Iako ju i dalje često podcjenjujemo, debljina je jedan od najozbiljnijih javnozdravstvenih izazova današnjice. Riječ je o sve rastućoj kroničnoj bolesti koja ostavlja duboke posljedice na fizičko i mentalno zdravlje, osobito kada pogađa djecu.

Kako bi potaknula javnost na bolje razumijevanje slojevitosti ovog problema, Poliklinika Salvea pokrenula je kampanju „Ljubav je poljubac, ne hrana“ koja kroz niz edukativnih aktivnosti i javnih nastupa, naglašava važnost emocionalnog zdravlja i podrške u prevenciji debljine, a posebno se ističe suradnja s Drugim programom hrvatskog radija gdje se kroz emisije i razgovore okupljaju stručnjaci iz medicine, psihologije, nutricionizma i kineziologije. Cilj je jasan: podići svijest, potaknuti promjenu i osnažiti obitelji, škole i zdravstveni sustav u borbi protiv ovog rastućeg problema.

Svakog ponedjeljka ujutro, od 09.00 sati kroz stručne razgovore i iskustva iz prakse, javnost se poziva na buđenje – jer borba protiv pretilosti ne počinje ni na tanjuru ni u ordinaciji, već u svijesti.

U jednoj od epizoda, gost emisije bio je dr. med. Natko Beck, specijalist pedijatrije, koji već godinama upozorava na posljedice ignoriranja problema pretilosti kod djece. U razgovoru je podijelio svoje iskustvo koje ga je, kako kaže, osobno potaknulo na javno djelovanje:

“Sve je počelo s jednom trogodišnjom djevojčicom s masnom jetrom. Njezina svakodnevna ishrana dovela je do toga da ta djevojčica od samo 3 godine više nije imala niti jedan zdrav zub. Ono što je iznenađujuće – majka joj je radila u sektoru zdrave prehrane. Njihova prehrana dovela je do biranja alternativnih, a, vrlo čestih nezdravih opcija i ostavila dugoročne posljedice na zdravlje kako djevojčice tako i cijele obitelji. Tada sam shvatio koliko je lako skliznuti u to stanje, koliko brzo debljina preraste u nešto ozbiljno, i koliko je nužno govoriti o tome javno – bez stigme i osude.”

Prema dostupnim podacima, čak svako treće dijete u Hrvatskoj danas se suočava s pretilošću, a kod velikog dijela njih već su prisutne komplikacije poput masne jetre – bolesti koja je još do nedavno bila gotovo isključivo povezana s alkoholizmom.

“Masna jetra je postala jedan od glavnih razloga za transplantaciju u SAD-u. Ne zbog alkohola ne od bilo kakve intoksikacije, već zbog pretilosti. To govori dovoljno o ozbiljnosti situacije“, ističe Beck.

No, problem ne leži samo u prehrambenim navikama. Sve više, on se prepoznaje i u načinu na koji društvo percipira samu debljinu. Beck ističe da je današnja percepcija tijela znatno blaža nego prije dvadeset ili trideset godina – do te mjere da se ponekad problem više ni ne prepoznaje:

“Percepcija se iskrivila. Danas se više ne zna jasno imamo li višak kilograma ili ne. Postali smo previše tolerantni na ono što bi trebali nazvati kroničnom bolešću – što je postala debljina.”

Upravo iz tog razloga, stručnjaci okupljeni oko kampanje pozivaju na sustavno bilježenje i klasificiranje pretilosti unutar zdravstvenog sustava, kako bi se brojke mogle pratiti i suzbijati strategijama koje proizlaze iz stvarnih podataka. Nažalost, dr. Beck ističe kako jako mali postotak slučajeva pretilosti bude zabilježen unutar medicinske dokumentacije.

Jedna od najvažnijih poruka koja se ponavlja kroz kampanju jest važnost edukacije roditelja – ali bez stigmatizacije:

“Roditelji često ne znaju kako reći djetetu da ima problem, a da ga ne povrijede. Moramo učiti kako komunicirati – jednako pažljivo kao kad govorimo o težim dijagnozama. U protivnom, riskiramo gubitak povjerenja, a time i mogućnost pomoći.”

Način života i okruženje u kojem djeca odrastaju igraju ključnu ulogu. Danas je visokokalorična, industrijski prerađena hrana dostupnija i jeftinija nego ikada prije, a društvo promovira trenutačno zadovoljstvo ispred dugoročne dobrobiti. „Tako nas danas mozak programira da umjesto salate najčešće odaberemo hamburger. Jer je hamburger finiji i dostupniji. I nitko nije imun“, kaže dr. Beck uz osmijeh, dodajući da ni on osobno nije izuzet od izazova kontroliranja prehrane.

U konačnici, poruka kampanje je jasna – debljina nije samo individualni problem, već društveni zadatak. A promjena, kako dr. Beck ističe, mora doći i odozdo i odozgo:

“Ako želimo sustavne promjene, moramo ih tražiti. Politika reagira na pritisak građana. A prvi korak je – osvijestiti problem.”

Kao odgovor na ove izazove, postoji i niz javnozdravstvenih događanja, među kojima je i Back Together Summit, koji se održava svake godine početkom lipnja na zagrebačkom Zrinjevcu. Prvi dan rezerviran je za odrasle, uz brojne besplatne preglede i savjetovanja, dok je drugi posvećen djeci, s naglaskom na mentalno i fizičko zdravlje te kvalitetu prehrane u školama.

Ovakvi događaji nisu samo simbolične geste, već važan podsjetnik da promjena kreće iz zajednice – kroz edukaciju, otvoren dijalog i dostupnu podršku. U tom duhu, kampanja „Ljubav je poljubac, ne hrana“ nastavlja osvještavati javnost o slojevitosti problema debljine u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na važnost emocionalnog zdravlja i podrške, osobito u dječjoj dobi.

No, da bi promjene bile trajne, ključno je da se uključe svi – od obitelji i škola, do zdravstvenog i političkog sustava. Upravo zato kampanja potiče međusektorsku suradnju i kontinuiranu edukaciju kroz konkretne savjete, iskustva iz struke i javne razgovore.

Emisije se emitiraju uživo svakog ponedjeljka na Drugom programu Hrvatskog radija, od 9:00 sati, a ostali edukativni sadržaj dostupan je putem društvenih mreža Poliklinike Salvea.