maratona lađa.
Prigodna marka rad je zagrebačkog dizajnera Deana Roksandića prema fotografiji Zvonka Kežića, fotografa iz Metkovića. Nominalna vrijednost marke otisnute u arcima od 16 maraka i nakladi 25.000 primjeraka iznosi 1,80 eura, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
Prigodne marke PUMed izdaju svake godine članovi Saveza poštanskih operatora zemalja Sredozemlja – čiji je član i Hrvatska pošta – na temu karakterističnu za mediteransko podneblje.
Maraton lađa amatersko je sportsko natjecanje u utrci lađa, tradicijskih autohtonih plovila u dolini Neretve, a prvi je održan 13. rujna 1998. Po broju izravnih sudionika natjecanja Maraton lađa jedno je od najmasovnijih natjecanja u Hrvatskoj u kojem prosječno sudjeluje 35 posada s po 18 članova, što iznosi više od 600 natjecatelja svake godine.
Tekst pratećeg letka uz prigodni poštanski blok napisala je Udruga lađara Neretve:
Maraton lađa amatersko je sportsko natjecanje u utrci lađa, tradicijskih autohtonih plovila u dolini Neretve. Prvi maraton održan je 13. rujna 1998. u sklopu obilježavanja sedme obljetnice akcije Hrvatske vojske, operacije Zelena tabla – Mala bara. Kada je te, 1998., godine pripremana utrka, nitko nije mogao zamisliti da će se prvi Maraton lađa s vremenom pretvoriti u jedan od najvažnijih kulturno-sportskih i turističkih događaja u Republici Hrvatskoj i kako će taj prvi Maraton postaviti temelje tradicionalnoj manifestaciji koja se od tada kontinuirano, svake godine održava na Neretvi.
Na prvom Maratonu sudjelovalo je 18 ekipa, sve iz neretvanskoga kraja. Potaknute velikom željom, uz golemo zalaganje i strpljenje organizirale su se lađarske ekipe: Rogotin, Gusari iz Komina, Banja Sagena, Vidonje (Mlinište), Krvavac, Kula Norinska, Šarić Struga, Male Bare (Metković), Spilice Crpala, Peračko Blato, Vlaka Slivno, Baćina, Podgradina Slivno, Opuzen 1, Opuzen 2, Torcida Ploče 1 i Torcida Ploče 2. Brojni momci iz navedenih mjesta tjednima su se pripremali za prvi Maraton lađa. Trebalo je naći lađu, obnoviti ju i dovesti u plovno stanje, pronaći ili izraditi vesla, parić i bubanj. Unatoč strašnom naporu koji su veslači podnijeli, jer nisu bili fizički pripremljeni za tako zahtjevnu utrku, hrabro su i ponosno odveslali od starta ispod mosta u Metkoviću do cilja u Pločama čime su povezana sva tri grada doline Neretve.
U godinama koje su slijedile odlučeno je da se Maraton uvijek održava druge subote u kolovozu što je do današnjih dana ostalo nepromijenjeno. Po broju izravnih sudionika natjecanja, Maraton lađa jedno je od najmasovnijih natjecanja u Hrvatskoj u kojem u prosjeku sudjeluje 35 posada s po 18 članova, što iznosi više od 600 natjecatelja svake godine. Sudeći prema gledanosti, to je jedan od najvećih događaja u Hrvatskoj, a ujedno i turistički spektakl i atrakcija. Računa se da ga uživo gleda nekoliko desetaka tisuća gledatelja duž cijele rute, što uz obalu Neretve, što u turističkim i privatnim brodovima. Izravnim prijenosom na HRT-u Maraton lađa postao je još atraktivniji – dosegnuo je širu publiku diljem Hrvatske i izvan nje promovirajući tako bogatu kulturnu baštinu i sportsku tradiciju našega kraja.
Kako je Maraton lađa kreiran iz poriva za očuvanjem važnog dijela neretvanske povijesti, on nikad nije bio samo sportska ili turistička manifestacija, nego i poseban kulturni događaj. Stoga već od ranih godina postojanja Maratona u svečanosti otvaranja, tijeku utrke i njezinu zatvaranju sudjeluje „knez Domagoj“ kao povijesna osoba. Glavna nagrada za pobjednike Maratona lađa jest prijelazni pobjednički štit kneza Domagoja težak 37 kilograma i mali štit u trajnom vlasništvu te novčana nagrada. Drugoplasirana i trećeplasirana posada dobivaju medalje te male štitove u trajno vlasništvo, kao i novčane nagrade. Iznimno, ako posada pobijedi na tri uzastopna maratona, dobiva veliki pobjednički štit u trajno vlasništvo.
Startne pozicije određuju se na brzinskim utrkama u srijedu prije maratona. Brzinske utrke (utrke za startne pozicije) održavaju se u Opuzenu, na Maloj Neretvi. Sve posade veslaju u istoj lađi, s istim parićem i veslima. Najprije voze debitanti, a onda posade iz prošlog Maratona, i to obrnutim redoslijedom od lanjskog poretka na Maratonu. Najbrža posada prva bira poziciju za start, i tako redom do zadnje. Najdojmljiviji i najatraktivniji trenutak je start u Metkoviću. Tada veslači u gusto zbijenim lađama, uz tutnjavu bubnjeva, kreću prema cilju u Pločama. Iako je cilj daleko i ruta naporna, na startu sve posade zaveslaju kao da je cilj 100 metara dalje te u istom ritmu voze cijelom rutom. Početak je maratona pod Lučkim mostom u Metkoviću, a nastavlja se nizvodno rijekom Neretvom kroz mjesta Kula Norinska, Krvavac, Opuzen, Komin, Banju, Šarić-Strugu, Rogotin, Čeveljušu, Stablinu i Ploče. Dužina rute iznosi 22.500 metara.
S obzirom na to da je tijekom godina bilo nedopuštenih pokušaja da se lađa učini bržom, Udruga lađara Neretve odlučila je sagraditi standardizirane lađe koje zadovoljavaju pravilnik Maratona koji se temelji na izvornim povijesnim lađama s točno utvrđenim brojem i dimenzijama lukoća (rebara). Trup lađe mora biti od drva (hrasta i ariša) s točno određenom debljinom daske. Vesla su tradicijskog oblika, od drva, kao i parić (kormilo) koji je oblika dužeg vesla i ne može biti kraći od 3,8 m. Na lađi se mora nalaziti jarbol visine 3,5 m na kojem je zastava posade, zastava sponzora i zastava s rednim brojem na startu. Te su 33 lađe u vlasništvu Udruge lađara Neretve i služe samo u svrhu natjecanja na maratonu i na njima nisu dopuštene nikakve preinake.
Posadu lađe čini 10 veslača, bubnjar i parićar (kormilar). Tijekom natjecanja dopuštena je zamjena (do) 6 novih veslača u Opuzenu, tako da momčad ima najmanje 12, a najviše 18 natjecatelja. Ako posada ne napravi zamjene, mora proći kroz koridor predviđen za to. Veslači sjede raspoređeni na rubu obiju strana lađe s tim da im noga ne smije prelaziti preko lađe (može biti ispružena po rubu). Zamjene se obavljaju na za to predviđenom mjestu kod rive u Opuzenu. Bubnjar se nalazi na provi (pramcu) ili sredini lađe i može zamijeniti bilo kojeg veslača prema potrebi tijekom utrke. Pravo sudjelovanja imaju osobe muškog spola s navršenih 15 godina života. Iako je prvotna ideja bila da na Maratonu mogu sudjelovati samo oni koji su rođeni u dolini Neretve te potomci naših iseljenika iz ovih krajeva, radi popularizacije ovoga velikog natjecanja, od 2005. dopušten je nastup svima koji to žele.
Neretvanska lađa i trupa postale su nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske. Maraton lađa izašao je iz okvira Neretve te postao važan događaj koji privlači pozornost i izvan granica Hrvatske predstavljajući spoj tradicije, sporta i turizma koji osvaja srca svih koji ga dožive.
Malonogometni turnir ONK 4×4 ulazi u završnicu. Danas su na rasporedu polufinalne utakmice s početkom u 20 sati. Sastaju se ekipe: Je, nije – Sad će i Vila Sunce Sukošan – Svadbeni salon Dalmata. Između utakmica bit će natjecanje u izvođenju penala.
U petak, 5. lipnja s početkom u 20 sati bit će utakmica za 3. mjesto, završnica penala, tombola i finale. U 21:40 bit će dodjela nagrada a potom i koncert grupe Tajni dodir.
Na Orašini je su srijedu, 3. srpnja otvoren 14. Memorijalni malonogometni turnir Eugen Erjauc koji se igra u sjećanje na poginuloga hrvatskoga branitelja.
Turnir je otvorio predsjednik Sportske zajednice grada Metkovića i pomoćnik ravnateljice Ustanove za kulturu i sport Metković Ante Zovko, a započeo je utakmicom ekipa Dalmata i Pušara, objavio je metkovic.hr.
Prijavljeno je ukupno 18 ekipa, a finale je na rasporedu 21. srpnja. Turnir se igra i u ženskoj konkurenciji, a prijave su do 5. srpnja.
Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu (Hrvatska) donio je odluku o proširenju istrage koja je otvorena protiv četiri okrivljenika i jednog trgovačkog društva zbog subvencijske prijevare i pranja novca, i to zbog sumnje u još jednu subvencijsku prijevaru koju su počinili jedna od okrivljenih osoba i još jedno trgovačko društvo, priopćeno je na stranicama EPPO Hrvatska.
U listopadu 2023. godine, EPPO u Zagrebu pokrenuo je istragu u vezi s dodjelom bespovratnih sredstava Europske unije za poljoprivredu u sklopu natječaja „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ ukupne vrijednosti 2.5 milijuna eura. Natječaj je bio sufinanciran sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) po stopi od 85% te Državnog proračuna Republike Hrvatske po stopi od 15%. Smatra se da je jedna od okrivljenih osoba, u razdoblju od veljače 2015. do listopada 2023., bila u dogovoru s preostale tri osobe, s ciljem da prijevarom dođe do bespovratnih sredstava Europske Unije za poljoprivredu, javlja Dubrovački vjesnik.
U tijeku istrage otkriveno da je ta ista okrivljena osoba počinila još jednu subvencijsku prijevaru, i to podnošenjem lažne prijave za izravna plaćanja kroz Integrirani administrativni kontrolni sustav (IAKS) za mjere ruralnog razvoja, financirane iz EPFRR-a, u ime drugog trgovačkog društva.
Obzirom da je posjed poljoprivrednog zemljišta bio je jedan od glavnih kriterija prihvatljivosti prijave, postoji sumnja da je, prije podnošenja prijave okrivljena osoba stvorila privid da ispunjava konkretan kriterij prihvatljivosti na način da je prijevarnim radnjama stekla zakup poljoprivrednog zemljišta velike površine u državnom vlasništvu. Nakon toga, u razdoblju između svibnja 2019. i srpnja 2021. godine, ta je okrivljena osoba podnijela Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju tri zahtjeva za plaćanje, koji su sadržavali neistinite podatke.
Agencija je na temelju prva dva zahtjeva isplatila 58.885,91 eura, dok je u trećem zahtjevu utvrdila nepravilnosti, zbog čega nije došlo do još jedne isplate u iznosu od 6.839,33 eura. Zbog toga je EPFRR pretrpio gubitak od 58.885,91 eura.
U daljnjem tijeku istrage provest će se potrebne istražne radnje kako bi se utvrdile sve okolnosti navodnih kaznenih djela.
EPPO je neovisni ured javnog tužitelja Europske unije. Odgovoran je za istragu, kazneni progon i podizanje optužnice za kaznena djela protiv financijskih interesa Unije.
Vrgorčanin Ivan Polić nalazio se u društvu starijeg muškarca kojem je naglo pozlilo. Položio ga je na tlo i započeo reanimaciju, koju je nastavio sve do dolaska Hitne pomoći.
Kasnije je saznao da je zahvaljujući njegovoj brzoj reakciji muškarac preživio. Policijski službenik Ivan Polić radi u Postaji granične policije Vrgorac, a rodom je iz mjesta Orah, pokraj Vrgorca. 31-godišnji Ivan u policiji radi deset godina.
Lani ga je, povodom obilježavanja Dana policije u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, tadašnji načelnik Slobodan Marendić nagradio zahvalnicom.
Novinar Dalmacije danasje razgovarao s Ivanom koji se nesebično ponio kada je spasio život starijem muškarcu.
Možete li nam opisati situaciju u kojoj ste bez razmišljanja pružili hitnu medicinsku pomoć?
– U nedjelju nisam radio i provodio sam je s prijateljima u mjesnom boćarskom domu gdje mještani igraju “na balote”. U jednom trenutku pozlilo je starijem muškarcu, mom prijatelju, a izgledalo je kao da je pretrpio srčani udar. Reagirao sam instinktivno, u želji da mu pomognem.
Bez razmišljanja, odmah sam reagirao jer sam se nalazio neposredno uz njega, uhvatio sam ga objema rukama te uz pomoć prijatelja pažljivo spustio na tlo. Nakon što sam provjerio puls i utvrdio da ga ne osjećam, te da ne daje nikakve znakove života, započeo sam proces reanimacije.
Je li ovo prvi put da ste se našli u situaciji gdje ste sudjelovali u spašavanju?
– Iako sam u policijskoj službi prošao taj proces pružanja prve pomoći, prvi put sam to zapravo radio radi čega mi je adrenalin bio još veći. Davao sve od sebe pokušavajući spasiti život prijatelju.
Uskoro je, zahvaljujući brzoj reakciji i pruženoj prvoj pomoći, počeo pokazivati znakove života, te sam ga održavao u tom stanju do dolaska hitne pomoći. Oko 15-20 minuta sam mu pružao pomoć sve do dolaska ekipe hitne medicinske pomoći.
Odmah su ga prevezli u bolnicu u Split na daljnju liječničku obradu, nakon čega sam saznao od prijatelja da je brza intervencija bila ključna i bilo mi je izuzetno drago da sam uspio spasiti mu život.
Možete li podijeliti s nama neke detalje o vašem svakodnevnom radu u Postaji granične policije Vrgorac?
– Nemam baš nešto posebno dodati osim što se osjećam neopisivo ponosno jer sam bio na pravom mjestu u pravo vrijeme i pomogao mu. Ovo iskustvo me podsjetilo koliko je važno biti spreman reagirati u svakoj situaciji. Posebno je značajno jer se radilo o prijatelju kojeg poznajem dugi niz godina, posebno jer sam u takvom trenutku uspio ostati pribran s obzirom na emocije i adrenalin koji ne možete izbjeći.
U svakom slučaju, ovaj događaj me naučio da je svaka sekunda važna i da svatko može napraviti razliku. Kao policijski službenik obučeni smo da u djeliću sekunde moramo donijeti ključne odluke i brzo reagirati, a srećom sam i bio educiran za pružanje prve pomoći. Posao policije je biti na usluzi i zaštiti građanima, te smo uvijek spremni pomoći, bez obzira na to jesmo li na dužnosti ili ne, ali ovaj put se radilo o mom prijatelju što je svakako bila drugačija situacija. Na način kako sam ja postupio, postupila bi svaka druga osoba.
Nisam ga još posjetio u bolnici s obzirom na to da ga čeka operacija, zato koristim priliku i na ovaj način zaželjeti mu brz oporavak i poslati pozdrave uz napomenu da ga čeka nezavršena partija od nedjelje i da ako je na ovaj način mislio izbjeći da mu to neće proći, uz osmijeh nam govori Ivan Polić govoreći da je njegov prijatelj zafrkant koji će razumjeti šalu.
Očito već imate iskustva u akcijama spašavanja?
– Ovo mi nije prvi put gdje sam sudjelovao u spašavanju života, prije dvije godine sam sudjelovao u akciji spašavanja žene koja je s vozilom upala u nabujalu rijeku, i Bogu hvala, završilo je sve kao i u ovoj situaciji.
Što bi poručili mladim ljudima koji žele postati policajci?
– Želim pozvati sve mlade ljude koji su zainteresirani za policijski posao da se informiraju putem službenih internet stranica policijskih uprava jer su natječaji za zanimanje policajac upravo u tijeku i već iduće godine, po završetku tečaja mogu biti policajci, ali napominjem da biti policajac nije posao nego poziv, kazao je Ivan u razgovoru za Dalmaciju danas.
Brojni korisnici OTP banke, najveće novčarske kuće sa sjedištem u Splitu, upravo su dobili SMS uznemirujećeg sadržaja. Naime, kako ih je izvijestila banka, riječ je o prevari na koju ne smiju nasjesti.
– U tijeku je kampanja slanja poruka elektroničke pošte u ime OTP banke „o povratu prekomjernih naplaćenih naknada“ u kojoj se traži ispunjenje priloženog obrasca.
Ako primite takvu ili sličnu poruku, proslijedite je na alert.infosec@otpbanka.hr te je obrišite bez otvaranja privitka ili poveznice iz poruke (priloženi privitak je potencijalno maliciozan!).
Podsjećamo da banka od svojih klijenata neće nikada tražiti da putem e-pošte upisuju osjetljive podatke kao što su PIN, lozinke, kod za prijavu (one time password – OTP) ili kod za autorizaciju transakciju (MAC).
Dodatno, preporučamo da ne otvarate poruke od sumnjivih pošiljatelja ili preuzimate sumnjive i potencijalno maliciozne privitke – navode i na web stranici OTP banke.
